fbpx

PDV u Europi, Rusiji i svijetu

Ekonomija

Političari i ekonomisti u Hrvatskoj trenutno vode rasprave treba li ili ne smanjiti PDV i za koliko, te bi li to utjecalo na gospodarski rast.

Nova ruska vlada, na čijem je čelu ostao premijer Dmitrij Medvedev, također raspravlja o podizanju PDV-a u zemlji s 18 na 20%, što je Medvedev izjavio na sastanku vlade.

Istodobno je istaknuo kako će se sačuvati sve porezne olakšice za velike društveno važne proizvode i usluge.

Pretpostavlja se da će nova stopa PDV-a biti na snazi od 1. siječnja 2019. To je kasnije najavio i prvi zamjenik premijera i ministar financija Anton Siluanov.

Naime, PDV u Rusiji je smanjen s 20% na 18% 1. siječnja 2004. Tako da će stopa od 18% trajati 15 godina.

Prema riječima potpredsjednika Siluanova, povećanje stope PDV-a na 20% će proračunu donijeti više od 600 milijardi rubalja dodatnih prihoda godišnje.

Prema njegovim riječima, ta sredstva, zajedno s dodatnim prihodima od viših cijena nafta i plina, bit će glavni izvori financiranja nacionalnih ciljeva i strateških zadaća za razvoj zemlje.

Ako se stopa poveća na 20%, ona će biti jednaka onoj u Velikoj Britaniji i Francuskoj.

Zanimljivo, mediji u Rusiji u jeku ove rasprave, koja još nema svoj epilog, pojašnjavaju što je to PDV?

U različitim zemljama PDV se zove različito, ali je bit ista. Taj porez plaćaju potrošači i dodaje se vrijednosti kupljene robe. Porez na dodanu vrijednost se prikuplja od samog početka proizvodnog lanca, pri čemu svaki prodavač dodaje  svoj dio, automatski povećavajući iznos naplaćenog poreza, pojašnjava ruski Financijski Vjesnik.

Istodobno, porezni obveznik koji je platio PDV taj iznos može dobiti natrag primjenom poreznih odbitaka ili olakšica. Tako da može doći do situacije da na kraju PDV plaća samo krajnji potrošač roba ili usluga.

Dakle, uz glavne ekonomske čimbenike koji utječu na izračun vrijednosti robe, cijena za krajnjeg potrošača izravno ovisi o poreznoj stopi koju je odredila država, pojašnjava Financijski Vjesnik.

PDV u Europi

U početku se PDV pojavio u Njemačkoj, početkom prošlog stoljeća, a naširoko se koristio u svijetu već do 1950.

Usprkos općim smjernicama za usklađivanje s europskim zakonodavstvom, stope PDV-a variraju od zemlje do zemlje.

Opća smjernica Europske unije je minimalno ograničenje osnovne stope na najmanje 15%.

U lipnju ove godine u skupini G20 najveći PDV je u Italiji, gdje iznosi 22%. Naime, 2013. godine je povećan s 21% na 22%.

Među zemljama izvan G20, najviše stope PDV-a su u Mađarskoj (27%) i Grčkoj (24%).

Hrvatska, kao što znamo, ima stopu PDV-a od 25%, čime pratimo skandinavske zemlje, koje imaju najveću stopu u Europi: Danska 25%, Švedska 25%, Norveška  25%, Finska 24%.

Standardni PDV se kreće od 20% do 22%. Na primjer, u Austriji i Velikoj Britaniji 20%, Belgiji i Nizozemskoj 21%.

PDV u svijetu

Niske stope PDV-a imaju zemlje kao što su Malta (18%) i Luksemburg (17%).

Najniže stope su u Libanonu (10%), Švicarskoj (8%), Tajlandu (7%), Dominikanskoj Republici (6%) i Singapuru (5%).

U Argentini je standardna stopa PDV-a postavljena na 21%.

U Kini je 1. svibnja 2018. stopa PDV-a smanjena sa 17% na 16%. Isti iznos PDV-a je u Meksiku.

U Južnoj Africi PDV je 15%, u Južnoj Koreji i Indoneziji 10%.

U Saudijskoj Arabiji je PDV uveden 1. siječnja 2018. i to po stopi od 5%.

U Indiji i Brazilu stopa PDV-a ovisi o kategoriji proizvoda i odluci saveznih država.

Za većinu osnovnih dobara PDV u Indiji je 4 do 5%, u Brazilu, u prosjeku 17%.

U Australiji, Kanadi, Sjedinjenim Državama i Japanu nema PDV-a. Umjesto njega postoji porez na promet.

Prosječna kamatna stopa ovog poreza u SAD-u i Kanadi, ovisno o državi, iznosi 2 do 15% i 5 do 6%, u Australiji  10%, te u Japanu 8%.

Smanjene stope PDV-a

Istodobno, mnoge države postavljaju preferencijalne ili snižene cijene za najvažnije sektore ili kategorije roba s društvenog gledišta.

Tako se u Austriji primjenjuje PDV od 10% na poljoprivredne proizvode, turizam i zabavu, dok u Češkoj PDV za javnu ugostiteljsku djelatnost iznosi 15%, dok je opća stopa 21%.

U Švedskoj se naplaćuje sniženi PDV od 12% na usluge prijevoza putnika, u Belgiji je stopa od 12% određena za ugljen, a na Islandu je stopa od 14% određena za hotelske usluge.

Primjer maksimalnog određivanja poreznih stopa može biti Francuska. Standardna stopa od 20% se primjenjuje na oporezivanje dobara i usluga proizvedenih i prodanih u zemlji.

Međutim, u Francuskoj postoje razne stope PDV-a.

Smanjene stope od 10%, 5,5% i 2,1% vrijede za knjige, osnovne proizvode i neke lijekove na recept.

U Danskoj usluge prijevoza putnika i financijskih transakcija podliježu nultoj stopi, a u Finskoj na pretplaćene dnevne listove.

Povlaštene stope PDV-a u Rusiji

U Rusiji se primjenjuje povlaštena stopa od 10% PDV-a za meso i prehrambene proizvode od mesa, mliječne proizvode, plodove mora i povrće.

Nulta stopa PDV-a se primjenjuje prvenstveno u izvoznim poslovima, uslugama međunarodnog prijevoza roba, radova i usluga u sektoru naftnih derivata.

Unatoč porastu PDV-a na 20%, Medvedev je istaknuo kako će se sačuvati sve porezne olakšice za posebno velike i važne proizvode i usluge za društvo.

Čelnik revizijske komore, Aleksej Kudrin, rekao je da je porast osnovne stope PDV-a u trenutnim uvjetima neizbježan. Prema Kudrinu, jedan od razloga za povećanje PDV-a je pad državnih prihoda zbog pada cijena nafte. Također je istaknuo kako udio naftne ekonomije u općem gospodarstvu Rusije pada, te da se bilježi ubrzani rast primarnih sektora transporta, komunikacije, informacija i usluga.

PDV u bivšim sovjetskim republikama

U Azerbajdžanu je PDV 18%, u Bjelorusiji 20%, dok je u Estoniji opća stopa PDV-a  20%, ali je smanjena na 9% za lijekove, medicinsku opremu, knjige, novine i časopise i dr. Nulta stopa PDV-a u Estoniji se primjenjuje za određene vrste prijevoza putnika i drugih.

U Kazahstanu je standardna stopa PDV-a 12%, kao i Kirgistanu.

U Latviji je standardna stopa PDV-a 21%, ali postoje i povlaštene stope od 12%, 5% i 0%. U Litvi je standardna stopa PDV-a također 21%. U Moldaviji je opća stopa PDV-a 20%, kao u Ukrajini i Uzbekistanu.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
33 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Boshko
Gost
Boshko
3 godine prije

Mojsije je zapovijedio Židovima. da daju 10% od prihoda za svećeničku službu. Kada je “Božji porez” samo toliki, ni Cezar ne bi smjeo uzimati vise od 10%.

otpisani
Gost
otpisani
3 godine prije

U malim ekonomijama kakva je Hrvatska, bilo koja “igra” sa porezom neće biti dostatna da riješi problem “gladne” države i zastoj u razvoju. Po mome, jedini spas za mali narod sa bogatom zemljom, je da država počne ulagati u eksploataciju i proizvodnju i da sve što je strateški važno (financijski… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
3 godine prije
Reply to  otpisani

Upravo je to učinila Venezuela i kao što znamo, najbogatija je danas na svijetu.

otpisani
Gost
otpisani
3 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Ooo, sine Alerikov, opet za.ebavaš 😉

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
3 godine prije

Ovo u nas s 25 na 24% ne rješava ništa. Jer PDV , kako kaže, počinje od početka proizvodnog procesa do finalnog proizvoda. Negdje postoji povrat, negdje olakšice itd, sve to kontam. No, jedno je kada se proračunski višak i višak od nafte, koju su 2018. u Rusiji računali na… Pročitaj više »

Bobi
Gost
Bobi
3 godine prije

Trebalo bi ukinuti beskrajnja plaćanja pdv na proizvode gdje su već plaćeni. Npr kupnja polovnog auta. Da se promjeni 20 vlasnika svako će platiti porez na jedan te isti auto. Toga ima samo kod nas ?

Zirnitra
Gost
Zirnitra
3 godine prije
Reply to  Bobi

Tocno i to je prevara jer PDV kako naziv implicira je porez na dodanu vrijednost. To samo nelustrirani komunisti mogu osmisliti tako perfidnu akonomiju u kojoj je polovan auto dodana vrijednost. No, takvo su i sudstvo napravili pa ga zovemo krivosudjem zbog cega investitori izbjegavaju Hrvatsku kao kugu. Domuljub sam… Pročitaj više »

istina boli
Gost
istina boli
3 godine prije
Reply to  Zirnitra

Zirnitra Nimalo ne pretjeruješ, ali kao i svi “domoljubi”, za sve su Vam krivi komunisti, Srbi itd. Nikada niste sami “domoljubi” krivi. Nikad Hrvat Hrvata nije pokrao ili prevario. To su uvijek bili “neki drugi”. I takvu priču nam ovakvi kao ti prodaju već više od 25 godina, i onda… Pročitaj više »

IVE IZ PECALBE
Gost
IVE IZ PECALBE
3 godine prije

U cilju pospijesavanja natalitetne i demografske politike, potpuno ukinuti PDV na dijecije potrebe i hranu. Odjeca obuca i skolske potrepstine za dijecu izuzeti iz sustava PDV, Hrvatsika je u stanju sama sebe prehraniti prema tome trebala bi ukinuti PDV na hranu, ili barem na hranu iz domicilne proizvodnje. Sto se… Pročitaj više »

Mucke
Gost
Mucke
3 godine prije

Bilo bi dobro da je autor clanka kao digresiju napomenuo da je bivsa drzava takodjer imala porez na promet,kao Australija,SAD i Japan i da je iznosio,cini mi se oko 7% te da su sa tom brojkom uspjevali zakrpiti sve rupe,za razliku od ovih danas kojima nije dovoljno niti 25% pa… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
3 godine prije
Reply to  Mucke

Mucke Jeste! …ali to nije bio problem, jer se ni jedna samoupravna organizacija udruženog rada nije usudila utajiti porez ili direktoru i radnicima na crno isplaćivati dohodak. Onih 7 (?) a kasnije 10% (poreza na promet) je bilo dovoljno da popuni manjak u kasi za novi godišnji i petogodišnji plan… Pročitaj više »

Bobi
Gost
Bobi
3 godine prije
Reply to  otpisani

A koliko je tek bilo isplata na ruke u preduzećima, pa nisu banke ubirale vrhnje u vidu naplata vođenja računa i oporezivanja primanja.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
3 godine prije
Reply to  Mucke

Porez na promet, ok nešto je bilo, ali ako je 75% ekonomije bilo državno, pardon, od 74 republičko s obvezama prema federaciji, onda je tu bilo nejasno kome si plaćao i što. U YU nije bilo računa u kafićima, niti igdje u obrtu i plaćao si paušal. Išlo je ovako… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
3 godine prije

Laki Topalović To je bilo kako kažeš ali samo sa malim obrtnicima, veći poduzetnici (kojih je bilo malo) podlijegali su istoj kontroli i pravilima igre kao i smoupravne organizacije rada. Planska ekonomija se oslanjala uglavnom na samoupravna poduzeća koja su ostvarivala (po meni) preko 90% nacionalnog dohodka pa je radi… Pročitaj više »

Mucke
Gost
Mucke
3 godine prije

I opet su uspijevali sa time zakrpiti sve rupe a ovi danas nemogu niti sa 25% pdv i protuzakonitim lupanjem trosarine na PDV?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
3 godine prije

Porez na dodanu vrijednost uvijek plaća krajnji korisnik u cijelosti. Uglavnom je krajnji korisnik – građanin. Poduzeća plaćaju samo dio PDV i to samo na razliku između cijena ulaznih i izlaznih proizvoda. Ona poduzeća koja rade s robama sa sniženom stopom PDV-a su u pravilu na strani onih koji traže… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
3 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Son of Alerik Poreza na promet u Jugi su bili oslobođeni svi privredni subjekti isto kao i danas (samo što je tada bilo dosta dati pisanu izjavu dobavljaču da će kupljena roba služiti u daljnjem prometu, (danas moraš imati svoje knjigovodstvo preko kojeg svaki mjesec podnosiš izvještaj poreznoj upravi) Točno,… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
3 godine prije
Reply to  otpisani

otpisani tko o čemu, nostalgičari o prošlim vremenima. Kao što sam to već objasnio, Jugoslavija je sama stvarala novac, a porezi su služili za uništavanje novca tako da priča o porezima tada i danas nema nikakve veze. Nije usporedivo. Naši državobranitelji nisu plaćeni ‘od stranih poslodavaca’, nego upravo od poreza… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
3 godine prije
Reply to  Son of Alerik

SoA Dobro, malo nostalgije i priznajem ali bi i ti trebao priznati neke stvari (ono sa Venezuelom?) …ali mi pojasni kako to porez može služiti za uništavanje novca? Naši “državobranitelji” – oni nižeg ranga od nas harače, a oni višeg ranga od nas uzimaju “džeparac” a prava lova im dolazi… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
3 godine prije
Reply to  otpisani

Ok. Ako država stvara sama novac, onda ga ona u teoriji i praksi može proizvesti koliko hoće (kao Venezuela danas i Jugoslavija nekad). Što će takvoj državi porezi? Da bi skladištila novac? Ne, nego da bi ga uništila. Povukla iz optjecaja. Natjerala ljude da rade i primora ih da svoje… Pročitaj više »

Mucke
Gost
Mucke
3 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Odakle Venezuela u ovoj prici?Pomenute drzave su Australija,Kanada,SAD i Japan. Uostalom kad vec spominjes Juznu Ameriku onda posteno priznaj ono sto znaju i vrapci na grani da primjer Venecuele nije tamo presedan nego pravilo koje se odnosi na sve tamosnje drzave pa i one najkapitalistickije kada “zastrane” u vanjskoj politici..Recept… Pročitaj više »

Mucke
Gost
Mucke
3 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Komentar bi ti bio puno ozbiljniji da ne ubacivas padobranca(Venecuela) koji ne spada u ovu pricu nikako.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
3 godine prije
Reply to  Mucke

Mucke
Ne mogu utjecati na tvoj doživljaj komentara. Čovjek je pitao kako se to porezom uništava novac pa sam mu dao primjer koji egzistira danas. Jugoslavija je također dobar primjer, ali više ne egzistira.

otpisani
Gost
otpisani
3 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Alerik, nešto si tu fulao. Novac je svugdje i u svim ekonomijama obrtno sredstvo i ono se ne poništava. Novac bi trebao biti međunarodno dogovoreni ekvivalent svih materijalnih vrijednosti koje neka deržava baštini. Suverena država ima pravo prema nekom dogovorenom principu, da štampa toliko novca koliko je potrebno da bi… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
3 godine prije
Reply to  otpisani

otpisani Žao mi je. To što ti misliš o novcu i ono što novac jest nema veze jedno s drugim. Morat ćeš se ipak dobro potruditi i shvatiti tko, kako stvara novac, na koji način ga pušta u optjecaj, što se s njim događa, kako se poništava, koja je razlika… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
3 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Alerik Ničime me nisi uvjerio u tvoju superiornost u znanju o novcu a još manje si me uvjerio da nisi u zabludi. Nisi ništa korisnog rekao u svom bahato intoniranom komentaru.. Ako nešto znaš onda bi bio red da meni neukom objasniš ono što poručuješ da ja prije naučim –… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
3 godine prije
Reply to  otpisani

otpisani napisao sam dovoljno komentara o toj temi i nemam uvijek volje za govorenje o istom. Ovdje ću ti kopirati moj komentar od prije neki dan pa ti slobodno uzvrati s uvredama, nemam problem s tim (povod za komentar je bilo pitanje zašto Rusija ne uvede nekreditni novac): “Svakako je… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
3 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Alerik Zahvaljujem na trudu i žao mi je što ovaj tvoj tekst nisam do sada vidio Ja sam ti više kampanjski pratilac na ovom portalu jer inače nisam tip koji bi svakodnevno satima sjedio pred kompjuterom. Priznajem da su mi neke stvari nelogične a sa time i nejasne, ali samo… Pročitaj više »

Mucke
Gost
Mucke
3 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Zato sto ima luksuz da moze odgovoriti:” Pokusajte,to cemo smatrati objavom rata” i tu prestaje svako teoretiziranje o novcu i ekonomiji.To sto je zapisano na papiru o teoretskim postavkama ekonomije i tokova novca u danasnjem svijetu ima vrijednost isto kao i medjunarodni(medjudrzavni) ugovor,dakle vrijednost WC papira.

Arch
Gost
Arch
3 godine prije

Vrag je kao i uvijek u detaljima. Ako uvedete PDV po opće prihvaćenom modelu ne narušavate slobodno tržište. Ako zatim pametno uvedete posebnu (nižu) stopu za pomno odabrane robe i usluge i k tomu još dodate subvencije za određene strateške proizvodnje i grane, krajnji rezultat, za one bez posebne stope… Pročitaj više »

Mucke
Gost
Mucke
3 godine prije

Dva komentara nestala zato sto administrator spava cijelu vecer.

asap
Gost
asap
3 godine prije

Nitko ne spominje one koji su izuzeti od poreza a vrte strašne novce. Banke npr…Crkva…

wetzer maja
Gost
wetzer maja
3 godine prije

danasnji clanak u njem. privrednim vijestima objasnjava, zasto eu zeli izbaciti sistem pdv-a a uvesti novi sistem – reverse charge. u detalje objasnjava mogucnosti prevare – samo u eu-zoni zbog pdv-a imaju budget-deficit od 150 mrd. pdv sistem jest zastario, ali i ovaj reverse charge nije puno bolji – prevare… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik