Direktor Europske središnje banke Mario Draghi odgovorio je na kritike Deutsche Banke i drugih glavnih zajmodavaca zbog niskih kamatnih stopa koju nameće njegova institucija. Draghi smatra da bi se oni trebali usredotočiti na smanjenje troškova i tehnologiju, a ne na monetarnu politiku koju vodi ECB.
Mario Draghi, direktor Europske središnje banke (ECB), suprotstavio se kritičkim primjedbama predsjednika Deutsche Bank Christiana Sewinga o pitanju smanjenja kamatnih stopa od -0,4% do -0,5%.
“Banke žele imati pozitivne stope, nema sumnje”, rekao je Mario Draghi, koji je o tome upitan na tiskovnoj konferenciji u Frankfurtu. Prema njegovim riječima, na profitabilnost banaka mnogo više utječu troškovi i prilagođavanje novim tehnologijama, što je “puno uvjerljivije nego uzbuđivati se zbog negativnih kamatnih stopa”.
Direktor Deutsche Banke, Christian Sewing ranije je rekao da negativne stope prijete urušavanjem sustava. Mario Draghi odbacio je ovo mišljenje, rekavši da je omjer rashoda i prihoda nekih banaka “potpuno drugačiji” u usporedbi s industrijom općenito:
“Postoje neke strukturne slabosti u bankarskom sektoru, koje su u nekim dijelovima eurozone izraženije nego u drugima”, rekao je Draghi.
ECB odlučuje za zemlje eurozone razinu ključnih kamatnih stopa koje utječu na troškove bankovnih kredita i prinose na štednju. Od ožujka 2016. banke se za tjedan dana refinanciraju u ECB-u po stopi od 0%.
Ovog je četvrtka, 12. rujna, monetarna institucija odlučila sniziti stopu depozita čime se ugrožava višak likvidnosti banaka. Stopa „refinanciranja“ banaka za jedan tjedan je ostala nepromijenjena tj. 0%, a marginalna stopa iznosi 0,25%.
Osim toga, ECB jamči da više ne namjerava podizati stope sve dok inflacija nije “čvrsto konvergirana” prema svojem cilju od 2%.
Kolaps europskog financijskog sustava?
Ova politika ECB-a vrlo je skupa za europske banke – više od 23 milijarde eura od 2014., uključujući 7,5 milijardi u 2019. godini.
Francuske i njemačke banke plaćaju najvišu cijenu, pokazala je analiza ING banke. Deutsche Banku je sve koštalo “dvije milijarde eura tijekom četiri godine”, rekao je Christian Sewing.
Nalazimo se u apsurdnoj situaciji gdje, zbog negativnih stopi, banke više ne žele imati depozite svojih klijenata. Cijela priča je vrlo logična. Izgleda da će cijenu buduće financijske krize platiti štediše kojima će negativna kamata polako “grickati” štednju.
I Laki je malo nervozan….. 🙂 Nemojte mi samo te negativne kamatne stope, jerbo neću plaćat da mi čuvate ove miljune ojera u banci. Treba još vidjeti što nose negativne stope. Tzv. jeftin novac znači da ga je puno i manje se ulaže, što jeste trend.
Draghi je najavija nove monetarne stimulacije, a sve kako bi se nastavila proizvodnja i besplatna distribucija eura da bi se iz ekonomija eurozone putem poreza moglo išekat šta više eura . . . a to znači kako će se još više penalizirat srednji sloj odnosno oni koji imaju štednju, štede ili namjeravaju štedit i koje se sa ušteđevinom tira u casino po burzama di lako mogu doć do nekoliko postotaka prinosa godišnje, a još lakše mogu ostat na nekoliko postotaka imovine koju danas imaju . . . šta negativna kamata znači za mirovinske i zdravstvene fondove koji imaju svoje već određene obaveze ne triba ni pisat . . . Prevara je i to šta se tiće ciljane inflacije . . . za plaće se može kupit sve manje roba, a još manje platit najma ili vlasništva stambenih kvadrata . . . inflacija je sama po sebi skriveni porez i velika… Čitaj više »
Kad su se kockali tujim (ccitaj narodnim novcima) da ih glava nije zabolila niti su ikom odgovarali zbog trilijuna milijuna tko zna koliko gubitaka, onda su zeljeli depozite klijenata koje sve od tada upropastavaju svom silinom. Nisu im smetali novci klijenata kojima su raspolagali gore nego svojom privatnom prcijom, bez da budu odgovorni bilo kome.
Kad se na narodnoj kicmi prelomila 2008, kad su rebra naroda placala ludilo bjelosvjetskih kockarskih bandita u bijelim kragnama, opet im nije smetalo nista.
Sad kad im netko pokusava stati na vrart, sad njima nesto …. smeta?
Mene zanima da li ste vi balkanci svjesni da je vama (odnosno vasim politicarima ) EU i svjetska banka u proteklih 30 godina udjelila preko 200 milijardi eura?
Mozda mislite da je vjerovnike briga na sto su vasi politicari trosili pare, varate se.
TREBA SE OBRATITI VLASNICKOJ STRUKTURI BANKE……AL NESMIJE.ZNA ON DOBRO MOC ASKENAZA-HAZARA-ROTSHILDA.OVO JE DEMAGOSKA UBLEHA ZA PUK SITNOG ZUBA…………
“će negativna kamata polako “grickati” štednju” – i pozitivna kamata ako je manja od inflacije “gricka” štednju. Kod nas je još gore nego u Europi.
Vadi lovu iz banke i trpaj u carape ….Osnovni princip zdrave ekonomije glasi ,,bolje je imati nego nemati”….Evo jedna pjesma od Bijelog Dugmeta …Lova..
Lova
zveckaju vjekovi bez buke
lova
glupa crvenkapa iz bajke
ti jos ne znas da su vuk i lovac
kopilani jedne iste majke
hej, obrisi suze
Lova
svijet crven i zut, tra-la-la-la
lova
Juda jos prodaje Krista, nisi znala
I ti bi naivno kao Sneguljica
zaspala sama sa sedam budala
hej, hej, ne placi
deset je, kreni kuci
lova, lova
Slusam cigani pjevaju
ne idi, vani je kisa
ni ja nista ne razumijem
P.S. …Svijet je poludio, nosi se krinka
licima klaunova nije potrebna sminka
i sanjari bjeze od vlastitih snova
vazna je lova, lova do krova (stih Drage Mlinareca )
Trenutaćno je barem 20 x više novca (M1, M2, M3….Mn) u opticaju nego što je visok bruto nacionalni podukt planete. Kako je novac nije ništa drugo nego zahtjev za BNPom (zahtjev da ti netko isporući robu i usluge u zamjenu za tvoje “papiriće” ili elektronski zapis), to je najveća kolićina novca, zapravo lažna (ona koja se ne da pretvoriti u dijelove BIPa). Postoje teorije da se svi ratovi i sukobi zapravo vode oko toga ko će na kraju ostati sa lažnjacima, a ko će svoj “novac” naplatiti. Nešto poput igre Crnog Petra u kartama
Ta valuta je bila tu u igri od početka samo tu da bi Njemačka opstala kao izvoznik, povratak na DM značio bi barem 20% skuplji izvoz a uz mizernu domaću potrošnju sve bi stalo. Čim slabije članice eurozone prestanu uzimat kredite kao ludi, i prestane mahnito zaduživanje a isti su povoljniji u tzv. razvijenom dijelu EU, nastaje problem banaka koje više ne zarađuju ništa. Ovo su sada potezi očajnika koji su usrljali u krizu spavajući zadnjih 10 godina. To nikako nije Hrvatski problem direktno … ali će se kriza ciljano probati prebaciti i kod nas.. to je sigurno.