Liberalizam živi samo zbog lažno ponuđenog rješenja dileme „imati ili biti“

Liberalizam

U subotu smo objavili opširniji članak o kraju liberalizma i kako više ne nudi nikakva rješenja za funkcionalno i ako ne sretno, barem zadovoljno društvo, samo ga treba zamisliti, odnosno treba se osloboditi okova koji nas tjeraju na zaključak kako poslije lažne slobode ne može biti ničega i da ne postoji drugačiji svijet, a svaka promjena je povratak u autokraciju i već viđene i proživljene diktature. Ovo je pogrešan stav mnogih koji ne uspijevaju vidjeti dalje od onoga što nudi mainstream narativ. Ali postoji i drugi, opasniji razlog zbog kojeg se ljudi ne žele osloboditi okova lažne slobode, a on je čisto materijalistički.

Posljednjih desetljeća se u ljudi pojavio zabrinjavajući trend rješenja vječne i neugodne egzistencijalne dileme i imati ili posjedovati je postao temeljni preduvjet postojanja, definiranja vlastitog identiteta i potvrde svog socijalnog statusa, svoje vrijednosti kao individue u potrošačkom društvu.

Uz neupitnu svetost individualne slobode koju društveni ugovor tek neznatno ograničava, čisto u sferi kaznenog prava, dajući pojedincu sve slobode koje su „ranije bile sputavane s obitelji, tradicijom i zajednicom“, uz spomenuto rješenje egzistencijalne dileme „biti ili imati“, stvar je gotova. Stvoren je najsavršeniji oblik ropstva, kako ga je nazvao Lenjin, ono dragovoljno.

U našem europskom zapadnjačkom društvu, kojem pripadaju i zemlje regije, ili barem naše metropole, dominira kompulzivna potreba za konzumiranjem.

„Labora et consuma“ je mantra današnjih generacija, ali da bismo shvatili fenomen konzumerizma, potrebno je analizirati egzistencijalne potrebe kojima se, iako uzalud, pokušavaju zadovoljiti društvene pretpostavke koje ga hrane. Kupnja stvara nejasan osjećaj euforije kod potrošača. Na čisto fiziološkoj razini u našem mozgu rate razina dopamina, „hormona sreće“. Ali ako u ovom primitivnom mehanizmu nema ničeg posebnog, onda, u osnovi, čovjek ima tendenciju da zadovolji svoja načela užitka, iako je uživanje koje se dobiva efemerno, kratkotrajno.

Kapitalizmu je potrebna nesvjesna masa ljudi koji će se dragovoljno zaduživati kako bi kupovali predmete koji im zapravo ne trebaju. To je ekonomija kojoj je potrebno neprestano ponavljanje želje za kupnjom, uz trenutno ispunjenje želja, dakle, beskonačni ciklus u kojem potrošač obmanjuje sebe da može zadovoljiti svoje unutarnje potrebe prisilnom kupnjom predmeta.

“Zadovoljan potrošač bi bila katastrofa za potrošačko društvo”, kaže Zygmunt Bauman, poljski sociolog i filozof koji je prije svega znao predvidjeti pogubne učinke konzumerizma na socijalnu strukturu.

„Pa, umjesto toga, potrebe moraju izvirati uvijek iznova. Nikada ne smiju prestati. Potrošači moraju biti nezasitni, neprestano tražeći nove proizvode, željni novih zadovoljstava na tržištu koje neprestano izbacuje nove i neisprobane proizvode“, rekao je Zygmunt Bauman.

Reći ćete, ali što je s novim proizvodima koji nam život mijenjaju na bolje? Naravno, njih ćete kupiti, kao na primjer mobitel, ali nećete kupovati svake godine, ili još gore, svakih nekoliko mjeseci novi, jer tim činom potvrđujete sebe kao osobu i zadovoljavate umjetno proizvedenu „potrebu“. Ali zato postoji tržište i njegova nevidljiva ruka, za koju se mislili da regulira ekonomske i financijske tokove bolje od države, što se pokazalo pogrešnim.

Tržište koje radi u skladu s tim pravilima nije zainteresirano za profit, potrebu ili sreću svog potrošača, već za samo za ono novo i iznenađujuće što može zamisliti naša mašta, tako da u nama stvori trajnu želju za kupnjom.

Međutim, kupnja se ne kvalificira samo kao ostvarenje čina posjedovanja željenog predmeta, već je prijelaz, conditio sine qua non bez kojeg nije moguće steći priznanje vlastitog društvenog statusa.

Objekt sam po sebi ne mora biti ni poželjan, osim bolje naprave bez koje nezamisliv život u XXI stoljeću ili novih tehnoloških uređaja, koji paradoksalno, umjesto da pojednostavljuju ljudski život, zahtijevaju sve više vještina da bi postali upotrebljivi. Dakle, stvar ne mora biti ni potrebna, jer i nepotrebna ima simboličku vrijednost.

To je simbol koji određuje naš identitet i koji potvrđuje našu ulogu u društvu, ulogu koja u modernoj perspektivi dobija vrijednost samo ako dobije potvrdu od drugih.

Bauman tvrdi: “Tko ne konzumira propisane predmete, riskira da u bilo kojem trenutku bude protjeran iz društva.” Neprilagođavanje predloženim modelima dovodi pojedinca do socijalne isključenosti, do ostracizma, kao u antičkoj Grčkoj.

Siromašni se nalaze u situaciji u kojoj su prisiljeni trošiti malo novca ili malo resursa koje imaju za dobijanje besmislenih potrošačkih predmeta, kako bi od sebe otjerali ukupno socijalno poniženje i mogućnost da ih se maltretira i osuđuje.

Ono što se može zaključiti iz Baumanove pretpostavke je da kupnja stvara osjećaj pripadnosti. Osjećaj da ste dio nečega je ljudskom biću poznata potreba, potreba još hitnija u modernom društvu, društvu međusobno tako povezanom koliko i nestrukturiranom.

Načelo tog društva, objašnjava nam Bauman, jest odsutnost izvjesnosti. Ideologije odbačene od stranaka, smrt Boga, propadanje religija i nestanak metafizike su doveli sve izvjesnosti čovjeka u krizu. Sada čovjek tumara u potrazi za potpornim stupom. Zapravo je u potrazi za onim što ga čini da se ponovno osjeća dijelom nečega.

“Nijedan čovjek nije otok”, napisao je londonski pjesnik John Donne još u XVII stoljeću.

Pojedinac je usamljenik bez cilja i život pojedinca dobiva smisao u njegovom odnosu s drugima, da bude dio veće skupine – čovječanstva. Ali John Donne nije živio u Europi ili „kolektivnom Zapadu“ XXI stoljeća, gdje je čovjek, sa stajališta gledišta veza i odnosa, gurnut u vrlo krhko društvo. Život u sve više raspršenim i otuđenim metropolama možda je donio korist stvaranjem više radnih mjesta, zbog pružanja više resursa građanima, ali je za posljedicu imao i sve labavije veze među ljudima samim.

Više se ne dijele ideje i kulturni stavovi, niti ikakvu vezu u našim životima imaju krvne veze, ideologije i uvjerenja. U doba globalizacije su dijeli životni stil, a to se sve vrti oko kupovine i posjedovanja, samo da se stvori osjećaj pripadnosti.

Nepostojanje izvjesnosti, sve nestabilnije i krhkije društvo jačaju čovjekovu potrebu da se ponovo osjeća dijelom nečega, a odgovor koji nudi konzumerizam je jednostavan, izravan, neposredan i ne traži veliku društvenu predanost, vrijedno intelektualno ulaganje, aktivno sudjelovanje građana. Naprotiv, od pojedinca se „samo“ traži da bude spreman uložiti vlastite ekonomske resurse kako bi se prilagodio zajedničkom životnom modelu.

To se događa kada je društvo slijepo za svoje poroke i slabosti. Književnost, kino i umjetnost trebaju biti ogledala društva, ali trend posljednjih godina je da kino bude ugodno i susretljivo, mjesto koje će odagnati moderno zlo ispraznosti, a ne da iz njega izađemo s teškim bremenom egzistencijalnih pitanja.

Književnost je ispražnjena od svake moralne namjere, bilo kakve vrijednosti koja se udaljava od zabave čitatelja, odnosno „potrošača“. Književnost i kino, koji više nisu naši, koji su izgubili specifičnost, jedinstvenost, postali su nusproizvod američke kulture koja nam je nametnula svoju hegemoniju, svoje mode i svoje poroke, uz uobičajeno nenormalno reagiranje na tako visoke „terapijske doze“ konzumiranja proizvoda kulturne hegemonije.

Tada imamo društvo koje je izgubilo ogledala, postalo se nesvjesno i ostalo bez moralnog kompasa i kao takvo nema sposobnost analize, promatranja sebe i svojih nedostataka kritičkim okom.

Ako je sreća jeftina iluzija, onda to nije i potraga za smislom, značenjem kojeg ćemo dati vlastitom životu. Ali da bi imali bogat život, smisao moramo izgraditi sami. Život usredotočen isključivo na ispunjenje vlastitih želja, kaže Jacques Lacan, predodređen je da bude sterilan i prazan. Ali kakve mogućnosti ima čovjek koji teži „vrhuncu osjećaja ispunjenosti“ koju mu daje neograničeno pun novčanik iz kojeg će udovoljavati svim svojim hirovima?

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

76
Ostavite komentar

avatar
10000
 
15 Grupirani komentari
61 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
68 Komentatori
xyxMaxSardelinonessyad astra Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Max
Gost
Max

To je stari plan kako učiniti ljude robovima zarobiti ih ispraznim konzumerizmom i učiniti njihove glave suvišnima.

nonwo
Gost
nonwo

“Čovjek me najviše iznenađuje u čovječanstvu. Jer, on žrtvuje svoje zdravlje kako bi zaradio novac. Tada žrtvuje novac kako bi oporavio svoje zdravlje. A onda je toliko zabrinut za budućnost da ne uživa u sadašnjosti – a rezultat toga je da on ne živi ni u sadašnjosti ni u budućnosti – živi kao da nikada neće umrijeti, a onda umire nakon što nikada nije zaista živio”, Dalaj Lama.

Slaviša
Gost
Slaviša

Ajde ne pametuj

Lucija
Gost
Lucija

Ovo ne piše nikakav Slaviša, kao što ni ono dolje nisu postovi od Ive (9.14, 9.15)…većina je svjesna toga, vjerojatno. Ali treba napisati za manje upućene.

Max
Gost
Max

I da se malo našalim : ne znam kakva je hrana u gore prikazanom restoranu ali stol izgleda i dobro. LOL. 🙂

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

Šali se Maxx, šali, ma………
Pari mi se da ovi imaju skorbut. Kako su navalili na vitamine.
A u nas, uz sise i guzu na stolu, bolje bi stajala koja feta pršuta……
Pitati Keruma.
P.S.
Saš vidit!
Spomeneš sise, guzu i pršut……..
Odma evo našeg svita.
I ko pita „imati ili biti“…… samo mu se kaže.

Max
Gost
Max

Dalton u oravu ste.

nessy
Gost
nessy

Max
Vezano za sliku gore, ja bih ipak, zanemario hranu i pice, i pomogao gospodjici, da ne nazebe bez potrebe. Eto, zar to nije empatija?

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

@nessy
E jesi duševan…. 🙂 🙂

nessy
Gost
nessy

A eto, takav sam, ne mogu pobjeci od sebe.

Ivo
Gost
Ivo

Pa to i je tvoj domet. Ništa pametno od tebe.

njofra
Gost
njofra

Tko trazi vise 😀 ?

nessy
Gost
nessy

Opet psiho sa rascjepljenom ljcnosti.

Max
Gost
Max

Nessy vrlo ste Humani.

Piretis
Gost
Piretis

Ovo je sigurno jedno od najvažnijih pitanja koje je moguće postaviti. Imati ili biti? Onako kako je taj problem pokušao riješiti Fromm postavljajući nas pred dilemu: Ako sam ono što imam što sam ako izgubim ono što imam?
Živjeti da bi se kupilo, posjedovalo i kroz to prezentiralo relativno je novi izum. Stoljećima su ljudi kupovali ono što su trebali, pomno pazili na postojeće stvari kako bi trajale što dulje i gledali da sami naprave ili poprave sve što mogu. Otpada je uvijek bilo ali on nije bio simbol kakav je danas. Što si napredniji to stvaraš više smeća. Zato što je sve smeće, samo treba proći malo vremena, pojaviti se novi i napredniji uređaj i stari je otpad. Jadna je civilizacija u kojoj je otpad posao. A ova je takva.
Imati ili biti, naše određenje prema tome je zauzimanje stava prema smislu i svrsi života. Hoćemo li koristiti mozak za nova saznanja i estetska uživanja ili potrošiti život buljeći u zaslone i ekrane. Hoće li nam važnija biti knjiga, hobi ili slika od “Sulejmana”, svakodnevnog praćenja influencera i facebooka?
P.S. Zaboga, vratite nam forum. Na temu koju je pokrenuo otpisaniotpisani a tiče se indirektno i ove dileme napisano je jako mnogo. Ali od napisanog važnije je da se uspostavilo da još ima onih kojima je “biti” na prvom mjestu. Pa i po cijenu društvene marginalizacije.
P.P.S. Slika (ispod naslova) je više prikaz dekadencije u kojoj živimo nego konzumerizma. Slična se slika pojavljuje u spotu za pjesmu “Deutschland” grupe Rammstein.

xyx
Gost
xyx

Imati ili biti je potpuno lažno postavljena dilema.Takva dilema uopće niti nije moguća.Stoga je sve što iz tako postavljene dileme slijedi u tekstu,potpuno nelogično.
Svi socijalni pokreti u povijesti ,uključujući socijalističke i komunističke revolucije,bili su vođeni samo i jedino onim-IMATI!
Uspostaviti pravedni poredak RASPODJELE DOBARA.To je bit.Dakle ,na pravedniji način rasporediti,raspršiti, krivulju društvene IMOVINE.To je bit.
Sa nekog dubljeg gledišta bez IMATI ne može se biti!Pojedinac treba IMATi slobodu,zrak,vodu,hranu..Ako takvih imanja nema ne može se BITI.E sad di je ta granica i kakvo je to društvo u kojem bi limiti i raspodjela IMANJA bili bolji od ovoga sada i ovakvih??To su prave dileme.I u tom smislu je pravedno djelovati.Ali BITI bez IMATi je podvala i vodi nekim drugim podvalama,makar i da nastupe promjene.
Socijalni angažman je u priznanju da se treba boriti za IMATI,i to maksimalno IMATI,ali na pravedniji način raspodjele društvenog IMANJA.

