Kome treba trgovinski rat na Balkanu? – Regija priprema zajednički odgovor Zagrebu

Nedugo nakon gotovo predivne atmosfere na sastanku ”Američko-jadranske povelje” u Podgorici, na kojem je sudjelovao i američki potpredsjednik Mike Pence, izbio je trgovinski rat među partnerima i susjedima Zapadnog Balkana.

Dužnosnici Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije i samoproglašenog Kosova namjeravaju dati zajednički odgovor na odluku Hrvatske da poveća uvozne carine na voće i povrće koje dolazi iz zemalja koje nisu članice EU.

Usklađivanje zajedničkog odgovora na ovu odluku će biti tema sastanka predstavnika zemalja na koje se odnosi ova odluka, a održat će se danas u Sarajevu.

S duge strane, problem je zbog pravilnika kojim je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede sredinom srpnja uvelo strože kontrole voća i povrća iz zemalja izvan EU, na što je Srbija od petka odgovorila rigoroznim carinskim kontrolama i, osim voća i povrća, nadzoru podvrgla i sve druge proizvode iz Hrvatske, zbog čega ih neće biti na tržištu u narednih 30 dana koliko traje ta procedura. Naime, srbijanska Uprava carina dobila je zadatak da uz fitosanitarne i veterinarske provjere radi i laboratorijske analize svih proizvoda, pa je zbog dužine okončanja njihovih provjera, a to je mjesec dana, izvjesno da mnogi proizvodi neće završiti na policama, već na nekoj od deponija.

O podizanju carina od strane Zagreba se manje govori, a T-Portal piše ”kako carinske naknada za uvoz voća i povrća uopće nisu pretjerane”.

Naime, prošlog tjedna je prihvaćena odluku o povećanju uvoznih carina na uvoz voća i povrća iz trećih zemalja za 22 puta, s 12 na 270 eura po toni.

Hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ne smatra da se ovo odlukom krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Vlada Andreja Plenkovića pravda ovu odluku potrebom da se nadoknade troškovi fitosanitarnih kontrola i izdavanja potvrda o sukladnosti za uvoz voća i povrća iz trećih zemlje.

Međutim, susjedne zemlje su izrazile zbunjenost. Konkretno, ministar vanjske trgovine i gospodarstva BiH Mirko Šarović smatra da je odluka Hrvatske u suprotnosti s načelima slobodne trgovine.

”Hrvatska diskriminira ne samo balkanske države u regiji, nego i Tursku i neke druge zemlje”, rekao je Mirko Šarović. Prema njegovim riječima, povećanje troškova i inspekcije će smanjiti konkurentnost proizvođača i Bosne i Hercegovine, gdje su cijene roba znatno niže nego u Hrvatskoj, a na hrvatskom tržištu će se osigurati dominacija hrvatskih proizvođača.

Predsjednik Saveza proizvođača voća iz Republike Srpske, Dragoje Dojčinović dodaje: ”Ako su oni povećali naknade, onda i mi moramo učiniti isto za proizvode koji se u BiH uvoze iz Hrvatske. Ove mjere će pogoditi Hrvatsku više nego što će njihove mjere pogoditi nas. Hrvatski izvoz u BiH je nekoliko puta veći od izvoza BiH u Hrvatsku i EU”.

Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić je uoči putovanja na konferenciju u Sarajevu rekao za državnu televiziju RTS da ako se sa Zagrebom ne bude mogao postići sporazum, Srbija će se oko protumjera obratiti Europskoj komisiji. Prema srbijanskom ministru, korak Zagreba je suprotan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kao i načelima Svjetske trgovinske organizacije.

Kao što je objasnio Ljajić, postoji i druga mogućnost za rješavanje spora, a ona je usvojiti veličinu naknada u skladu s naknadama koje su na snazi u EU.

”Naravno, možemo uvesti protumjere, ali bi to željeli izbjeći. Uvođenje protumjera štetiti našim odnosima, proizvođačima, ali i krajnjim potrošačima. Ovaj ”protekcionizam”, kojim se koristi hrvatska vlada, na prvom mjestu će platiti hrvatski potrošači, jer će se cijena roba za njih povećati”, rekao je Rasim Ljajić.

Sa svoje strane, ministar poljoprivrede Hrvatske Tomislav Tolušić je prije sastanka u Sarajevu naglasio da ove mjere ima 168 zemalja u svijetu i da im nikako nije cilj naškoditi trgovinskim odnosima s balkanskim susjedima.

”Očekujemo da se u roku od tjedan ili dva sastanem s kolegama iz susjednih zemalja i raspravimo problem. Do sada smo samo dobili prosvjednu notu iz Srbije i vidjet ćemo što možemo učiniti kako bi se riješio taj problem”, rekao je Tolušić.

Prema Privrednoj komori Srbije, ta je zemlja u 2016. izvezla robe u Hrvatsku u ukupnoj vrijednosti od 116 milijuna eura, dok je uvoz iz Hrvatske dosegao 79 milijuna eura. U strukturi srpskog izvoza u Hrvatsku dominiraju poljoprivredni proizvodi – biljna ulja, smrznuto povrće i voće.

Hrvatska je daleko od glavnih trgovinskih partnera, jer su na prvom mjestu Njemačka i Italija, u strukturi izvoza Bosne i Hercegovine u 2016. je Hrvatska bila na trećem mjestu opet nakon Njemačke i Italije. U ukupnom izvozu BiH izvoza, udio izvoza u Hrvatsku je 10,53%. Za prva tri kvartala 2016. godine je Bosna i Hercegovina u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti 722,47 milijuna lokalnim maraka i uvezla roba u vrijednosti od 1,17 milijardi konvertibilnih maraka (1km = 0,5 eura).

Dakle, istina je da je hrvatski izvoz u BiH nekoliko puta veći od izvoza BiH u Hrvatsku i EU, ali čak i da nije tko, kome je uopće potreban trgovinski rat i koga se zapravo želi zaštititi? Male hrvatske proizvođače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva sigurno ne. Dakle, odgovor treba tražiti negdje drugdje.

U međuvremenu treba pričekati i vidjeti kakav će biti odgovor ministara trgovine susjednih zemalja s današnjeg sastanka u Sarajevu, gdje će zajedničku odluku pokušati usuglasiti prilično šaroliko društvo dužnosnika za trgovinu vlada Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije i samoproglašenog Kosova.