Inflacija ili propast – Hoće li nas Trump iznenaditi novom vrstom inflacije za koju nikad nismo čuli?

Donald Trump - Inflacija ili propast

Nedavno sam opisao četiri načina kako država može izaći iz financijske krize: ekonomski rast, štednja, rat ili inflacija. Putevi su odavno poznati, samo je pitanje kada i tko će ih primijeniti. Čitajući strane ekonomiste koji pišu uskom krugu čitatelja, možemo zaključiti sljedeće: Donald Trump će inflacijom pokušati riješiti američku ekonomsku krizu.

Povećanje količine novca svim sredstvima je neminovno. Nakon povećanja novčane mase, vlade prelaze na fiskalni poticaj, što nije idealno. Posljednjih tjedana osjetimo miris nadolazeće inflacije. Ne govorim o inflaciji potrošačkih cijena, već o inflaciji novčane mase koja može krenuti u bilo kojoj zemlji ili više njih simultano.

Sva glavna svjetska gospodarstva su uhvaćena u zamku. Imaju samo dva izbora: inflacija ili propast. Središnje banke i vlade snižavaju stope tražeći načine za ne probiti gornje granice duga. Ideja je uvijek ista: treba povećati količinu novca.

Bloomberg piše: “Predsjednik Donald Trump je obećao smanjiti porez za srednju klasu, što će biti najavljeno sljedeće godine. To će biti vrlo značajno smanjenje poreza”, rekao je Trump republikanskim članovima američkog kongresa u Baltimoreu, bez davanja dodatnih informacija.

Nova novčana masa i smanjenje poreza bez smanjenja troškova, daje poreznim obveznicima i vlastima više novca za potrošiti. Općenito, ovakva inflacija – uz veće deficite – stvara ekonomski rast jer novi novac preplavljuje arterije gospodarstva i povećava plaće, prodaju i poslovna ulaganja. Međutim, sve se temelji na iluziji.

Novac bez stvarnog pokrića u radu, diže cijene roba i usluga. Napori središnjih banaka su klasična prevara. Sve je zasnovano na zavaravanju potrošača, investitora i poduzeća kroz inflaciju, tj. s lažnim novcem kojeg nitko nikada nije zaradio ili uštedio.

Ovaj lažni novac je improvizacija inflacije kao efikasnog monetarnog instrumenta. Fiktivno stvoreni novac ne predstavlja nikakvo bogatstvo, nego perfidnu zamku gdje novostvoreni novac, pokriva više cijene roba i usluga uz novi i veći dug.

Jedini koji profitiraju od ove prevare su oni koji rade s državom, tvrdeći kako “krivotvoreni” novac potiče ekonomiju, što ne odgovara istini.

Ovakav krivotvoreni novac može se uvesti u gospodarstvo na više načina. Posljednjih 30 godina u Sjedinjenim Američkim Državama ovaj novac je koristio samo financijskom sektoru. Običan radnik i poduzeća od njega nisu imali nikakve koristi.

Najbolje su prošli oni koji drže dionice i obveznice. Na primjer, najbogatijih 10% stanovništva je svoje bogatstvo od 20.000 milijardi dolara prije 30 godina, danas pretvorilo u 75.000 milijardi dolara.

Tijekom istog razdoblja američki BDP porastao je za samo 15.000 milijardi dolara – otprilike onoliko koliko su u istom razdoblju zaradili najsiromašniji, njih 90%. Kad možete zaraditi slične sume, a da ništa ne radite, teško je propasti i biti nezadovoljan. Nema nikakve potrebe za promjenama.

Iako su sve obveznice s negativnom stopom, Europska središnja banka (ECB) ne može odoljeti tiskanju novog novca bez pokrića u radu. Od 1. studenog ECB će programom kvantitativnog olakšavanja (QE) početi ubrizgavati kroz svoj 20 milijardi eura mjesečno. Najavila je da će za taj novac kupiti vrijednosne papire. Čije i koje, nitko ne još ne zna.

Banka je također snizila negativnu kamatnu stopu na višak likvidnosti komercijalnih banaka s -0,4% na -0,5%. Europske komercijalne banke mogu pohraniti gotovinu u ECB, ali tu privilegiju moraju platiti.

Banke i investitori postaju oprezniji. Ako središnje banke žele inflaciju potrošačkih cijena morat će povećati stope. Nalazimo se u začaranom krugu iz kojeg je vrlo teško izaći.

Ove se ideje ne sviđaju predsjedniku Trumpu, jer on želi slabiji dolar. To je jedini način da se dosegne ponovni porast američkog izvoza, realni rast američkog BDP-a iznad 3% i njegov ponovni izbor za predsjednika 2020. godine.

Trump cilja monetarnu inflaciju, fiskalnu inflaciju i vjerojatno neku vrstu inflacije za koju prije nismo čuli. Jednostavnim riječima, predsjednik Donald Trump želi smanjiti cijenu rada čime će američki radnik postati konkurentan na svjetskom tržištu. Slične optimizacije čine i druge zemlje poput Turske, o čemu smo pisali.

Dodamo li jednu “sitnicu” glede kamata na američke obveznice, plan Donalda Trumpa postaje kristalno jasan. Kamate na obveznice članica Europske unije su redom negativne, ali ne i na američke koje su pozitivne.

Sjedinjene Države putem pozitivnih kamata žele iznova svojoj valuti dati prijašnju važnost. Kako ne bi gubili novac, banke i investitori će se vjerojatno okrenuti američkim obveznicama, što će stvoriti potražnju za dolarom i ojačati ekonomiju Sjedinjenih Država. Američki financijski sektor je uvijek desetljećima ispred drugih, što ne treba nikada podcijeniti.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
tihobl
Gost
tihobl

Stampaju pare i dijele najbogatijima koji postaju jos bogatiji. Sirotinja ako hoce trositi morace dizati nove kredite, koji ce ovaj put biti za nijansu povoljniji.
Prije dvdesetak dana citam da su evropske kompanije za 7 dana digle 75 milijardi kredita, a nisam naletio ni na jednu objavu da ce prosirivati proizvodnju. Znaci kupovace dionice kako bi im podigli vrijednost. Vlasnici dionica ce preko noci postati jos bogatiji, a sirotina od toga nema nista.

Mr.No
Gost
Mr.No

@Tihobol: tako nekako. Ali zar niko od izvjestaca ovu ujudurmu ne nazove pravim imenom, od 2008 na ovamo: -najveca pljacka u istoriji covjecanstva –
i sta znaci-ne u ovom tekstu, to da : velike firme kupuju svoje dionice nazad?? (ako to nije povecanje bonija za kormilare tih firmi i drzanje raje u komi)

Mercury
Gost
Mercury

“Donald Trump će inflacijom pokušati riješiti američku ekonomsku krizu” – Svi analitičari i sva opravdanja se bacaju na kartu nedostatka inflacije, a ne samo Trump koji ionako nema nikakve veze s cijelom pričom. Na slučaju Japana je dokazano da QE nema nikakvog efekta na realnu ekonomiju tako da je izgovor da se pokušava pokrenuti “zdrava” inflacija sa QE priča za malu djecu. Balon iz 2008. nije riješen nego je supstituiran sa QE. Ako se QE ne nastavi, balon puca, a onda će 2008 izgledati kao komarac. A ljepota je upravo u tome što QE ne izaziva inflaciju kao što je objašnjeno u tekstu pa se za sada može pumpati u nedogled. Kada se pogleda što je FED otkupljivao kroz QE onda je priča jasna ko suza.

“Sjedinjene Države putem pozitivnih kamata žele iznova svojoj valuti dati prijašnju važnost.” – ne jer se to ni sada ne događa, a ne događa se jer kamata nije dovoljna “pozitivna” da bi privukla investitore. Postoje detaljne analize na tu temu. Trump može željeti brda i doline, ali to ne znači da će FED raditi kako se njemu sprdne.

tihobl
Gost
tihobl

Japan je zanimljiv primjer – centralna banka je postala vlasnik preko 50% privrede pomocu QE. A privrednog rasta nema.

marko
Gost
marko

Problem je u tome što kupuju pogrešne dionice. Kupovinom postojećih dionica na tržištu samo se diže njihova cijena od čega koristi imaju oni koji su te dionice dobro prodali. Ako bi japanska centralna banka, ili bilo koja druga, kupovali dokapitalizacijske dionice raznih startapova ili kompanija koje skupljaju kapital za proširenje proizvodnje tada bi došlo do privrednog rasta. Problem centralnih bankara, kao i većine običnih bankara je u tome što oni ne znaju procijeniti koliko je neki projekt kvalitetan. Ako projekt slučajno propadne i oni bi mogli izgubiti svoj položaj.
Nisu spremni na poduzetnički rizik i to je osnovni problem svih bankara.

Moreno
Gost
Moreno

Trump može uticat na fiskalnu politiku, međutim puno teže će uticat na monetarnu koja je prvi i osnovni alat za povećanje produktivnosti i zaposlenosti. To radi FED. Situacija u kojoj se svit danas nalazi iz povijesti nije poznata tako da se ni nemogu koristit poznati alati, a ni alata ni municije više nema. Trenutno u svitu postoji 17 tisuća miljardi dolara / eura obveznica sa negativnim prinosom. To nikad niko nije vidija.
Ono šta trenutno rade centralne banke, FED sa smanjenjem kamata i repurchase programom i ECB sa najavom otkupa obveznica država i korporacija u visini 20 miljardi misečno, ali ovoga puta bez vremenskog ograničenja znači samo jedno, a to je spašavanje banaka.
Sve velike banke su insolventne, ali to niko nesmi znat i ta se insolventnost skriva upumpavanjem likvidnosti. Sve bi bilo okay da banke mogu radit ono šta su do sad radile odnosno kratkoročno se zaduživale kod centralnih banaka i njihovih prime dealera po niskoj kamati, npr 3%, pa sa tim novcima plasirale dugoročne kredite po 6% i više, međutim sa nultom i negativnomm kamatom to više nije moguće. Niko za profitom banaka plakat neće osim njihovih vlasnika, međutim smanjuje se profit cilome financijskome sektoru u kojemu su i mirovinski fondovi kojima se smanjenjem kamata smanjuju i prnosi, pa su fondovi sve više prinuđeni kockat se u casinu odnosno na burzi, Sve je povezano, a u ovome monetarno financijskome ludilu ekonomija je zadnja stvar o kojoj se misli i to je priča za političare koji imaju već spremne cile setove floskula.

Sreten
Gost
Sreten

Sta se dogadja sa dolarom od velike je vaznosti za citav svet i u redu je da se prate planovi i tok njegove emisije. Ali sta se dogadja sa kursom stranih valuta u Srbiji?. Kako je moguce da sve poskupljuje a evro stoji ili cak ide nanize?. Koji to recept sprovodi nasa centralna banka?. Nisam ekonomista , ali nisam ni lud. Ovde se svesno pljackaju vlasnici deviznuih sredstava. Ali , sto je jos gore , potpuno se destimulise proizvodnja i izvoz. Poznajem vise osoba koji NE ZELE da svoja devizna sredstva plasiraju u Srbiji u situaciji ovakvog kursa. Mislim da je ovakav nacin vodjenja ekonomije poguban i vec za koju godinu moracemo da platimo visoku cenu niskog kursa.

SamoKratko
Gost
SamoKratko

@Sreten Stvar je prilično jednostvana u suštini: jak dinar (kuna, KM,…) pogoduje uvoznicima (veća kupovna moć u eurima/dolarima), slab dinar (kuna, KM,…) odgovara izvoznicima (niža cena rada/proizvoda). Šta mislite, šta je našim ‘prijateljima’ iz inostranstva važnije: da imamo para da kupimo njihove proizvode, ili da imamo proizvod koji oni mogu da kupe od nas? Bonus u svemu tome je uništavanje domaće proizvodnje i gubitak proizvodnih kapaciteta (sredstava, znanja) na duži rok. Odgovor na ove stvari ležu u odgovoru na pitanje koje već duže vremena postavlja Ivan Pernar: za koga rade centralne banke naših država i ko ih kontroliše?

marko
Gost
marko

Sve više Srba odlazi raditi vani, te sve više deviza šalju kući. Što je ponuda deviza na tršištu veća njihova cijena je manja. Rezultat je siplativiji uvoz i propast domaće proizvodnje. U Hrvatskoj se isto događa zbog rasta turizma i sve većeg odlaska mladih van.

farree
Gost
farree

“Novac bez stvarnog pokrića u radu, diže cijene roba i usluga” Ko danas uopće spomene u istoj rećenici novac i pokriće (u čemu?) hoće da prevari. Banke stvaraju novac na osnovu nečijeg duga (javnog ili privatnog) i onda taj novac “privatizuju” neki (obićno milijarderi). Drugi način “stvaranja” novca je QE, ali je i taj novac namjenjen određenoj klijenteli. Ovakav ekonomski sistem nužno stvara nasilje (onda kada ostaneš bez posla sa 50+, ili moraš da radiš doe 67+ (uglavnom skoro do lopate)). Zahvaljujući PR i medijima se ovo stanje prikriva i proglašava normalnim, ali je njegova Entropija sve oćitija.

Da je ovakvom Kapitalizmu (baziranom na “ponudi”) došao kraj je u međuvremenu svakoj budali postalo jasno. Prelazak na kapitalizam potražnje, podrazumijeva inflaciju, ali je to jedini naćin da se Zombi kapitalizma održi barem još neko vrijeme u životu

tihobl
Gost
tihobl

U pravu si. Ali umjesto kapitalizma potrznje koji ce se pretvoriti u otimacinu (ko ima oruzje taj ce otimati) bolje bi bilo da se okrenemo odrzivom razvoju pa da mogu kupiti sijalicu koja ce trajati 30 godina (kao nekad TOZ-ove) umjesto od 3 dana do 90 dana. Tad nece biti problma sa resursima, smecem, ekologijom.

marko
Gost
marko

Novac i nema stvarnu vrijednost. On je samo regulator razmjene, kao što ulje u motoru omogućuje kretanje dijelova bez velikog trenja. Ako ulja ima malo u bloku motora treba ga nadodati, ali ako je blok motora probušen odozdo pa curi u neki sef tada možeš dodavati ulja koliko hoćeš,ali motor neće moći radit. Bankarima se određuje minimalna stopa likvidnih rezervi, ali ne i maksimalna, pa oni mogu u sefovima spremiti sve ono što centralni bankari tiskaju.

Worldly wiseman
Gost
Worldly wiseman

Bilo je tako do pojave dolara . On je danas mjerilo vrijednosti

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Donald Trump jest američki predsjednik i njegova zadaća jest upravo ona koju je nazvao America first ali je u isto vrijeme i čelnik svjetske sile koja preko dolara kontrolira dobar dio svjetskog gospodarstva. Zato nikom nije svejedno što on misli učiniti s dolarom ili bolje rečeno što FED misli dopustiti mu da učini. Kakav novi način poticanja inflacije su mozgovi oko njega smislili, nemam pojma. Valjda ćemo vidjeti i to.
Negativne kamatne stope kao neka vrsta kazne za imobilizaciju novca, kako za banke, tako i za štediše ne mogu dugoročno opstati. Sam sustav ne može funkcionirati bez ubacivanja novog novca u nj. Ako se stanovništvo ne želi zaduživati, ako banke nemaju komu prodati kredite, sve se urušava. Dok god uokolo ima novca za plaćanje kamata (od novog i svježe zaduženog novca), sve funkcionira. Uz sitne ovrhe, dakako.

Otud QE. Ako nitko neće, onda će centralna banka svojim trikovima povećavati količinu novca u optjecaju. No, očito je da tako kreiran novac ne završava niti u potrošnji, niti u gospodarstvu, već raznim ‘balonima’. Dio se pretače u novu štednju građana (kojih, to je uvijek pitanje, ali očito nekih jest), primjerice u HR je štednja građana porasla za milijardu eura ove godine (“Hrvatski građani na računima imaju toliko novca da bi mogli sedam puta platiti dugove za autoceste ili vratiti čak tri četvrtine cijelog hrvatskog javnog duga”).
EU jest dospjela nigdje. To ne znači da na isto mjesto misli dospjeti i SAD.

Kina kao globalni igrač nameće cijelom svijetu niže cijene rada. Zasad se to ne događa možda upravo zbog rasta duga. No, jednom će morati. Ili to, ili izolacija Kine. Što bi odlučili ‘gospodari svemira’ u situaciji ili-ili nije teško pretpostaviti, ali stanovništvo Zapada ipak nije isto što i stanovništvo Kine. Nitko ne želi na niži standard pa takvo što neće biti moguće provesti.

Kako će i hoće li Trump uspjeti svojim trikovima potaknuti rast gospodarstva, rast zaposlenosti, rast standarda i kako će ga u tomu pratiti FED, vidjet ćemo. Uspije li, njegov je slijedeći mandat.

PPP
Gost
PPP

Hoće sigurno. Plan je odavno pripremljen. Daj Bože da ostanemo na monetarnom ratu, a ne klasičnom fizičkom, koje su pokretali bivši predsjednici.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Problem je što rast zaposlenosti ne prati rast standarda. Realne plaće su manje, stanovi skuplji, čak nedostižni, mladi generacije X sada počinju otplaćivati studentske kredite, sve u svemu, nije uspio. Dovoljno je, što je bila dobra zamisao, bilo pokrenuti novi New Deal od 1000 milijardi dolara. Dio savezni proračun, dio savezne države, dio okruzi (County), dio privatni ulagači. Nitko se nije odazvao, ni to podržao i to je zaboravljeno. Tako da će s inflacijom teško napraviti bilo što, isključivo zbog sulude politike u kojoj vlada nema ovlasti nad monetarnom politikom zemlje i ključnim sektorima. Sve je privatno i Turmp ne odlučuje ništa. Može samo zamoliti Jeromea Powella (FED), narediti ne.

PPP
Gost
PPP

Laki New deal može ići samo uz rad, a ne običnim ubrizgavanjem novca. Novac se već ubrizgava svakog mjeseca, ali kako vidimo od toga nema koristi.

Ubrizgavanjem 1000 milijardi bez prave dodatne vrijednosti bi se dogodilo upravo ono što gore piše u članku. Na početku bi bilo dobro, ali na kraju bi kriza bila još veće i samo bi se mogla riješiti destrukcijom, tj. ratom.

Pogledaj kako je završio taj prvi New Deal.

tihobl
Gost
tihobl

Negativne kamatne stope su prevara da bogati postanu jos bogatiji. Mozes li ti dici krediti sa negativnom stopom?
Ne mozes, vec samo odabrani.

PPP
Gost
PPP

Tihobl, danas svi dižu kredite s negativnom kamatom, što je veliki problem.

U Njemačkoj je kamata na nekretnine oko 1,5%. Tu kamatu jede inflacija. U konačnici je razlika nautralna ili negativna kamata. Banke svoju u aktivnost održavaju tako što nude niske kamate, umjeto da novac drže u centralnoj banci koja nudi kamatu -0,5%. Svi su u problemu. To se jasno vidi iz članka.

Nadam se da je jasno?

tihobl
Gost
tihobl

Naravno da mi je jasno. Baron Minhauzne kad je upao u rupu zgrabio je sebe za kosu i izvadio se iz rupe. To sad rade ekonomisti.
Jadni Arhimed da je upao u rupu i dan danas bi razmisljao gdje da nadje dovoljno dugacku polugu i koga da nagovori da stane na drugi kraj poluge kako bi ga izvadio iz rupe.

Tbilisi
Gost
Tbilisi

Odličan tekst. Svatko iole ekonomski potkovan vidi situaciju takvom kakva jest i kako je opisana.

Ovo je tek priprema terena.

No, rješenje je isključivo u nafti. Dok god to treba cijena ce joj biti cca 60 $.
U jednom trenutku skočit će (namjerno) na 100 $ i više. I bit će inflacija. Onda je kraj.

Mario
Gost
Mario

Štampanjem novca se uzima novac od onih koji su štedili u dolarima. Oni su ti koji gube vrijednost, spašavaju se oni koji su dužni. Jedini put izlaska iz krize je djelomično ili nikako vraćanje dugova, te smanjenje cijene rada zbog svjetske konkurentnosti.

marko
Gost
marko

Podatci o povećanoj količini novca su prenapuhani.
Većina zbraja količine kredita koje centralni bankari posuđuju komercijanim bankama. Međutim centrali bankar obično daju kredite sa rokom vraćanja od mjesec dana, ili kupuju obveznice sa rokom naplate od 6 mjeseci. To znači da bi centralne banke morale svaki mjesec iznova davati istu količinu kredita kako bi količina novca na bankarskom tržištu ostala ista. Ako jedan mjesec daju manje nego što su dali predhodni mjesec znači kako se količina novca u stvari smanjuje.
Jedini način na koji centralni bankari mogu trajno povećati količinu novca u opticaju je taj da novac nekome poklone, na primjer centralnoj vladi za neki socijalni ili vojni program i tek tada bi moglo doći do inflacije, ako poklone previše.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik