Indija “ide do kraja” – Kupuje i ruske fregate, a odlučila je biti i dio “Koridora sjever-jug”

Ruska fregata "Admiral Essen" Projekta 11356
37 komentara

Indija je potpisala ugovor s Rusijom za kupnju dvije moderne fregate Projekta 11356 vrijedne 950 milijuna dolara, piše Defense News.

Prema riječima dužnosnika Ministarstva obrane Indije, međuvladin ugovor su nakon dvije godine pregovora potpisali Indija i ruska United Shipbuilding Corporation. Ovaj sporazum zaključen je nakon posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Indiji 5. listopada i potpisivanja ugovora kojim je Indija kupila ruske sustave S-400, usprkos svim prigovorima Sjedinjenih Država.

Službenik indijskog Ministarstva obrane je također napomenuo kako će zemlje, kako bi izbjegle američke sankcije nametnute ruskim obrambenim tvrtkama, koristiti nacionalne valute umjesto dolara.

Izgradnja fregata će biti provedena u će brodogradilištu “Jantar”, a ukrcajni plinski turbinski motori će biti instalirani na samim plovilima.

Fregate će biti opremljene indijskim radarima i sonarima, te ruskog-indijskim raketnim sustavima “BraMos”. Isporuka brodova je zakazana za kraj 2022.

U listopadu 2016. Indija je potpisala sporazum s Rusijom za kupnju četiri modernizirane fregate Projekta 11356, od kojih će dvije biti iz Rusije, a ostatak će se, korištenjem ruskih tehnologija, graditi u državnom indijskom brodogradilištu Goa Shipyard Ltd.

Na ruskim fregatama teškim 4000 tona bit će i dva višenamjenska helikoptera dizajnirana za borbu protiv neprijateljskih podmornica i obavljanje zadaća brzog odaziva.Ruska fregata “Admiral Essen” Projekta 11356

Rusija, Iran i Indija stvaraju alternativu Sueskom kanalu

Čini se da je New Delhi odlučio zaobići američke sankcije i svim područjima, od iranske nafte do ruskog oružja, ali ne samo. Budući da iz nekog razloga ruski mediji ove vijesti objavljuju na kapaljku, tek sada se saznaje da će tijekom ovog mjeseca početi završni pregovori o izgradnji “Koridora sjever-jug”, infrastrukturnog projekta koji će povezivati ruski grad St. Peterburg s Bakuom u Azerbejdžanu i dalje do iranske luke Bandar Abbas sve do Mumbaija u Indiji. Dijelovi infrastrukture su već izgrađeni, kao što je dio željezničke trase iz Azerbejdžana u Iran, autoceste i modernizacija luka u sve četiri zemlje.

Naime, potvrđeno je da će ovog mjeseca predstavnici Rusije, Indije i Irana održati sastanak na kojem će razgovarati o početku izgradnje međunarodnog transportnog “Koridora sjever-jug”. Novi transportni koridor bi trebao biti jeftiniji i kraći izbor od “Sueskog kanala”. Ako projekt uspije, glavni gubitnici će biti Sjedinjene Države i Velika Britanija, koji preko osiguravajućih društava kontroliraju pomorske terete kroz Sueski kanal.

Duljina rute bit će 7200 kilometara, a uključivat će i željeznički i pomorski transport. Teret bi iz Indije išao u iranski grad Bandar Abbas, na obali Perzijskog zaljeva, a zatim će ići kopnom sve do luke Bandar Enzeli na obali Kaspijskog jezera. Nakon toga bi išao morem do ruske luke Astrahan i željeznicom do Europe. Pretpostavlja se da će transport novim koridorom biti 30 do 40% jeftiniji, a vrijeme transporta će se znatno smanjiti. Agencije su kratko izvijestile da se volumen tereta, koji će prolaziti novom rusom, procjenjuje na 20 do 30 milijuna tona.

Zašto Indiji treba ovaj koridor?

Odgovor na ovo pitanje je jednostavan. Prvo, zato što Rusija, Azerbejdžan i Iran ionako već rade na njemu, tako da bi indijska trasa bila samo produžetak, a drugi je razlog Kina. Zanimljivo je da Peking proteklih godina, tijekom nekoliko pregovora međuvladinih komisija, nije našao nikakvu zamjerku ovom koridoru i ne smatra ga prijetnjom svom velikom projektu Novog puta svile, koji će povezivati, između ostalog, Kinu s azijskim zemljama i Europu.

No, Indija ne želi biti dio kineskog projekta i Ministarstvo industrije i trgovine Indije se odlučilo za stari ruski projekt, koji je konture dobio još u vrijeme carske Rusije, ali nikada nije izgrađen.

Indiji je ovaj koridor potreban i zbog činjenice da je Kini jedan od najvažnijih elemenata njenog plana razvoj infrastrukture u pakistanskoj luci Gwadar. Kinesko gospodarstvo planira uložiti ogromne količine novca u Gwadar, oko 60 milijardi dolara u narednih nekoliko godina. Indija sumnja da Kina priprema militarizaciju pakistanske luke, ali i Peking i Islamabad odbacuju ove sumnje, navodeći da je Gwadar isključivo gospodarski projekt.

Vlada Indije sumnja u ti i izjavila je kako su spremna financirati svoj dio projekta vezanog uz transportni koridor koji će indijski teritorij povezati s Rusijom. To je međunarodni transportni “Koridor sjever-jug”, koji bi prema planu trebao povezati indijski Mumbai s ruskim St. Peterburgom.

Suresh Prabhu, indijski ministar industrije i trgovine, izjavio je da je spreman započeti rad na provedbi ovog projekta. Prema njegovim riječima, New Delhi se priprema za punu suradnju s Iranom i Rusijom kako bi se međunarodni transportni “Koridor sjever-jug” u potpunosti realizirao.

Kao što vodite na karti dolje, ključne točke ovog transportnog koridora, na putu od Mumbaija do St. Peterburga, su iranski lučki grad Bandar Abbas sa strateškim položajem na obali Hormuškog tjesnaca, gdje se prolazi ogroman promet energenata iz Bliskog istoka do Europe, Azije i u smjeru Sjeverne Amerike. Sljedeće dvije točke su glavni grad Azerbajdžana Baku i ruski Astrahan.

Podsjetimo da je sporazum između Ruske Federacije, Indije i Irana o provedbi ovog projekta potpisan prije 18 godina, ali se sve ove godine Indija nije mogla odlučiti hoće li ulagati novac ili ne. Sada, kada Kina ulaže velike svote novca za provedbu svog projekta, New Delhi je odlučio da ne smije gubiti vrijeme. Azerbejdžan je, što je bilo očekivano, spreman pridružiti se projektu.

U indijskim medijima su objavljene analize ekonomskog izračuna projekta. Posebno se napominje da će ukupna duljina koridora biti 7200 kilometara, vrijeme utrošeno na tranzit će biti smanjeno za 40%, a trošak za gotovo trećinu. Ruta ide kopnom i morem, a kopneni dio koridora će se provoditi prvenstveno željeznicom. Pomorske dionice su one od Mumbaija do Bandara Abbasa i od granice Irana preko Bakua do Astrahana preko Kaspijskog mora. U tom smislu, nedavno potpisan sporazum o suradnji Kaspijskih država uvelike olakšava rad na provedbi međunarodnog transportnog “Koridora sjever-jug” i samo se čekala odluka Indije da financijski sudjeluje u svom dijelu projekta.

Transportni koridor “Sjever–jug” od St. Petersburga do juga Irana i Indije

Ugovor Kaspijske petorke sahranio imperijalističku teoriju “Heartlanda“

FOTO – Međunarodni transportni “Koridor sjever-jug”

Međunarodni transportni "Koridor sjever-jug"Ruska flotaRuska fregata “Admiral Essen” Projekta 11356

Ruska flota

Naoružanje
Pretplatiti se
Obavijesti o
37 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Dub Miroslav
5 godine prije

Več objavljeno!

Ivo
5 godine prije

ruska flota s američkim nosačem i podmornicom koja ima razvijenu američku zastavu? Dajte si malo truda s tim slikama..

tuf
5 godine prije

Nisam očekivao da će Indija po pitanju Irana ustrajati, no za sada je. Neobično je da su im ameri progledali kroz prste kao i za S-400, u čemu nema slučajnosti i očigledno se nešto iza valja. No barem pokušavaju ustrajati, za razliku od kineza koji su u zadnjem trenu pognuli glavu i odustali od iranske nafte.

eu kolonija
5 godine prije

to znači u prevodu da svi brodovi iz jugoistočne azije a koji plove prema sjevernoj europi će moći koristiti ovaj koridor koji je kraći, brži I jeftiniji. pored sjeverne morske rute I transibirske željeznice rusija se strateški pozicionirala I kao bitno svjetsko transportno čvorište. pored sve veće ekspanzije u izvozu vojne opreme, žitarica, energenata I svega ostalog znanog I neznanog rusija je ovim još jednom pokazala da se na nju kao supersilu I te kako mora računati

Alen
5 godine prije

Ovim umrezavanjem azije ,pored kineskog puta svile i otimanje kontrole monopola na transport roba bivsim supersilama americi i britaniji znaci da se azija odvaja u zaseban ekonomski entitet bez uticaja vanazijskih zemalja… Usa i uk a i evropa sigurno su svjesne da ce ih azija prepišati u roku od 15-20 godina ako ne i prije…Dakle azija im je definitivno izgubljena ostaje jos bliski istok ,koji ce takodjer da izgube… Njima ostaje da se guse u agoniji propasti vlastitog monetarno-kreditnog sistema koji ce ih ,zbog uzdizanja azije, ugusiti…

giordano bruno
5 godine prije

Japanski list „Jimiuri“ objavio da Rusija i Japan planiraju da iskoriste Transsibirsku železnicu za razvoj takozvanog „trećeg kanala prevoza“ robe između dve zemlje.

Georgij Žukov
5 godine prije

Posto smo na portalu logicno postaviti cu, bar se nadam logicno i pragmaticno pitanje , ili se bar nadam da je tako :)….. Dakle kakve konkretne i opipljive koristi imaju bivse republike SFRJ od toga kupuju li indijci ruske fregate ili americke , odnosno kojem koridoru , odnosno cijoj sferi utjecaja ce se indija prikloniti , ako netko ima informaciju da jedno do nasih brodogradilista sudjeluje u proizvodnji tih fregata pa makar i kao kooperant ili ako smo na putu tog geopolitickog koridora neka podjeli informacije , da ne umrem u ne znanju .

kiki
5 godine prije

Napokon nešto veeeliko, strateško. Čekalo 18 godina. Centar se pomiče. Navalit će strvinari na eu još jače…

erektvs maximvs
5 godine prije

poslužit će sa skupljat leševe po mami ganges

Podravec
5 godine prije

Tu se događa zanimljiv paradoks:Indija, tjerana ,,strahom,, od Kine pridružuje se Ruskim projektima sa drugim državama unutar SCO, EEU i BRICS-a, istovremeno i sama osnažuje gore navedene saveze, a samim time i samu Kinu! Zanimljivo!

Brainstorm
5 godine prije

gledajuci kartu mogu uociti da je udaljenost pola-pola negdje na obali zapadne francuske. dakle, jeftinije je jedino za rusiju, svedsku i poljsku dok za sve koji su blizi tocci pola-pola dodje priblizno jednako udaljeno. ako se ubroje troskovi vjerojatno skupljeg zeljeznickog prijevoza i brojna prekrcavanja dodje da je isplatljivost priblizno jednaka cak i za odredista na citavom podrucju baltika.
mogu uociti i druge nelogicnosti. zeljeznicki prijevoz bi trebao biti skuplji radi cega je valjda i biran prijevoz kaspijskim morem. ako je tako zasto se zeljeznicka trasa proteze od samog juga irana a ne od neke sjevernije iranske luke? na jednoj strani izbjegavaju zeljeznicu (kaspijska trasa) a na drugoj (kroz iran) je grade duplo duljom nego potrebno.

Ivex
5 godine prije

Cekaj tko ce stititi morsku rutu jer Iran Rusija i Indija nisu nekakve pomorske sile dapace tu su smijesne u odnosu na Amere pa recimo desi se nekoliko piratskih napada na brodove koji prenose naftu daleko je Azerbej od toga da je u šapama Rusa zna njihov presidente sto je se dogodilo Sadamau Gadafiju i Basaharu Al Asasdu kada su krenuli u energetske projekte kontra Amera i Brita.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI