fbpx

EU je umorna od baltičkih država: “Morate naučiti živjeti od vlastitih sredstava”

Baltičke zemlje i pomoć EU

Zbog smanjenja pomoći iz EU se baltičke zemlje moraju pripremiti na život u okviru vlastitih sredstava. Iznos potpore Bruxellesa Estoniji se do 2021. godine može smanjiti za 40%.

Rigorozno smanjenje pomoći EU će najviše pogoditi poljoprivredne proizvođače i infrastrukturne projekte, kažu stručnjaci. U bliskoj budućnosti će zemlje u baltičkoj regiji morati rezati socijalnu potrošnju i podići poreze.

Zbog smanjenja iznosa potpore Europske unije baltičke zemlje razmišljaju o potrebnim reformama. U proljeće 2019. će Velika Britanija konačno izaći iz EU. Nakon toga će se usvojiti novi sedmogodišnji proračun Europske unije i financiranje istočne Europe iz europskih fondova bit će znatno smanjeno.

Posljedica novih okolnosti je da se subvencije EU za Estoniju do 2021. mogu smanjiti za ukupno 40%, što je oko 1,5 milijardi eura. Prema godišnjem izvješću Državnog ureda za reviziju Estonije, koje je poslano u parlament, smanjenje financiranja Estonije se očekuje već 2019.

“Stabilna država mora funkcionirati s novcem kojeg može zaraditi vlastitim rukama i mozgovima”, rekao je državni revizor Alar Karis, pozivajući da se preostalo vrijeme iskoristi za provedbu potrebnih reformi u gospodarstvu.

Prema Državnom uredu za reviziju je EU za Estoniju od 2014. do 2020. godine osigurala subvencije u ukupnom iznosu od 4,4 milijardi eura. 3,5 milijarde eura od tih sredstava su potpora za razvoj obrazovanja, poslovanja, transporta, informacijskog društva i drugih manjih stavki, a 900 milijuna eura je pomoć poljoprivredi i ribarstvu.

Ranije su slično izjavili dužnosnici Latvije. Ministarstvo financija zemlje je priopćilo kako će od 2021. godine iz proračuna EU dobiti znatno manje sredstava i subvencije će biti smanjene za 17%.

Ministarstvo financija ovaj scenarij smatra najvjerojatnijim. Istovremeno, “rezanje” pomoć EU može biti čak i veće. Pesimistički scenarij predviđa smanjenje subvencija od 20 do 30%. U okviru programa EU 2014. -2020. bi Latvija trebala dobiti 4,4 milijarde eura.

Istovremeno, kako bi se nadoknadio iznos zbog smanjenja pomoći zemlji, moraju se provesti reforme. O kakvim je reformama riječ dovoljno se sjetiti zemalja koje su ih morale provesti kako bi prebrodile “strukturnu krizu”. One uglavnom podrazumijevaju rezove u javnoj potrošnji, smanjenje plaća i mirovina, otkaze u javnom sektoru, povećanje cijena komunalnih usluga i privatizaciju strateških poduzeća i dobara. Neke su zemlje morale provesti sve ove mjere, neke djelomično, u manjoj ili većoj mjeri, ali je recept “strukturnih reformi” taj, što najavljuju i dužnosnici Latvije.

“Rezultat porezne reforme će biti da će volumen javnih investicija narasti do te mjere da će ne samo nadoknaditi, nego i premašiti iznos gubitka europskog financiranja”, rekao je Nil Sakss, predstavnik Ministarstva financija Latvije.

Očekuje se i značajno smanjenje subvencija Litvi. Nedavno je na konferenciji za novinare predsjednik parlamentarnog Odbora za proračun i financije Stasys Jakeliūnas rekao “kako se Litva treba pripremiti da se u novom proračunu Europske unije u 2020. godini mogu značajno smanjiti europske subvencije.

Prema njegovim procjenama, pomoć Europske unije Litvi se može se smanjiti za 10 do 15%. Litva bi u obliku potpore iz EU do 2021. trebala dobiti 12,6 milijardi eura.

Neka područja gospodarstva zemlje, poput sektora graditeljstva i informacijske tehnologije, doslovno ovise o fondovima EU, rekao je Stasys Jakeliūnas.

Baltičke zemlje su jedne su od najvećih primatelja pomoći EU i smanjenje subvencija iz Bruxellesa će ozbiljno pogoditi bivše gospodarske “baltičke tigrove”, kažu stručnjaci.

“Ako pogledate prihode Estonije za proteklu godinu, koji su iznosili 8,58 milijardi eura, ukupni iznos prihoda od inozemnih izvora je iznosio više od 600 milijuna eura ili više od 7%, što je  značajan iznos koji će se smanjiti. Osim toga, sva pomoć Europske unije Estoniji, koja u tom smislu nije iznimka, u pravilu je usmjerena na programe i novac vlasti zemlje “ne dobivaju u ruke”. To su programi za razvoj obrazovanja, informatičke tehnologije i informacijskog društva, potpora poljoprivredi i poduzetništvu, itd. Tako će, nakon drastičnog smanjenja ili ukidanja potpore, ta područja izgubiti europske povlaštene uvjete”, kaže stručnjak za ekonomskih i društvenih znanosti Boris Pivovar.

Yaroslav Lissovolik, glavni ekonomist Euroazijske razvojne banke, kaže “kako se potpore EU, koje u ukupnom iznosu doprinose ostvarenju nekoliko postotaka BDP-a, ovisno o kojoj je baltičkoj zemlji riječ, doživljavaju kao podrška i njihov gubitak će biti vrlo bolan”.

“Naravno, to nije 10% BDP-a, ali je vrlo značajan doprinos gospodarskom rastu”, ističu stručnjaci.

Žrtve Brexita

“Želja Bruxellesa iz brojnih razloga je da baltičke narode nauči kako da žive s vlastitim sredstvima. Unatoč činjenici da su baltičke zemlje već primile dovoljno velike količine sredstava iz EU, jaz između bogatih i siromašnih nije smanjen”, kaže analitičar agencije “Freedom Finance” Bogdan Zvarich.

“Jednom ipak treba započeti proces smanjivanja količine dodijeljenih sredstava. Sada, nakon povlačenja Velike Britanije iz EU, nezadovoljstvo zemalja donatora se intenziviralo, jer je i iznos prihoda smanjen. Osim toga, u posljednje vrijeme su se znatno povećali izdaci proračuna EU za integraciju izbjeglica, a val dolaska traje proteklih nekoliko godina. Zbog toga, umjesto da se držimo ideje podizanja gospodarstava koja zaostaju na paneuropsku razinu, na službenim sastancima u EU se sve više čuje o konceptu Europe “različitih brzina”, kaže analitičar Finama Aleksej Korenev.

S druge strane, stručnjaci tvrde kako smanjenje iznosa subvencija iz EU neće ugroziti stabilnost baltičkih zemalja, nego će im pomoći da žive od vlastitih sredstava.

Na primjer, nakon što se smanje potpore iz EU, značajno će se smanjiti troškovi za infrastrukturne projekte od kojih su neki ranije iz Bruxellesa bili financirani s 80% od ukupnog iznosa. Moguće je da u zemljama Baltika uskoro uopće neće biti takvih projekata.

Osim toga, Estonija sada traži sredstva za potporu poljoprivrednim proizvođačima, jer bez subvencija, posebice uzimajući u obzir režim sankcija i ruskih protumjera, estonski poljoprivrednici u sadašnjim uvjetima teško mogu preživjeti.

Općenito, bez podrške EU određeni sektori poljoprivrede u baltičkim zemljama jednostavno mogu nestati. Zbog ekonomske neizvjesnosti i bliskosti takvog tržišta kao i Rusija, koje je baltičkim proizvođačima nedostupno.

Yaroslav Lissovolik smatra kako je “život s vlastitim sredstvima” u baltičkim zemljama bez poreznih reformi gotovo nemoguć i da će trebati uvesti nove poreze i povećati postojeće.

“Osim toga, bit će potrebno smanjiti proračunsku potrošnju. To može biti smanjenje u jednom smjeru, primjerice, socijalne potrošnje, ili čak smanjenje potrošnje u većini proračunskih stavki”, predviđa stručnjak.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
21 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Cigo
Gost
Cigo
3 godine prije

Jeben mentalitet,… Jake zemlje su jake jer ima mnogo koji potegnu i manje korupcije.

Tarzan
Gost
Tarzan
3 godine prije
Reply to  Cigo

Da! Jake zemlje imaju i ECB koja naštampa po potrebi.

Sinisa
Gost
Sinisa
3 godine prije
Reply to  Tarzan

Mislim da Njemacka nije jaka zbog ECBa,Austrija isto. Za ostale ne garantujem da li je MMF ili ECB.

Alerik
Gost
Alerik
3 godine prije
Reply to  Tarzan

Kad bi se tako lako ‘štampalo’, onda bi svi problemi ili rješivi. Ali ne ide to tako. Ne ‘štampa’ se olako. Nekad se tako radilo u Jugoslaviji pa je inflacija bila 1000%. I na kraju se ništa nije riješilo.

cigo
Gost
cigo
3 godine prije
Reply to  Tarzan

@tarzan
zivim i radim i osjetim na svojoj kozi.ko hoce moze uspjeti,ko nece zna se, ima socijala koja je ponekad velika kao i da radis.drugo njemacka je jaka jer ima mnogo manjih firmi koje rade ko pcelice.time su postigli da svak moze zaraditi i malo ravnopravnije od gigantskih firmi koje sve uzimaju sebi.naravno imaju i svabe gigante ali oni narucuju od manjih firmi tako da je sve optimalno

Tarzan
Gost
Tarzan
3 godine prije
Reply to  cigo

@cigo
Sve je to u vezi Njemačke u redu. Ja samo kažem da treba uzeti u obzir okolnosti. U zadnje +/-3god. ECB štampa više od 60 MILIJARDI eura mjesečno. Nedavno su rekli da će smanjiti na 30. Njemačka je platila 2006? zadnju ratu za WWI. Do isteka ovog stoljeća se nadaju otplatiti ratne odštete za WWII. Ako je njemački porast BDP-a manji od 3% mogu odgoditi (pod komercijalnim uvjetima) plaćanje za tu godinu. Američke firme imaju porezne olakšice za “Made in Germany” itd. itd. švabe nemaju drugog izbora!.

Sinisa
Gost
Sinisa
3 godine prije
Reply to  Tarzan

To ti se Tarzane zove potreba za novcem;manjak nije dobar kao ni visak a kako je inflacija u granicama znaci sve je u granicama. Dolar nema problem jer je velika potreba za njim a vjerujem ni FED ne stamta toliko koliko ti rece za ECB. Njemacka,zanimljivo sta kazes u trenutku kada ta Njemacka ima mozda jedinau EU nema ropskih problema vec robovlasnickih….

Tarzan
Gost
Tarzan
3 godine prije
Reply to  Sinisa

@Sinisa: Inflacija, BDP i ostalo je stvar interpretacije i podložno je manipulaciji do neke (dovoljne?) mjere. Npr. Po MMF pravilima u slučaju za BDP Hrvatske, svaka inozemna posudba novca direktno povećava BDP. Italiji je dozvoljena neravnoteža (dug!!!) platne bilance 480? MILIJARDI eura. To bi se trbalo odbiti od BDP-a!!! A za slučaj Njemačke opet cu reći da oni nemaju drugi izbor, to uljučuje sve od privredne i vanjske do socijalne politike.

Sinisa
Gost
Sinisa
3 godine prije
Reply to  Tarzan

Nemaju drugi izbor neg biti uspjesni?
Zezam se,slazem se ja sa tobom a i rekao sam da negarantujem za druge osim za Njemacku i Austriju.
Zamisli sta je tek dopusteno BIH,KM vezan za €.

Tarzan
Gost
Tarzan
3 godine prije
Reply to  Sinisa

Svabe nemaju taj luksuz od pravljenja ‘krive odluke’ i ‘neposlušnog i neproduktivnog ponašanja’

Sinisa
Gost
Sinisa
3 godine prije
Reply to  Tarzan

Opet se slazemo samo mala korekcija,oni su prosto vrijedni ljudi;sa ili bez pritiska oni bi bili to sta jesu naravno bez Marsala tesko bi se podigli ali bi se podigli.

1.komentar
Gost
1.komentar
3 godine prije

Da dodam da osim sto njihovi stanovnici beze na zapad, dobar deo stanovnika baltickih drzava, cak i onih koji nemaju rusko poreklo, poslednjih nekoliko godina. je otislo u Rusiju.

Sarka
Gost
Sarka
3 godine prije

900 milijuna eura je pomoć poljoprivredi i ribarstvu.
A?
900 000 000? EURA???
Pa ima li ih iko nauciti kako se lovi riba?
Pa da sami love…bez pomoci.
Stranu na salu…
Prvo su ih privatizirali, demokratski naravno.
Pa su im uvalili tudje banke. Nakon toga im “pomazu” ovim pomocima. Generacija kretena je stvorena. Ni ribe ne znaju uhvatiti.
Potpuno su ovisni o pomoci “dobrocinitelja” sa zapada.
Ali treba (A trebace) on i ce i ginuti za svoje gazde.
Sve napisno vrijedi i za Balkanske knezevine.

Sarka
Gost
Sarka
3 godine prije
Reply to  Sarka

Zadnji pasus gore trebao je izgledati ovako:
Ako treba (A trebace) oni ce i ginuti za svoje gazde.
Sve napisno vrijedi i za Balkanske knezevine.

Alerik
Gost
Alerik
3 godine prije

Nikad se razvoj nijedne zemlje nije dogodio s ‘reformama’ koje bi uključivale povećanje poreza. Uvijek bi spontano došlo do gospodarskog rasta kad bi se porezi smanjivali. Ali teško da takva logika može doći do činovničkog uma. Netko će se sjetiti da smo PDV počeli s 22% pa da je narastao na 23%, pa je onda Jadranka Kosor zbog ‘krize’ taj porez digla na 25%. Možemo doslovno pratiti naš pad standarda s jedne strane i povećanje poreza s druge strane. Misle li u baltičkim zemljama ići s takvim ‘reformama’, bolje je da ne idu ni u kakve.
Ali u neke će morati. Jedna od njih je smanjenje socijalne države na minimum, smanjenje broja povlaštenih skupina društva, smanjenje poreza, smanjenje državne administracije, više ulaganja u obrazovanje i znanost. Ovo sve nabrojano se odnosi i na Hrvatsku. Računati na tuđu pomoć kao svoj izvorni prihod je izraz parazitskog društva. Ovo naše jest takvo. I bit će dok nas se ne prisili na mijenjanje. Bolje prije, nego kasnije. Jer bismo jeftinije sad prošli.

Sarka
Gost
Sarka
3 godine prije
Reply to  Alerik

Polako alerik sa takvim zaključcima.
Sa porezom se Mora znati. Zivim u Svedskoj i sta god o njoj mislili ovdje se jos uvijek zivi dobro uprkos visokim porezima.
Zasto?
Korupcija u drzavnom aparatu je gotovo iskorjenjena ( ne kazem da ne postoji) i biti kategorican i tvrditi da visoki porezi “unistavaju” razvoj zemlje jednostavno ne stoji. Mene licno “ubise” porezom posto imam vlastitu firmu ali ja tvrdim da porez koji placam koristi drzavi u cjelini i da, dijelom zbog toga, Svedska jos uvijek ima ugled u svijetu.
Moze li biti bolje?
Naravno ali ljudska svijest je takva kakva je i danas, u ovom neokapitalistickom okruzenju, tesko je promicati socijalne ideje koje su prije samo nekoliko desetljeca bile stil zivljenja.
Danas sva dobit od snizenih poreza ide u djepove privatnika a ne u razvoj drustva.
Uzmi mene za primjer.
Ako na vlast dodju desne partije ja cu dobiti najmanje 10% na snizenju poreza. Mozda i 30%. To nije malo u sv.krunama.
I sve to cu staviti u svoj djep. Novih ulaganja u bussines nisam planirao.
Ko ce ostati bez tog Kruna?
Zdravstvo, skolstvo, vrtici, vatrogasci…
På cu za nekoliko godina platiti posjetu doktoru 2000 kruna umjesto danasnjih 200.
Mogao bih o Švedskoj i uredjenju satima ali ne ovom prilikom.

stefano
Gost
stefano
3 godine prije

Alerik pajdo zaposleni ja i supruga , troje djece , jedan na fakultetu ,rentamo stan ,radimo jos jedan dodatni posao , imamo svoj vrt i mini plastenik , šta da još mijenjam pa ne ostane ni za litru šljive

Alerik
Gost
Alerik
3 godine prije
Reply to  stefano

Jedno je osobna razina. S te razine se ne mogu rješavati problemi društva. Oni koji su željeli riješiti problem loše države, kojima je do.izdio parazitski sustav, su otišli u Njemačku. Koliko shvaćam, vi ste se sami pobrinuli za sebe i ne ide vam loše. Što se tiče šljive, za nju vam i ne treba ostati jer se puno bolje živi bez nje.

dalmata
Gost
dalmata
3 godine prije

Istrosena roba ide u otpad.Navedena,Istocna Pruska jos jedino sluzi da NATO sere i pisa po opustosenoj zemlji,nadajuci se da Ruski Medo misli kako su neki faktor.Jos jedna pouka(pouka i nauka su za zdrav mozak)za istrosene Balkanske vazale,jer kad opljackaju vodu,njive i sume,Eu ima spremnu istu poruku,rok upotrebe je isteka

Tedi
Gost
Tedi
3 godine prije

Kakva je to sad nastala kuknjava u Baltickim zemljama?Koliko ja vidim crno im se pise,kao cjeloj istocnoj Evropi ,jeli to bese varsvski pakt?Sta ce te banana drzave da rade?Kako se moze uporedivati jedna Svedska sa Istokom koji prolazi kroz tranziciju-pljackanje sto je jos ostalo,plus totalna depopulacija,mladi odose na zapad sa porodicama,a starima ce povecati poreze, smanjiti mirovine,smanjiti prava na soc..zastitu i zdravstvo,sto se tice obrazovanja tu nece biti problema samo ce se smanjiti jer nemaju koga obrazovati a i kadar je mahom otisao trbuhom za kruhom.Poljoprivreda isto niti ima tko da radi niti imaju kome da izvoze,radi sankcija.EU je ipak Rusija shebala,na vreme su se rjesili balasta,socijale,sjecate se ,besplatni stan,grijanje prevoz,itd i rekli im cao bela. Ovi svi poletili na trip biti ce kao u Njemackoj lova do krova.E pa placenicke vlasti na “demokratskim” izborima obecavali im brda i doline,Rusija je kriva za nasu bjedu ajmo na zapadni kapitalisticki koncept,samo im nisu objasnili kakv ce to biti jad,jer boze moj ovako se vise nije moglo.Svatko mora imati kucu”svoju”kola stan,putovati na Sejsele,kad ono prc,nema nazad,tko je jamio ,jamio.Eno kmece svi:Poljska,Madarska,Ceskapa redon do Grcke.Oduzih ja,a i corav vidi sta se desava.Ovo je 3ww za pljackanje drzava,a stalno nas,a i jos drkaju sa ratom,da se Vlasi ne bi dosjetili.

stefano
Gost
stefano
3 godine prije

Dragi prijatelju Alerik sa osobne razine nemožeš riješiti probleme društva, oni koji su željeli riješiti probleme su otišli u njemačku , sa šljivom ne možeš riješiti , moje pitanje je tko onda može riješiti

POVEZANE VIJESTI

Izbornik