Piretis
Gost
Piretis

@xyx- Teško je osporiti tvoju tvrdnju jer je djelomično točna. Podrazumijeva se da moramo imati da bismo uopće bili. Umremo li od gladi ili hladnoće, zapostavimo li obitelj i društvo definitivno ne možemo niti imati niti biti.
No, dilema imati-biti, iako formulirana tek nedavno, postoji od početka industrijske revolucije. Prvi je put u svojoj povijesti čovjek zagospodario prirodom, imao ju je a više nije bio samo dio nje. A kako se priroda tada činila neiscrpnom trebalo ju je nemilice eksploatirati i unovčiti. Usput se javlja i industrija zabave kao vid hedonizma koji je sam sebi svrha. Stvarane su, uz osnovne egzistencijalne, umjetne potrebe. Vremenom su one postale dominantne i pokazatelj nečijeg uspjeha.
Velika većina, u posljednih 150, 200 godina, živi po sistemu jesam da bih imao. Smisao je u potrošnji, posjedovanju, čestom mijenjanju dobara, gomilanju, vanjskom sjaju koji je vidljiv drugima. Suprotan je stav imam da bih bio. Čini se pomalo luzerski, kao samoopravdanje onima nesposobnima koji nisu u stanju zaraditi i imati, ali ima perspektivu. Raditi da bih mogao platiti račune, napuniti “potrošačku koršaricu”, obući se i umjesto besomučne potrošnje koja je sama sebi cilj, posvetiti se obitelji, hobiju, prirodi i prema afinitetu duhovnosti. Ova se druga solucija uopće ne sviđa trgovcima i proizvođačima nepotrebnih điđa, organizatorima jeftinih zabava i ostalima koji zarađuju na ljudskoj gluposti. Ona u ekonomskom pogledu ne odgovara nikome ali odgovara pojedincu koji dobija vrijeme za sebe i svoje, zabavlja se na besplatan ili barem jeftin način i što je još važnije živi bez velikog stresa. Ovim pristupom osim pojedinca koji više ne mora dodatno naporno raditi da bi se “ostvario” profitira i priroda. Umjesto da ju nemilice uništavamo zbog vlastitog, ispraznog, zadovoljsva, ostavljamo je takvom kakva jeste, prirodna. Primjer je Kuba, neindustrijska zemlja u kojoj priroda još liči na sebe i parsto kilometara udaljena Florida u kojoj ako je i ima, a sve je manje ima, postoji samo kao ukras i u službi čovjeka. Na Kubi ljudi ne umiru od gladi jer imaju koliko im treba, imaju puno slobodnig vremena pa sviraju i plešu na ulici, smiju se i zabavljaju. Da, voze prastare olupine, oni koji voze, nemaju skupe aparate ali su veseli i bezbrižni. Na Floridi je vozni park impozantan, svi imaju više nego im stvarno treba, nitko ne šeta ili sjedi na ulici, ne poznaju se, višak vremena i novca troše na drogu i isprazne zabave, uglavno djeluju dosta isfrustrirano i nimao sretno. Jedni imaju drugi jesu.

xyx
Gost
xyx

Ja samo stavljam izraze na fundamentanu razinu.Ako se tako ne postave ,slijede velike manipulacije.Puno gore od onih protiv kojih se ,kao ,ljudi,bore..Recimo za primjer,često kritiziranje imanja imovine i novca..
Ljudi vole kazati da im ne treba novac,ni imovina.Kad ih pitaš koliko im treba ,ali inzistiraš baš na brojci,onda im ipak treba!!Možda nečeg-100.A može li i bez tih 100?E pa ne može,kažu oni ,to je tako malo i pošteno!!
POŠTENO.PRAVEDNO!!U tom grmu leži zeko.Dakle ,nas u borbi za pošteno društvo zanima što POŠTENIJA i što PRAVEDNIJA raspodjela imovine društva.To je alfa i omega!Nije bit u BITI ,nego je bit u pošteno i pravedno IMATI!
E,sad da li je ljudski rod sposoban stvoriti društveni poredak koji će oblikovati tu pravednost u raspodjeli onog IMATI??Još uvik nije.Ali ima šansi.Ali se sigurno društvo neće popravlajti ako kažemo ljudima da nije bitno imati nego BITI!!!Upravo je to parola LUKAVACA,IMPERIJALNIH gospodara itd..s kojima ,naročito preko popova i religija ,obmanjuju radnike i stvaratelje dobara i anesteziraju im potrebu za pravednom raspodjelom.

Piretis
Gost
Piretis

@xyx- OK. Ljudi su i materijalna bića. Društvo, bilo koje, je većim dijelom orijentirano na zadovoljavanje materijalnih preduvjeta života. I tu si u pravu. Treba mi minimalno onih 100 nečega kao i svakome od nas. Bez toga nema fizičke egzistencije.
Slika se mijenja ako slučajno pretpostavimo da nismo samo materijalna bića. I zadnjih 150 godina sva nauka, mediji i obrazovanje želi stvoriti dojam da smo u osnovi isključivo materijalni te da su svi drugi aspekti života, ljubav, čežnja, vjera, nada, tuga…, samo plod biokemijskih reakcija u nama. U tom svijetu osim imati nema mjesta za biti. Biti se može samo imajući. Ali ako pretpostavimo da je čovjeku u životu osim “nužnog imati” važno i ostvariti sebe kao biće kroz umjetnost ili duhovnost, i da to nema neku veliku komercijalnu cijenu (knjigu možeš posuditi, na izložbu vrlo jeftino otići, izučavati npr. taoizam kod kuće bez izdataka), onda možemo zaključiti da je čovjek i duhovno i estetsko a ne samo materijalno biće.
Priča je puno šira i dublja nego se na prvi pogled čini. Mišljenja sam da je potrošački svijet kakav je sada stvaran da veći dio stečenog novca zamijenimo za neku robu i uslugu bez da nam to nužno treba. U takvom svijetu pojedinci, a nedajbože veće grupe, koje se ne ponašaju potrošački i rasipno su beskorisni i nepotrebni. Da bi se maksimalo povećala potrošnja smišljene su reklame. One vrlo suptilno udaraju na naš ego, potiču snove i nude osjećaj sreće u posjedovanju, nevažno robe ili usluge. Stvoreni su i pojmovi glamur, in, trendy… Malo koje će se dijete u školi pohvaliti da uči španjilski ili pohađa tečaj slikanja ali će zato ponosno isticati svoje brandy patike ili jaknu, pokazivati smartphone i pričati o odlasku na skijanje.
Mislim da to što nismo sigurni dokle seže “imati” i koje je pravo mjesto toga u životu izvor konstantnog stresa, dodatnih i nepotrebnih napora i frustracija (posebno kad se za nešto uzima kredit). Nitko, barem se nadam, ne misli da je moguće biti samo “biti”. Ali da i to ima mjesta, da nam je potrebno da budemo potpuni, to je izvjesno.
Ja sam gornji tekst doživio prvenstveno kao kritiku bezumne potrošnje i hedonizma koji je sam sebi svrha a ne kao poziv na asketizam i povratak u pećinu. Svi mi volimo i trebamo komociju. I to je u redu sve dok ona ne postane smisao života.

xyx
Gost
xyx

Ma ,sve se slažem.Jedino što mi je nekako upisano iskustvo beskrajne lažne propagande Crkvi,religija, protiv imovine i novca,dok iste te religije su dealu sa kapital elitom u održavanju anestetiziranog puka.Također i nekadašnji apeli vladajućih komunista da treba živit skromno,dok su istovremeno uzimali po dva ,tri društvena stana itd…Dakle ,ljudima je uvriježeno licemjerje,laž i korištenje svake propagande da se konkurenti u borbi za materijalnu imovinu ometu,uspavaju…A da bi se oni lakše dokopali i imali više na raspolaganju.
Zato smatram da je svaki humanizam i borba za bolji poredak ,najprije u priznavanju važne činjenice da svi moramo IMATi,te da ćemo učiniti sve da raspodjela tog IMANJA bude transparentna i što pravednija.Čim se to bagatelizira ,stavlja u drugi plan,nema ništa od borbe za pravedniji poredak.

njofra
Gost
njofra

Tocno u sdridu. U Njemackoj malo vise angazirani srothendler/rukovalac otpadom/, moze zaraditido i do 10.000 Eu mjesecno, zavisno od sekundarnog otpada. Na primjer neka firma preuredjuje neka postrojenja, koliko tu ima aluminijuma, bakra strojeva, za ne povjerovati!

Mlata
Gost
Mlata

Stari, mudri Kinez je nekada davno rekao:-“Voli ono što imaš jer ono što ti voliš nećeš nikada imati!”

ad astra
Gost
ad astra

Zašto liberalizam ne valja? Pa zato što do izražaja dolaze sposobnosti. Kako među ljudima tako i među državama. Oni siromašniji zamjeraju bogatijima i za to trebaju opravdanje. Normalno je da neće kazati da su oni manje sposobni već će treažiti opravdanje koje njima odgovara. h da, političko uređenje, kapitalizam, liberalizam, sve to je zrok moje neuspješnosti.Sjećam se nedavno je netko komentirao kako se u US puno radi i nemaju godišnji odmor. Kako rade i po dva ili tri posla. Da, u pravu je bio. Rad je vrlo interesantna tema. Okreite se oko sebe i vidjet ćete da radišni ljudi imaju više.Isto je i s državama. Alivratimo se liberalizmu. Konzumerizam, ta divna floskula. Zašto bi netko imao hrane u izobilju, vozio dobar i nov auto, imao dobru kuću i stan? Ja to ne mogu ostvariti, kriv je liberalizam, kapitalizam, eh da i Amerika. Ostajte u svom uvjerenju da je za vaš neuspjeh kriv netko drugi, a ne vi sami. Nađite si neki bolji politički sistem, ako ga ima. Uživajte u društvu retrogradnih.

Mercury
Gost
Mercury

@ ad astra

Bandić te pojede za doručak. Vidoševiću nisi do koljena, a Sanader je bog za tebe.

ad astra
Gost
ad astra

Mercury, da zaboravio sam spomenuti pošteni rad. U pravu si, postoje anomalije koje se zovu kriminalci. Teško je protiv njih ali još uvijek zastupam tezu da je rad osnov uspjeha, ako živiš u demokratskoj državi s vladavinom prava. <Neke države, pa tako i Hrvatska je država s mladom demokracijom i prolazi kroz fazu kroz koju su prošle i zrele demokracije, borba s kriminalom. Ali, da bi potkrijepio svoj stav, pogledaj Japan. Država s gotovo nikakvim prirodnim resursima ima skoro 3 puta veći GDP od Rusije. Štuju kulturu rada. Pogledaj US, nema godišnjeg kao kod nas već dva tjedna, nema neopravdanog bolovanja, poštuje se kultura rada. Oko 13 puta veći GDP nego Rusija. I da dalje ne nabraam. Možda sam nepravedno uzeo za negativan primjer Rusiju ali ona mi uvijek pada na pamet kad razmišljam o mogučnostima i stvarnom stanju.

Mercury
Gost
Mercury

@ ad astra

Anomalije? Kad si se ti rodio? Nakon pretvorbe i privatizacije?
Borba s kriminalom? Pa 99% političara su lopovi. DORH trpa pod tepih. Sudstvo je podmireno. Jel to borba protiv kriminala? Pa koliko ti godina imaš?

x@y
Gost
x@y

Mercury, realno anomalija ima u svakom sistemu. Bilo ih je i u Jugi. Ponekad više a ponekad manje, ali to više zavisi od ljudi na vrhu nego od samog sistema. Svaki sistem se da izmanipulirat, nešto slično kao što neki to rade ovdje na ovom portalu.
Netko bi da radi više kako bi i zaradio više, a netko bi da ne radi ništa i da zaradi podjednako kao onaj koji se naradi najmanje 3 puta više od onoga tko ništa ne radi..
To je dakako svima poznato, a ad astra dobro govori, disciplina treba postojati i zato to na zapadu funkcionira kao uzmimo za primjer Irsku i Njemačku, Austriju… Zašto tamo omladina odlazi i prilagođava se bez problema njihovoj kulturi rada?

Mercury
Gost
Mercury

@ x@y

Radiš digresiju u relativnost. To nije argument. On govori kako smo mi demokracija i uživamo liberalizam pa sam mu ja samo rekao da ne priča bajke.

Samo da vidiš kakvu si usporedbu napravio – “Hrvatska je zemlja blagostanja u usporedbi sa Sudanom”. Toliko o anomalijama sustava.

Inače, ljudi odlaze van da zarade više i da ne moraju brinuti o apsolutno ničemu. Jer kada si u drugoj državi, boli te ona stvar što se tamo događa. Naši ljudi imaju veću disciplinu rada od bilo kakvih Iraca i Njemaca. Zato jesmo dobrodošli gdje god dođemo. Ovdje efektivno radimo 7 sati, vani 4 sata za 2 ili 3 puta veću plaću. Ako si sa sobom donio bilo što od radnih navika, poslodavac će biti iznimno zadovoljan. Zato se prilagođavamo vrlo jednostavno njihovoj kulturi rada. Imam kolege u Kanadi (financije), Njemačkoj (IT, financije), Austriji (građevina), Sloveniji (autoindiustrija), Škotskoj (IT) i Rusiji (građevina).

x@y
Gost
x@y

Mercury, ne brini poznato mi je stanje kako u Sudanu, tako i u Kongu… Nemoj mislit da nisam dovoljno upućen u situacije u ostalim dijelovima svijeta, iako naravno u nekim više , a u nekim manje a za neke ništa. Ne prosipam pamet, niti ne želim drugima pametovat, kao što to neki čine.

Znam jako dobro radi čega ljudi odlaze van, i vjerujem da je nekolicina na ovom portalu živjela i radila u inozemstvu..

Inače, normalno da većina kad napusti svoju domovinu iz razloga ,jer su velikim dijelom ogorčeni što nisu mogli ostvariti svoje snove u toj domovini, čim stignu u drugu zemlju u kojoj ostvare barem minimum svojih snova, neminovno je da će prestat brinuti kakva je politička i ekonomska situacija u njihovoj rodnoj zemlji.
Ali ne bih se složio baš sa time kako naši ljudi imaju veću disciplinu rada od bilo kakvih iraca i nijemaca, A pogotovo tek švicaraca, jer sam vlastitim očima vidio kako rade ne samo nijemci , austrijanci, englezi i da ne nabrajam još, itekako su disciplinirani i vrijedni, a istovremeno i tolerantni koliko im to naravno profesija dozvoljava, ali nikad neće prekršit ni jednu stavku ugovora, tako da mogu reći samo najbolje o njihovim radnim navikama kojima se mi brzo prilagodimo u inozemstvu. Ja bih rekao da su u Canadi (IT, financije), Njemačka (IT,financije,građevina,medicina), Austrija(građevina,medicina), Škotskoj, kao i Irska ne baš previše ,ali ok (IT, pa i financije, medicina) …
Ne mogu se u potpunosti složiti sa Vama. Inače radno vrijeme je često od 9 do 17h.. a negdje do 20h u dvije smjene, a negdje od 10h do 16h… a negdje od 8h..

Za Hrvatsku bih rekao da smo još uvijek zemlja u razvoju u odnosu na zapad, pa je i naš demokratski sistem u začecima također, ali obzirom da su se već na vrhu nakotile lopine koje to zloupotrebljavaju, sumnjam da će se ta demokracija pokazat u svojem pravom svjetlu, već se je naprotiv pokazala već u startu, kao suprotnost demokraciji na zapadu. A to je pak opet velikim dijelom stvar balkanskog mentaliteta, našeg naroda

ad astra
Gost
ad astra

Mercury, da li si ti siguran da znaš što znači pojam liberalizam. Po tvom pisanju mi se čini da ti ne znaš što točno taj pojam znači. Pisati takve gluposti, stvarno mi nije jasno na kom kolosjeku voziš. Možda ti se više sviđa totalitarizam.

x@y
Gost
x@y

Mercury, a zašto bi se netko trebao uspoređivati sa gorima od sebe? Može se uspoređivati i sa boljima od sebe, a opet sve je to individualno prema samoj percepciji pojedinca i njegovim apetitima.
Također ne želim ja nikome reći niti nametati koliko je njemu dovoljno u životu i što njemu treba u životu, jer ni to nije pošteno ni korektno.

ad astra
Gost
ad astra

x@y, kad si neuspješan onda je najbolji lijek uspoređivati se s manje uspješnim. Ti ispadaš uspješan. Teško je boriti se s dobrim, isto kao i u sportu. Zato mnogima ne odgovara zapadna cvilizacija, liberalizam. Mnogi su stvoreni za nekoliko pivica, nešto za prigrist i dobru utakmicu. Poslije toga u lokalni birc i tamo još kja pivica s dečkima iz kvarta i rasprava je li bio ofsajd ili nije. Mnogima je to svakodnevica. Crna vremena su ad nema utakmica. A liberalizam, znam da ga mrzim ali ne znam zašto. Što liberalizam znači, ma koga briga.

Ad astra
Gost
Ad astra

Mercury, a kamo su ti tvoji frendovi otišli. Opet zamlje zapada s liberalnom demokracijom. Odluči se.

ad astra
Gost
ad astra

Mercury, kriminal nije ekskluziva samo liberalizma. Kriminal nije od jučer. Misliš da u komunizmunije bilo kriminala, varaš se. Misliš da su sudovi u komunizmu sudili pošteno. Koja je alternativa liberalizmu? A što se tiče discipline rada. Pa vidi čovjeće koliko je ljudi na bolovanju na dnevnoj bazi. Misliš da su svi bolesni? Pa pogledaj spajanja dana za nekakve praznike. Sve samo da se ne radi. Stranke na vlasti ne valjaju. Pa tko ih bira. Između ostalih i ti i ja. I onda nam netko drugi ne valja.

Ivo
Gost
Ivo

U pravu si zasra, samo u liberalizma postoji radno mjesto trola, da je neki drugi sustav u pitanju, bio bi ti kruha gladan. Ovako trolaš po narudžbi o Vukovaru, Srebrenici i zločinima kojima si osobno nazočio, mijenjaš nickove svaki božji dan, a sendvič stiže. Razumijemo te. Bilo je teško dok si bio na ulici.

x@y
Gost
x@y

Ivo ne mijenja nick-ove ,ali to je očito vama svima jedini adut da svoje neznanje jedino na takav način kvazi protuargumentirate, jer kad čovjek nema prave argumente, onda očito vrijeđa ako je nekulturan a ako je kulturan onda ušuti.

nessy
Gost
nessy

Ivo
‘U pravu si zasra’. A hebiga Ivo, sad mu odobravas, jer je zasra. Cesto on zasere, ali,ovo je prvi put da vidim da mu ti odobravas. Sad ce dobit krila, i sto cemo onda?

Ivo
Gost
Ivo

Uspavati ga. A što drugo..

Slaviša
Gost
Slaviša

Ajde ivo ne brabonjaj. Ti stvarno znaš pričat gluposti. Opet si preskočio terapiju.

map
Gost
map

Ivo, dugo nisam sreo čovjeka s većim poremećajem od tebe. Ti stvarno imaš nekih velikih unutrašnjih problema. Takvo devijantno ponašanje nije primjereno normalno razvijenom čovjeku. Nešto je ostavilo veliki negativan trag na tvojoj psihi. Sada ozbiljno. Trebao bi zatražiti pomoć specijalizirane ustanove. Možda još ima vremena i nade da ti se nađe terapija i da e se izliječi. Ljudi te prozivaju da si preskočio terapiju. Ako je istina da si pod terapijom, provjeri s liječnikom njenu korisnost. Ako nisi, onda ti je to signal kolega s portala da nešto nije u redu s tobom i da pod hitno zatražiš liječničku pomoć. Ovo sam ti napisao stvarno dobronamjerno.

imalijosnade
Gost
imalijosnade

nije on sendvicar on je profesional trol..
takvi su na vagone angarzuali da poliraju ugled, one za koje trolaju.. o tom sa citao….

nonwo
Gost
nonwo

Radiš u usa kao profa i onda fakultet sreže financiranje tvog predmeta jer je manje isplativ (nema za film,muziku…ono što ne koristi”eliti”..) pa skakućeš na tri fakulteta da zaradiš osrednju plaću…Padne putnički promet nakon “blizanaca” i onda otpuste 7000 pilota…Ovi imaju hipoteke na kuće i nakon dva mjeseca nemaju ih s čime platiti, pa konobare…Neki su na markicama za hranu…Detroit izgleda kao da ga je poharao tsunami jer nitko nije htio raditi? pa su pustili da sve velebne zgrade i njihove kuće propadnu…Jer je “elita” preselila industriju tamo gdje je profit još veći…Oni u kalifornijskim šatorima su SVI neradnici…tisuće njih..???Kad se liječiš od karcinoma i plaćaš kemoterapiju i operacije a firma ti ne pokriva liječenje postaješ šatoraš…A htio si raditi,ali eto …rak ti neda…Da bi platio solidan stan na Harvardu(stambeni kvart), s visokom stručnom spremom (profesor) moraš raditi dva posla…I trebao bi biti sretan što si od jutra do sutra na poslu i ponosan jer toliko radiš(familiju vidiš svake prestupne)?Ja mislim da bi se trebao osjećati prevaren…Zašto godišnji ne bi bio mjesec dana?Zato da bi onih 1% moglo imati više?
Raditi se može i normalno,bez krajnje iscrpljenosti…i imati čak i veći učinak nego kad si iscrpljen…
Rad nije jedino zadovoljstvo čovjeka i ne mora ni biti…Slobodno vrijeme u kojem radiš ono što voliš a ne ono što moraš, dragocjeno je i za pojedinca i za zdravlje društva…
Slažem se sa lažnim bolovanjem-jer svi plaćamo za onoga tko lažno boluje i drugi rade umjesto onoga koji lažno boluje…Mi ne trebamo raditi do besvijesti…,mi samo ne trebamo uhljebe…Ljude s izmišljenim radnim mjestom na kojem nemaju što raditi…Koji troše ono što su zaradili drugi,… koji imaju što raditi.
Normalan čovjek ne zavidi onome tko radi od jutra do sutra da bi imao više(samo nek radi-u radu je spas a u “neradu” radost i veselje 🙂 ),normalan čovjek samo ne trpi onoga koji ne radi, a ima…

njofra
Gost
njofra

“mi samo ne trebamo uhljebe…Ljude s izmišljenim radnim mjestom na kojem nemaju što raditi…” , nisu uhljebi krivi so su uhljebi premda je biti uhljeb vrlo lukrativno.

Isto Ime
Gost
Isto Ime

Puna usta liberalizma i slobodnog trzista, ali samo dok to uslovno receno nekome odgovara “USA?”. Sve je to lijepo upakirano,.
Bogate zemlje,? Odredjena istorijska prednos. “USA” zemlja slobode, ali izvlaci resurse iz cijeloga svijeta. Cak su i jednog Teslu ukrali Evropi. I onda Kinezi ukapirali radnju. Panika.

nessy
Gost
nessy

a.a.
Ako bih morao pogadjati, rekao bih, da radis u nekoj drzavnoj sluzbi, i to na nekom ‘vaznom’ mjestu. Nemoj mi odgovoriti, molim.

nonwo
Gost
nonwo

ad astra@u neoliberalizmu najviše imaju oni koji ništa konkretno ne rade i ne stvaraju…Prodaju”financijske derivate” koji su piramidalne sheme za hlebince…i iskorištavaju rad onih što rade od jutra do mraka , onih sa tri posla-koji su jedini stvaratelji i radnici-ali od toga imaju malo ili ništa(u odnosu na ono što su zaslužili)…Do izražaja u neolib. društvu ne dolaze sposobnosti već patologija nezajažljive pohlepe…”Najsposobniji” su majstori PREVARE/OBMANE(Vukovi s Wall Streeta,FED-a ,J.P.Morg.itd..))..Ako je PREVARA/POHLEPA vrhunac sposobnosti-onda su sposobni…
Dobar auto,dobra kuća , stan,hrane u izobilju?! To je samo rob koji ne zna da je rob…
Što je to prema onih 1% koji posjeduju cc 50 % bogatstva planete…Taj samo jednom burzovnom prevarom/mešetarenjem na koljena stavi cijelu državu(velika depresija,nekretninski usa balon) i stotine onih s dobrim autom i kućom preko noći postanu sirotinja/beskućnici…

Marko
Gost
Marko

ad astra, dosta mi je tvoje glorifikacije zapada, i koliko su oni vrijedni i radise. Ti jednostavno nemas pojma kako zapad funktionise, zasto je tako bogat. ZAPAD, to je pljacka citavog svijeta, USA ne dozvoljava drzavama da prodaju svoje proizvode, kupite nase ( proizvode slobode ) zabranjuju sjeverni tok 2, uzmite nas gas iako je on 1,5% skuplji, ali to je gas slobode. Venecuela ima NAFTNA polja najbogatija na svijetu, to se njima mora oteti, Bolivija ima poslije Kine najveca nalazista silicijuma i litijuma koji su neophodni za proizvodnju baterija i da ne nabrajam vise…

imalijosnade
Gost
imalijosnade

zna on kako zapad funkcionira , samo se on namjerno pravi lud! trola za nekog ko je jos luđi… to isto kao kad kazes: zimska vrucina.. pojam je nelogican al u nekom kontestu moze stajat.

Lucija
Gost
Lucija

Ad acta
“…u US puno radi i nemaju godišnji odmor. Kako rade i po dva ili tri posla.”
Rade tri -slaboplaćena- posla da bi preživjeli! Platili hranu i stan. Kakav godišnji…?

ad astra
Gost
ad astra

Lucija, minimalna plaća u US je oko 2000 dolara. Ako u obitelji rade oboje, to je 4000 dolara. Stan i režije 2000 dolara, a ostalo za preživljavanje. Samo da ti napomenem da je hrana jeftinija nego kod tebe, odjeća jeftinija … Da li tebi ostane 13000 kuna za potrošnju na krpice i hranu? Sumnjam.A sad zamisli da imaš neki prosjek od 3500 dolara i tako i partner. Znači 7000 dolara mjesečno. Strava, sirotinja!!!! I drugo pitanje. Da možeš raditi subotom i nedjeljom za 500 dolara ukupno, bi li radila. Treba ti dodatnih 1000 dolara, dva vikenda i stvar rješena. A kod tebe? Pisao bi i dalje ali nema koristi. Nit si bila nit ćeš biti. Ostat ćeš u svom sokaku i pljuvati po zapadu.

Siniša
Gost
Siniša

Mali off…Pernar/Margetić,veoma zanimljivo.
https://youtu.be/ic1ZNsjde1s

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo

Auuuuuu, to je zabranjeno, ne smije se to gledati i slušati. To se ne događa.

Siniša
Gost
Siniša

Jbg…maštovit sam.

Sparkling
Gost
Sparkling

He.o te, ovo nije istina???? Pa ako se javno objave ovi dokumenti u svakoj normalnoj državi momentalno pada vlada.
Ajme, sorry sad sam se probudio. Pa ja se nalazim u Rvackoj.

imalijosnade
Gost
imalijosnade

zapadno drostvo samo sebi lovi svoj rep vrteci se u krugu…
i ta (anti)civilizacija je na svom zalasku…

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Ovo mi se sviđa “Kupac nikada ne smije biti zadovoljan (zadovoljen), već samo privremeno, na nekoliko sati mora biti sretan sa stvarčicom koju je kupio i već mora imati novu želju. Prepoznajete li indoktrinaciju djece, koja su zadovoljna igračkicom par sat i već žele drugu. Koliki je postotak takve djece? Veliki, vjerujem. Dakle stvara se armija degenerika, dragovoljnih robova kojima ništa nje svetije od kupnje, ni vjera, ni ideologija, ni obitelj, ni nacija, društvo, zajednica, sve će izdati samo za trenutak sreće koju im daje dopamin koji se luči kupnjom. Da priznamo da smo poraženi ili…….?

Marko
Gost
Marko

Halo, Laki zdrava djeca su fala bogu radoznala ( da nekazem, prokleta ) jer zele sve, pa ako mu to das kratko ce se veseliti, a onda traziti nesto drugo sto ce mu mozda pruziti vise zadovoljstva, opet kratkotrajno. To je u dusi tog malog stvorenja i nema nista zajednickog sa tamo nekom indoktrinacijom i slicno.??? Jednom rijecju djeca nemogu biti indoktrinirana jer su jos cista i nevina, a tako radoznala. Kod odraslih je to prokletstvo jako opasno i moze te brzo odvesti u dug ( PROPAST ). LP

nonwo
Gost
nonwo

Marko@nije to tako bezazleno…Djeca ubrzano gube interes za igračku jer vrlo lako mogu dobiti drugu…Pri tome ju vrlo brzo ostave i ne rijetko skrše, jer je ne moraju paziti znajući da će dobiti drugu…Krivica je više na roditeljima jer podržavaju “takvu politiku”…Gomila plastike tako ostaje stajati u nekom zabačenom kutu…Dijete ništa ne nauči,nema granica…postaje nezajažljivi konzument već od najranije dobi…
Promjena”politike” je moguća…
Četverogodišnji se unuk najduže igrao avionima napravljenim od papira…Divio se kako se to može napraviti i danima ih je bacao promatrajući koliko daleko lete, pri čemu je razvijao i vještinu bacanja istih(ne ide na baterije,čudo jedno)…Slijedi kartanje UNO…učiš boje,brojeve,pravila i kombinaciju svega…A karte su par kuna…Pa igra slaganja okruglih pločica u drveni model-četiri u redu-koso,okomito,vodoravno…Brojevi,kombinacije,rad vijuga…I opet jeftinije od svih plastičnih čudovišta i daleko korisnije za mozak…Pa bojanke,labirinti koje slijediš olovkom i vježbaš i crtanje i mozak…..Konzumerizam na minimumu a ostati će sjećanje na igre sa dedom i bakom u djetinjstvu…
Može i bez rekvizita-crna Marica jedan dva tri …Gromoglasan smijeh kad pobijediš baku…neprocjenjivo.

shumadinac
Gost
shumadinac

Bravo nonwo!

x@y
Gost
x@y

nonwo, ne bih se u potpunosti složio sa Vama, jer ipak nisam ni za jednu krajnost, kako za ovu prvu u Vašem tekstu ,tako niti za ovu drugu..
Naime, zdraviji način odrastanja ,naravno da je uvijek u stvarnoj interakciji sa drugom djecom, ali ne treba djecu unazaditi niti držati u kvazi “kamenom dobu”, jer su se kao prvi homo sapiensi igrali sa kamenjem i kostima, a ovi današnji sa plastičnom tehnologijom..
Dapače, i danas postoje i brojanke i memory igre i raznih drugih igara koje potiču kreativnost i intelekt dijeteta, samo se treba malo više zainteresirati i vidjeti da to zaista postoji, ali u nešto suvremenijem smislu.
Danas ima puno više omladine koja je informatički odlično opismenjena u odnosu na onu nekada.
Ne želim nikoga podcjenjivati, već realno sagledavati činjenice i realno uspoređivati.
Tako da kako god se gleda, mozak dijeteta sigurno nije zapostavljen ni u kojem pogledu.
Jedini problem, koji smatram da može biti je manje stvarne interakcije sa drugim osobama a više virtualne, kao što je slučaj sa ovim i puno drugih portala..
I još jedna mala digresija, sve manje ljudi živi na selu, jer kako se vremena mijenjaju, usporedo sa tim promjenama sve više ljudi odlazi živjeti u gradove tj.urbanije sredine, a one nude i naravno suvremenije metode po pitanju svega..
U svakom slučaju, lijepo ste prikazali primjer kako su se nekada djeca zabavljala.
U konačnici, jako puno ovisi i od roditelja koliko se oni zauzmu za dijete da se ono razvija u što pozitivnijem pogledu, a ne samo od pojedinog dijeteta koliko ono samo pokazuje interes za pojedine aktivnosti.

nonwo
Gost
nonwo

x@y,da je do samog djeteta,uzeo bi mobitel i vrtio crtiće…jer majmun radi što majmun vidi…
Najveći (pozitivni) doseg na mobitelu/kompu je da gleda dokumentarac o paucima i biljkama mesožderkama umjesto bim bam bum ,ubi razbi crtiće..A i na tome/tehnici poznaje svaki gumb/ naredbu..
Svaka interaktivna igra je bolja od zurenja u ekran…Barem da im oči ostanu zdrave…A i ne zrače se..
Drvo,kamen,papir…dajem prednost pred plastikom…Ja sam za “kameno” doba :).Želim da se djeca znaju popesti na drvo i s njega pojesti voćku…Možda im bude koristilo više od kompa….Ako budu gladni…

x@y
Gost
x@y

nonwo,
Uzimate iz mojeg čitavog konteksta samo ono što Vama ide u prilog kao kvazi protuargument, ali u redu je Vi imate svoje stajalište a ja svoje.
Jako ružno i nezrelo, da uopće pokušavate invertirati istinu i istu prikazati maksimalno negativnom. Dapače, interakcija osoba u stvarnom svijetu je neupitno zdravija, a ja i dalje dajem prednost informatici nego crtanju brojeva na drvetu! Eto, da uzvratim načinom koji vidim da je Vama jedino razumljiv.

Slaviša
Gost
Slaviša

Sad si ti našao prodavat pamet.

Trondhjemite
Member
Trondhjemite

Nekako mislim da je konzumerizam i “imati” bilo važnije starijim generacijama. Njima je bilo važno posjedovati, npr. svoju nekretninu, kasnije i svoj auto, pri tome se zadužujući sve više i više da bi na kraju radili samo da bi platili kredit, a iz kredita se možda nikada ne izvukli. Danas su mladi puno pažljiviji i nije važno “imati”. Ne zadužuju se, pažljivo troše, fokusirani su na štednju (barem ja imam takva iskustva). Nije im važno imati svoj auto, svoj stan, najnoviji mobitel, najskuplju sitnicu, nego se kupuje rabljeno, u second hand trgovinama i slično. A upravo “liberalizam”, ili već kako god se to nazove, jer natjeralo društvo da prihvaća različitosti. Tako da više nisi izbačen iz društva ako nemaš. Komunikacija je dostupna i ljudi si pronalaze prijatelje bez obzira na materijalne mogućnosti. Posebice je to slučaj kod obrazovanijih mladih (po mom mišljenju).
P.S. Pravi primjer je i naša izreka “što će selo reći”. Ako ima susjed, moram i ja (makar se zadužio). Čini mi se da je bio jedan takav članak na temu odvijača. Mlade boli briga na to “što će selo reći” i što susjed ima ili nema. Naravno, nisu svi takvi, ali se vidi tendencija odmaka od tipičnog konzumerizma. (nažalost, “pravi” ljudi znaju to iskoristiti pa se ide u drugačijem smjeru konzumerizma, nije više “imati” nego živjeti “zdravo” (veganstvno, teretana), putovati itd.)

Mucke
Gost
Mucke

Sve ok,ali oni su morali dirincit da bi imali nesto a ti bi volio dirincit da nemas nista.Izvini ali podsjecas me na Forest Gump-a sa svojim razmisljanjem.Tako je divno nemati za komad mesa jer je ono ionako nezdravo,takodjer je divno nemati za automobil jer je on ionako zagadjivac zraka ali najljepse je ne imati krov nad glavom jer je ljepse zivjeti u pojati i imati live seks svake veceri,s jedne strane ljudi a s druge zivotinje a i ventilacija je tu vrhunska rupe na sve strane pa se prdez gotovo i ne osjeti.

Trondhjemite
Gost
Trondhjemite

Bome si me iskreno nasmijao.
Nije poanta da nemaju ništa, nego da im nije važno posjedovati materijalo, a ako i žele “imati”, onda se ne zaliječu, odvažu treba li im ili ne, mogu li si priuštiti ili ne. Na kraju imaju svoju kuću ili auto, ali im ne trebaju veliki dugoročni krediti jer su prije štedili. U tome je razlika. Gledali su prezadužene roditelje, odrasli su uz tehnologiju, a ako su imalo obrazovani/inteligentni, svjesni su okoline i problema.
Samo hoću reći da nije sve crno-bijelo i da autor teksta mora ući među mlade i vidjeti kako oni razmišljaju i koje su njihove želje (jer će ipak oni duže živjeti u ovom svijetu).

Derim
Gost
Derim

Volio bih da si u pravu ali ja vidim sasvim drugačiju sliku. Bilo je kredita i u vrijeme naše mladosti. Roditelji su ih dizali bez bojazni kako će ih vraćati. Siguran posao, prihvatljiva rata, bez velika tereta i zakidanja. Mladi su relativno brzo stjecali samostalnost a nisu morali imati sve odjednom.
Danas djeca počinju život sa kreditima, sve se mora imati odmah, stan, auto, aparati. Ne kažem da nema takvih kao što ih ti opisuješ ali mislim da su manjina. Sve to ne bi bio problem da postoji neka sigurnost na poslu, da nema toliko mogućnosti i prohtjeva i da stvarno ne brinu šta će “selo reći”.

milan
Gost
milan

Pises o dostupnosti ili o mladima koji znaju pa zato nesto nece?

Siniša
Gost
Siniša

Još jedan off….Turci se izgleda razmahali, kažu ubili 101 SAA vojnika, prijete da će Damask zauzeti a od juče slike polupanog turskog konvoja…

Ivo
Gost
Ivo

Siniša otkad si ti postao stručnjak za Siriju. Kani se analiza.

KUga
Gost
KUga

Ima li mijesto na svijetu, gdije ne postoji; vlada, parlament, predsjednik, armija, gdije nema banke, gdije se ne placa porez, da tamo odem zivjeti.
Pun mi je qrac liberalizma, demokracije, kapitalizma, bogacenja, interneta, reklama, ducana, policije, vlade, armije, predsjednika, banaka, postanskih ureda, laznog bljestavila, lazi i prevara, mira mira trebam za ovo malo od zivota sto mi osta

Niko bitan
Gost
Niko bitan

Moreno kasnis na raspravu

Starina
Gost
Starina

Nezasitna pohlepa za novcem pogađa sve slojeve društva. Danas više nego ranije zbog utjecaja medija. Taj se utjecaj očituje u velikoj zainteresiranosti za izgled i odjeću, opsjednutosti slavom i bogatstvom, sve češćem gledanju televizije i provođenju sve više vremena na Internetu i u igranju videoigra. Osim toga, takvi su mladi jako nezadovoljni i nisu sretni kad svoj život usporede s onim što vide na televiziji i u reklamama.S druge strane, djeca koja nisu materijalistički nastrojena manje pate od depresije i tjeskobe, imaju manje psihosomatskih problema, više samopoštovanja te se bolje slažu sa svojim roditeljima.
Bez novca i stvari živimo ali manje komforno. Pronaći uravnoteženost nije lako. Ali činjenica je da je ljubav prema novcu korijen svih zala. Duhovnost i vjera u Boga pomažu da se ne utopimo u masi.
Ljudi su se pomirili s nepostojanjem Boga i organiziraju svoj život neovisno, bez obzira je li to dobro ili loše, i bez ikakvog osvrtanja na Boga. Posljedice su katastrofalne. Društvo je sebično i okrutno, nepravedno . A pojedinci: pa što koristi čovjeku da zadobije sva blaga svijeta, sve mu to propadne ako nije skupljao blago na račun u “Božjoj banci”.

farre
Gost
farre

“Covjek je sluga dva gospodara, naime zadovoljstva (pleasure) i bola (pain). On u svom djelovanju stalno pokusava da maksimizira pleasure i minimizira pain”. Ovu (nazalost prilicno tacnu) teoriju je prvi formulirao Jeremy Benthem, jedan od oceva utilitarisma i liberalizma, koji pocetkom 19 stoljeca nije ni mogao sanjati u sta ce se “liberalizam” razviti.

Jedan od velikih (barem sto se tice spasanja kapitalizma), John Maynard Keynes, je jos 1946 predvidio da cemo zahvaljujuci tejhnoloskom rezvitku i razvoju produktivnosti dostici stupanj razvoja kada necemo morati raditi 40 sati/nedeljno nego samo mozda 15.

I bio je potpuno u pravu. Od tada se broj stanovnistva udvostrucio a produktivnost se povecala za 20 puta. I mi jos uvijek radimo 40 sati/sedmicno i smatramo cak komunizmom pomisliti nesto drugo. Trik je da smo “odlucili” ovaj visak produktivnosti privatizovali i predati da onih 2000 Milijardera u svijetu, “zarade” jos koju milijardu vise na racun stvorenih “potreba” i prekomjernog konzuma.

Tehnika koja je omogucila ovu produktivnost nije stavljena u sluzbu poboljsanju zivota ljudi (ako se zanemare mala poboljsanja u medicini) nego u sve efikasnijem iskoristavanju i unistavanju resursa, a sve za dobrobit jedne ekstremno bogate razuzdane klike.

“jer u aroganciji svog sljepila su zapadnjaci ubijedjene da samo NJIHOVA civilizacija sposobna da dovede srecu i prosperitet (Licht) za citav svijet. U 18 i 19 stoljecu su jos pomisljali da krscanski evangelijum rasire po citavom svijetu, ali je u medjuvremenu njihova religioznost toliko ohladila, da oni Vjeru posmatraju kao jednu vrstu umirujuce glazbe, koja u pozadini prati potiho prakticni zivot, ali ne smije nikako utjecati na njega. …Poceli se ponovo propovijedati svoj materijalisticki (hedonisticki) Evangelijum “zapadnjackog nacina zivota” po citavom svijetu, naime vjeru da se sva ljudska pitanja daju rijesiti u fabrikama I laboratorijama”

njofra
Gost
njofra

Citam i pustam masti na volju. Evangelizam je i poceo u periodu renesanse kada se je uzeo smjer ka hedonizmu krscanskog rimskoga drustva . Ta spodoba od MartinaLutera je za.ebala sve, ali opet se nakon vise stoljeca sve vratilo tamo gdje je stalo -> hedonizam! Nazalost danas imamo ruznu sliku onoga sto je trebalo biti radost zivota.

Sardelino
Gost
Sardelino

“Imati ili biti” je naziv djela psihologa Eriha Froma.
Potka ovog članka je upravo to njegovo djelo pa je bio red da ga se barem spomene u nekoj fus noti.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik