Oružje od 1000 milijardi dolara – Kina se s Amerikom može poigravati kako hoće

berza indeksi dolar finansije

Nakon što se Rusija riješila američkih državnih obveznica, to je učinila i Turska. Moskva je donijela odluku da iz svih izračuna i uporabe izbaci dolar, a Iran je za prvu inozemnu zamjensku valutu odabrao kineski juan. Nakon što je Washington prouzročio propast turske lire, Ankara je istog dana prodala američke obveznice u vrijednosti od skoro 4 milijarde dolara. Tijekom ove godine Turska je u svojim rezervama prepolovila udio američkih trezorskih zapisa.

Trenutno je sva pozornost usmjerena na Kinu, zemlju koja je glavna meta trgovinskog rata kojeg je pokrenula Bijela kuća. Peking će sigurno pretrpjeti neke štete, ali ima moćno oružje: paket američkih državnih obveznica vrijedan 1200 milijardi dolara.

Čak i nakon neuspjelih pregovora u četvrtak, Peking je poručio kako ne želi sveopći trgovinski rat protiv Sjedinjenih Država na širokoj skali, ali je logično da će se braniti. Ako Kina krene prodavati američke obveznice, Bijela kuća neće moći posuditi sredstva za stabilizaciju svog proračuna.

U uvjetima kada sve manje zemalja želi kreditirati SAD, što će se dogoditi ako Kina, čak i djelomično, smanji svoje investicije u američki dug?

Rusija je dala primjer

Američke obveznice u ruskim rezervama

FOTO: Američke obveznice u ruskim rezervama 2012-2018

Sankcije u travnju i prijetnje isključivanja Rusije iz međunarodnog platnog sustava i ograničavanja transakcija s ruskim javnim dugom potaknuli su Središnju banku Rusije da zauzme čvrst stav. Od travnja do svibnja je Rusija prodala 85% portfelja svojih američkih državnih obveznica. Središnja banka je smanjila ulaganje u papire američke riznice na manje od 15 milijardi dolara, dok je početkom ove godine držala portfelj veći od 100 milijardi dolara.

Odnosi između Moskve i Washingtona se i dalje pogoršavaju. Stupanje na snagu novih sankcija i gospodarskih ograničenja od strane Sjedinjenih Država se očekuje u rujnu, što će dovesti do razdoblja nestabilnosti za rusku valutu.

Istovremeno su SAD napale i Tursku. Nakon što je Ankara odbila osloboditi Andrewa Brunsona, američkog državljanina osumnjičenog za špijunažu, Washington je udvostručio carine za turski aluminij i čelik. Nakon najave povećanja carina, turska lira je za nekoliko dana pala za više od 25%. Od siječnja je turska valuta izgubila 40% svoje vrijednosti.

Turska je prodala obveznice

Burza - rast

“Kolaps lire je nesumnjivo ciljana akcija napada od strane najvećeg financijskog aktera na svijetu”, izjavio je turski ministar financija Berat Albayrak.

Središnja banka Turske je proglasila usvajanje izvanrednih mjera koje bi joj omogućile financijsku sigurnost i likvidnost. U tu svrhu je iz rezervi zemlje uzeto oko 10,5 milijardi dolara.

Nadalje, Ankara sustavno smanjuje svoje investicije u američke državne obveznice. Turska je u svibnju imala paket od 32,6 milijardi dolara, dok je lipnju ta vrijednost smanjena na 28,8 milijardi. Podsjetimo da ova politika traje oko godinu dana i u studenom 2017. Ankara  je u rezervama imala portfelj od 61,2 milijarde dolara.

Tako su Rusija i Turska izvan skupine zemalja koje drže najveći dio američkog duga. Čak su se i drugi narodi odlučili riješiti američkih obveznica.

Čini se da je opći trend bio vidljiv već u prvoj polovici godine. U travnju je brojka američkih državnih obveznica u portfelju inozemnih vjerovnika smanjena na 6170 milijardi dolara.

Dio američkog duga su prodali i Meksiko, Indija i Tajvan. Japan je drugi najveći vjerovnik Washingtona i smanjio je svoje investicije za 17 milijardi dolara, na najmanju razinu od listopada 2011 i posjeduje još uvijek veliki portfelj od 1031 milijardi dolara u američkim državnim obveznicama.

Konačno, tu je i Kina, lider među američkim vjerovnicima koja ima 1180 milijardi dolara američkog duga. Čak je i Kina smanjila udio za 4,4 milijarde dolara.

Financijski stručnjaci ne sumnjaju da će Peking nastaviti raspolagati tim obveznicama i manipulirati njima kao “neubojitim oružjem”, što će biti vrlo zanimljiva priča.

U rukama Pekinga je gotovo 20% američkog duga kojeg drže stranci. Svaka transakcija koja uključuje više ili manje važne količine američkih obveznica može biti opasna za američki financijski sustav i za tečaj dolara.

Ako Peking izgubi strpljenje i Kina odlučili prodati dio američkog duga, vrijednost obveznica bi se urušila, a prinos na njih bi porastao. To bi automatski povećalo zajmove koje vraćaju američke tvrtke i potrošači i potkopalo gospodarski rast. Izdavanje novih vrijednosnih papira bi za američku vladu bila sve skuplja operacija.

“U američkom gospodarstvu bi zbog visokih kamatnih stopa došlo do previranja, koje bi uzrokovalo opće usporavanje”, napominje Jeff Mills, financijski strateg u grupe PNC Financial Services.

Jasno da od Kine nema smisla očekivati lažne korake, jer to ne bi bilo u njenom interesu. Ako Kina odluči više ne kupovati ili prodati veliki paket američkih obveznica, zajamčena je opća panika na tržištu. Tečaj dolara bi pao, a to bi  štetilo kineskom izvozu.

Međutim, da pogoditi američko gospodarstvo za Peking je dovoljno da smanji ulaganja u američki dug. Sudeći prema porastu prinosa na desetogodišnje obveznice, Kina već počinje iskorištavati novonastalu situaciju.

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Ivo
Gost
Ivo

Dobro pitanje. Navodno neka banka u Belgiji otkupljuje većinu tih obveznica. Tko stoji iza nje – vjerojatno sami gospodari novca, odnosno židovski bankari i FED.

jap
Gost
jap

a što dobiju za obveznice?
dolare.
a ko štampa dolare?
FED

čitalac
Gost
čitalac

Ako dugujem banci 100.000 eur to je moj problem.
Ako joj dugjem 1 milijardu eur to je već i problem banke.
Tako je i sa Kinom i SAD u pogledu obveznica: i KIna ima problem.

Trubadur
Gost
Trubadur

Kina ima problem, ali ipak mnogo manji, neko USrA….. Jedina vrijednost, koje imaju USrA obvjeznice za Kinu su : 1. da preko njih financira kupovnu moč USrA potrošača za kupnju svojih proizvoda, što se sa rastom kupovne moči samih Kineza, smanjuje i 2. kao finansijsko nuklearno uružje.. Što znači, da kad bi Kina prodala istovremeno gubi to jako oružja naspram USrA……

pikač
Gost
pikač

bravo. Istina je da su Kinezi u odličnoj poziciji,ali ipak nime baš nisu ni SAD bezube u cijeloj situaciji. Međutim,Kinezi znaju što rade. Ovo će biti duga borba. Pobjedu će na kraju vjerojatno odnijeti Kinezi (kako dedinirati pobjedu,to je za disertaciju),ali treba očekivati ekonomski ekvivalent rata u Siriji.Dugo,dugo i ne prestaje

Bosko
Gost
Bosko

Hm, mislim da je ovdje autor pokazao elementarno ne znanje makroekonomije, ali kako je ovo populistički portal onda to nije toliko ni bitno. Kina posjeduje toliko puno američkih obveznica zato jer prema SAD-u ostvaruje ogroman trgovinski deficit. U pravilu ako država više izvozi nego uvozi domaća valuta jača što usporava rast ekonomije. Kineska centralna banka Yuan drži slabim na taj način što ga printaju te kupuju $-e dobivene prodajom svojih proizvoda u Americi. To radi centralna banka koja dobiva milijarde dolara te ih mora negdje potrošiti. Naravno da sa dijelom kupuju zlato, naftu, dionice, ali jedini dovoljno likvidan “asset” koji može primiti toliku količinu novca bez da izazove velike oscilacije tržišta su američke obveznice. Ovaj proces se događa već preko 30. godina te su sada obje države u začaranom krugu iz kojeg se teško izvući. Na kraju krajeva, trgovinski rat i svi ti navodi da će Kina uništiti Ameriku i obrnuto su gluposti, oni će i dalje održavati trenutni status jer objema državama to super paše. A što se tiče Turske nije baš da su se oni tek tako išli rješavat američkih obveznica iz hira. To se više može protumačiti kao očajnički pokušaj kojim pokušavaj ojačati propalu valutu. Također koliko znam da se u Turskoj nalazi bar jedna (ako ne i više) ogromnih američkih vojnih baza. Sad da tvoj neprijatelj u tvojoj zemlji ima ogromnu vojnu bazu to mi nije baš logično 😉

Istina
Gost
Istina

Ergo, Amerikanci povećavaju potrošnju, dok Kinezi, sve više, depozitno i investicijski štede.
Juan, i inače, mora ostati slab, ne samo zbog državno-regulacijske deprecijacije nego i povećanog štampanja usljed kin. kupovine dolarâ: s obzirom da KP Kine rukovodi cijelim procesom (možda jednom i otkrijemo koliko se partija obogatila), makar neke mrvice profita ostavi i kin. tajkunima, tečaj juana sigurno ostaje ”obezvrijeđeni” i fiksni.
Ostatak ogromnoga profita koji prosječni kin. građanin ne želi trošiti, naročito ne u NRK-u, država vrlo brzo deponira kupujući nekretnine ili gradeći proizvodno-tehnološke kapacitete u inostranstvu, pošto su svoju matičnu državu, već
manje-više, ispunili vrijednim ili upitnim projektima (neki novoizgrađeni gradovi u Kini su prazni, jer niko ne želi kupovati stanove, čak i ako je cijena kvadratnog metra, stambenoga prostora, snižena).
Recesija se ubrzano približava, jer bi Kina mogla doživjeti usporavanje ili, ono što je još mnogo gore, ekonomski rast
1—2 %: balkanske državice mogu tako uspješno opstati i čitavo stoljeće, uz neminovno jačanje
diktatorsko-korumpiranih političkih elita, ali bi mnogoljudnu Kinu to uništilo i dovelo do nove svj. recesije, mnogo teže od one 2008. god.
Spomenuti ”japanski sindrom” u NRK-u neće moći, čak i da želi, kompenzirati SAD, zbog količine amer. duga koji Kina, kao i posljedično njeni državljani, posjeduje.
U tom slučaju bi KP Kine jedino mogla pozvati svoje građane da što više troše u zemlji ili inostranstvu, ali i panična i prekomjerna potrošnja, tako ogromne zemlje, može proizvesti krah svj. tržišta, a o pojavi burzovnih mešetara i ugroženom položaju komunističke partije u NRK-u je i izlišno poantirati.
🙂

Acrobat
Gost
Acrobat

Vrhunski komentari prethodne trojke: Dalton, Bosko, Istina!
Inace malo imamo nepristrasnih i instruktivnih komentara glede ekonomije Kine.

Zvrk
Gost
Zvrk

nisu posve prazni jer se ondje puni stanovništvo iz predgrađa.

Krivousti
Gost
Krivousti

Konačno mogu pročitati nekoliko suvislih, stručnih i objektivnih komentara na temu stanja u kineskoj ekonomiji i financijama i kinesko američkim odnosima i o budućnosti istih bez nekih navijačkih implikacija, koje su na žalost vrlo česti, ako ne i stalnica na ovom portalu! Bravo momci, samo nastavite!

Kolega 105
Gost
Kolega 105

Americi se crno pise, uskoro i gace na stapu.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Kina ne mora ništa prodavati. Dovoljno je da “pokaže nezainteresiranost” i prestane kupovati američki dug. To je već udarac na politiku ministarstva financija, koje nema nikakve veze s FED-om. Odnosno, FED njima komandira. Složeni procesi, naizgled, ali i ne baš.

onaj najgl.......veći Dalton
Gost
onaj najgl.......veći Dalton

A da bacimo malo pogled u nedavnu prošlost. Možda nam, uzimajući u obzir promjene nastale Trumpovim ponašanjem prema Kini, a i šire, neke stvari budu jasnije, Eventualno i neke moguće komparacije.
Krajem 2007. g. Kina je najavila da će usporiti sa kupnjom dionica, obveznica i nekretnina na američkom tržištu, Da će diverzificirati 200 milijardi dolara, u ono vrijeme oko petinu ulaganja.
I neki drugi su to shvatili kao pripremu za laganu evakuaciju ako dolar krene nizbrdo. Počeli su kupovati euro i funtu,
Švedska, Švicarska, Italija, Rusija. EU centralna banka je savjetovala centralnim bankama članica da smanje kupovinu obveznica FED-a. UAE su najavili prebacivanje 8 % svojih dolarskih rezervi u eure.
Što se tad dogodilo?
Kina je tada imala čast da je brzopotezno posjete neki od ondašnjih najvećih USA kapitalaca, Šef FED-a Ben Barnanke, ministar financija Henry Paulson, ministar trgovine Carlos Gutierrez, ministrica rada Elaine Chao, ministar zdravstva Mike Leavitt, ministar energetike Sam Bodman, direktorica za trgovinske odnose USA Susan Schwab. Prevedeno, ljubitelji riže i štapića, smanjite malo sa ovim jer ćemo svi biti u gabuli.
To je bilo krajem 2007.g. Svi se sjećamo što se dogodilo 2008. g. I još nije završilo.
Opet su na sceni priče o oštrom odnosu prema Kini i uvozu njenih proizvoda,o potrebi ujednačavanja tečaja juana i dolara itd. Konstanta je da Kina manipulira tečajem juana da ima konkurentan izvoz. i tu se malo šta može učiniti. USA i njen neodrživi ekonomski balon ovisi o stranim ulaganjima, jer puno troše, a malo proizvode. Njihov dug i deficit je moguć samo pretjeranom potrošnjom i ovisnošću ostatka svijeta o nafti i dolaru. A u svijetu su zapuhali neki novi vjetrovi. Promjena, izazvanih američkom bezobzirnošću promicanjem svojih interesa na štetu sviju drugih. Pa i saveznika. Ti vjetrovi će vremenom biti sve jači,
I onako usput. Sjećate se Dick Cheneya. Vrlo poslovnog gospodina, koji je usput bio i prvi do predsjednika. Busha juniora. Zvanog ”Tabula rasa”. Pa taj Dick, veliki patriot, nije bio budala. Te 2007. g. 25 milijuna dolara je investirao u fondove gdje kamata prati inflaciju. A za svaki slučaj nešto je uložio i u EU obveznice i fondove. Onako, nek se nađe.

Weteran
Gost
Weteran

Dva jelena, kapitalca, upletenih rogova.
Recimo:
Peking iznese sve obveznice na tržište, i za jedan dolar traži jedan cent?!
Krah dolara i USA ekonomije i samoubistvo Kine!
Peking ima strpljenje. Ne sme i ne želi da prođe kao Tokio?!
Vašington, verovatno, navlači Kinu na “pogešan potez”? Peking ume da čeka, nije sam i ima dobre i jake saveznike i čitavu lepezu aduta u rukama ?!
Borba titana se nastavlja, a mi navijamo 🙂
I pomalo strepimo?!

Ivo Lola
Gost
Ivo Lola

Kupuju špekulanti (lešinari), a oni s tim obveznicama špekuliraju po burzama isto što radi i G. Šoroš. Samo, ovaj put strvina se zove Sjedinjene Američke Države.

Trubadur
Gost
Trubadur

Čak i posle krize 2008, večina još uvijek ne razimije, kako stvari stoje u kreditizmu….. Glavnica u tom slučaju USrA obveznica je oruđe i ništa drugo… Preko tog oruđa se dobiva dobit, koja je bilo nominalna u vidu kamata bilo politička u vidu pritiska…. U kreditizmu, koga živimo, je kredit = pare = rast…. I to je sve…. Kad pogledamo Iran, Rusiju i Tursku , vidimo, da su se sa prodajom obveznica samo zaštitile za primjer raspisivanja USrA sankcija na njihove rezerve, dok na primjeru Kine, to nije potrebno…. Svako sankcioniranje Kineskih rezervi, sa strane USrA bi pokopalo i nju samu…

mali
Gost
mali

Iran, Rusija i Turska prodaju svoje obveznice ne radi zastite svoje rezerve, naprotiv, one se prodaju u “dolarima”, koji ih ocajnu njima trebaju zbog opstanka njihove vlaute.

Fidel
Gost
Fidel

A za što će Rusima dolari ako ne planiraju trgovati sa amerima…a sa svima drugima trguju u nacionalnim valutama

mali
Gost
mali

Rusi nece da saradjuju sa amerima !?
-dolar je mjerilo, ponude i potraznje, dok trgovanja u nacionalnim valutama, je vise kao virtualna valuta lokalnog trgovanja, gdje svaka strana svoje valute odredjuju sprema globalnog valute odnosno sprema dolaru.

Kurjaca
Gost
Kurjaca

Meni nije jasno kako na sam pomen sankcija pada vrijednost valute te zemlje.kako se svijet doveo u takvu situaciju

Zvrk
Gost
Zvrk

Balon za koji je najbolje da ne pukne jer mi svi kao kolaterala pucamo. Očekujem lagano dušenje ali ne ono do kraja.

Mercury
Gost
Mercury

To nije baš tako. Članak je vrlo vjerojatno napisan na temelju ovog članka:

https://www.cnbc.com/2018/04/05/chinas-1-point-2-trillion-weapon-that-could-be-used-in-a-us-trade-war.html

A ovdje nedostaje drugi dio članka gdje piše koliko je to loše za Kinu. Pa tko želi ima link za pročitati što bi se Kini dogodilo kada bi se zaigrala.

Ivan
Gost
Ivan

Kome ce KIna da proda 1180 milijardi americkih obveznica? Nije da ne moze ali po kojoj ceni, mozda 5% sadasnje vrednosti? Onda ce ih kupiti sami Amerikanci odnosno cio bankari sto ce im jako dobro doci. Znate kao se kaze, bolje golub na grani nego gov… u ruci, a to u ruci upravo imaju Kinezi.

Krivousti
Gost
Krivousti

Ha, te obveznice mogu kupiti jedino Ameri sami ili točnije njihov FED pod krinkom nekoga drugoga i tako se jeftino izvući iz jarma svog duga prema Kini i to za kikiriki!

cool
Gost
cool

Uvijek će pustiti onoliko koliko im bude trebalo da ih mogu držati na lancu; veči problem imaju Japanci za razliku od Kineza.

ljubo
Gost
ljubo

Kao djeca što se igraju zamišljenim igračkama pa se na kraju posvađaju. Amerika ima dug koji nema nikakve šanse da vrati a Kina “posjeduje” 10% tog duga pa mu to dođe ka neki nevidljivi borbeni avion koji nesmije da poleti jer će dug da ga pojede.Djeca sutra izmisle nove igračke i nastave da se igraju al bojim se da ovi odrasli nemaju dovoljnoi mašte. Oni svoju iluziju drže za stvarnost koja nema alternativu.

Stig
Gost
Stig

Kad Kina razvije vojne elemente i osigura alternativno tržište onda će zatražiti naplatu USA duga.

benty20
Gost
benty20

Koji smo mi stručnjaci!!! Pa tko drži financije svijeta? Ispada hrpa idiota koji ne znaju što rade?! Balon se prenapuhao i da nebi došlo do eksplozije potrebno ga je malo ispuhati! Glavešine su postavile rješenja, samo im fali problema koji bi ih usmjerili ka rješenju, zato ih stvaraju. I naravno, nikako slučajno! Ni Trump nije predsjednik slučajno, niti su problemi oko njega slučajni, niti će on sutra biti slučajno žtrvovan…

Pero
Gost
Pero

Padne dolar, proizvodnja se vrati doma.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik