fbpx

Liberalizam živi samo zbog lažno ponuđenog rješenja dileme „imati ili biti“

Liberalizam

U subotu smo objavili opširniji članak o kraju liberalizma i kako više ne nudi nikakva rješenja za funkcionalno i ako ne sretno, barem zadovoljno društvo, samo ga treba zamisliti, odnosno treba se osloboditi okova koji nas tjeraju na zaključak kako poslije lažne slobode ne može biti ničega i da ne postoji drugačiji svijet, a svaka promjena je povratak u autokraciju i već viđene i proživljene diktature. Ovo je pogrešan stav mnogih koji ne uspijevaju vidjeti dalje od onoga što nudi mainstream narativ. Ali postoji i drugi, opasniji razlog zbog kojeg se ljudi ne žele osloboditi okova lažne slobode, a on je čisto materijalistički.

Posljednjih desetljeća se u ljudi pojavio zabrinjavajući trend rješenja vječne i neugodne egzistencijalne dileme i imati ili posjedovati je postao temeljni preduvjet postojanja, definiranja vlastitog identiteta i potvrde svog socijalnog statusa, svoje vrijednosti kao individue u potrošačkom društvu.

Uz neupitnu svetost individualne slobode koju društveni ugovor tek neznatno ograničava, čisto u sferi kaznenog prava, dajući pojedincu sve slobode koje su „ranije bile sputavane s obitelji, tradicijom i zajednicom“, uz spomenuto rješenje egzistencijalne dileme „biti ili imati“, stvar je gotova. Stvoren je najsavršeniji oblik ropstva, kako ga je nazvao Lenjin, ono dragovoljno.

U našem europskom zapadnjačkom društvu, kojem pripadaju i zemlje regije, ili barem naše metropole, dominira kompulzivna potreba za konzumiranjem.

„Labora et consuma“ je mantra današnjih generacija, ali da bismo shvatili fenomen konzumerizma, potrebno je analizirati egzistencijalne potrebe kojima se, iako uzalud, pokušavaju zadovoljiti društvene pretpostavke koje ga hrane. Kupnja stvara nejasan osjećaj euforije kod potrošača. Na čisto fiziološkoj razini u našem mozgu rate razina dopamina, „hormona sreće“. Ali ako u ovom primitivnom mehanizmu nema ničeg posebnog, onda, u osnovi, čovjek ima tendenciju da zadovolji svoja načela užitka, iako je uživanje koje se dobiva efemerno, kratkotrajno.

Kapitalizmu je potrebna nesvjesna masa ljudi koji će se dragovoljno zaduživati kako bi kupovali predmete koji im zapravo ne trebaju. To je ekonomija kojoj je potrebno neprestano ponavljanje želje za kupnjom, uz trenutno ispunjenje želja, dakle, beskonačni ciklus u kojem potrošač obmanjuje sebe da može zadovoljiti svoje unutarnje potrebe prisilnom kupnjom predmeta.

“Zadovoljan potrošač bi bila katastrofa za potrošačko društvo”, kaže Zygmunt Bauman, poljski sociolog i filozof koji je prije svega znao predvidjeti pogubne učinke konzumerizma na socijalnu strukturu.

„Pa, umjesto toga, potrebe moraju izvirati uvijek iznova. Nikada ne smiju prestati. Potrošači moraju biti nezasitni, neprestano tražeći nove proizvode, željni novih zadovoljstava na tržištu koje neprestano izbacuje nove i neisprobane proizvode“, rekao je Zygmunt Bauman.

Reći ćete, ali što je s novim proizvodima koji nam život mijenjaju na bolje? Naravno, njih ćete kupiti, kao na primjer mobitel, ali nećete kupovati svake godine, ili još gore, svakih nekoliko mjeseci novi, jer tim činom potvrđujete sebe kao osobu i zadovoljavate umjetno proizvedenu „potrebu“. Ali zato postoji tržište i njegova nevidljiva ruka, za koju se mislili da regulira ekonomske i financijske tokove bolje od države, što se pokazalo pogrešnim.

Tržište koje radi u skladu s tim pravilima nije zainteresirano za profit, potrebu ili sreću svog potrošača, već za samo za ono novo i iznenađujuće što može zamisliti naša mašta, tako da u nama stvori trajnu želju za kupnjom.

Međutim, kupnja se ne kvalificira samo kao ostvarenje čina posjedovanja željenog predmeta, već je prijelaz, conditio sine qua non bez kojeg nije moguće steći priznanje vlastitog društvenog statusa.

Objekt sam po sebi ne mora biti ni poželjan, osim bolje naprave bez koje nezamisliv život u XXI stoljeću ili novih tehnoloških uređaja, koji paradoksalno, umjesto da pojednostavljuju ljudski život, zahtijevaju sve više vještina da bi postali upotrebljivi. Dakle, stvar ne mora biti ni potrebna, jer i nepotrebna ima simboličku vrijednost.

To je simbol koji određuje naš identitet i koji potvrđuje našu ulogu u društvu, ulogu koja u modernoj perspektivi dobija vrijednost samo ako dobije potvrdu od drugih.

Bauman tvrdi: “Tko ne konzumira propisane predmete, riskira da u bilo kojem trenutku bude protjeran iz društva.” Neprilagođavanje predloženim modelima dovodi pojedinca do socijalne isključenosti, do ostracizma, kao u antičkoj Grčkoj.

Siromašni se nalaze u situaciji u kojoj su prisiljeni trošiti malo novca ili malo resursa koje imaju za dobijanje besmislenih potrošačkih predmeta, kako bi od sebe otjerali ukupno socijalno poniženje i mogućnost da ih se maltretira i osuđuje.

Ono što se može zaključiti iz Baumanove pretpostavke je da kupnja stvara osjećaj pripadnosti. Osjećaj da ste dio nečega je ljudskom biću poznata potreba, potreba još hitnija u modernom društvu, društvu međusobno tako povezanom koliko i nestrukturiranom.

Načelo tog društva, objašnjava nam Bauman, jest odsutnost izvjesnosti. Ideologije odbačene od stranaka, smrt Boga, propadanje religija i nestanak metafizike su doveli sve izvjesnosti čovjeka u krizu. Sada čovjek tumara u potrazi za potpornim stupom. Zapravo je u potrazi za onim što ga čini da se ponovno osjeća dijelom nečega.

“Nijedan čovjek nije otok”, napisao je londonski pjesnik John Donne još u XVII stoljeću.

Pojedinac je usamljenik bez cilja i život pojedinca dobiva smisao u njegovom odnosu s drugima, da bude dio veće skupine – čovječanstva. Ali John Donne nije živio u Europi ili „kolektivnom Zapadu“ XXI stoljeća, gdje je čovjek, sa stajališta gledišta veza i odnosa, gurnut u vrlo krhko društvo. Život u sve više raspršenim i otuđenim metropolama možda je donio korist stvaranjem više radnih mjesta, zbog pružanja više resursa građanima, ali je za posljedicu imao i sve labavije veze među ljudima samim.

Više se ne dijele ideje i kulturni stavovi, niti ikakvu vezu u našim životima imaju krvne veze, ideologije i uvjerenja. U doba globalizacije su dijeli životni stil, a to se sve vrti oko kupovine i posjedovanja, samo da se stvori osjećaj pripadnosti.

Nepostojanje izvjesnosti, sve nestabilnije i krhkije društvo jačaju čovjekovu potrebu da se ponovo osjeća dijelom nečega, a odgovor koji nudi konzumerizam je jednostavan, izravan, neposredan i ne traži veliku društvenu predanost, vrijedno intelektualno ulaganje, aktivno sudjelovanje građana. Naprotiv, od pojedinca se „samo“ traži da bude spreman uložiti vlastite ekonomske resurse kako bi se prilagodio zajedničkom životnom modelu.

To se događa kada je društvo slijepo za svoje poroke i slabosti. Književnost, kino i umjetnost trebaju biti ogledala društva, ali trend posljednjih godina je da kino bude ugodno i susretljivo, mjesto koje će odagnati moderno zlo ispraznosti, a ne da iz njega izađemo s teškim bremenom egzistencijalnih pitanja.

Književnost je ispražnjena od svake moralne namjere, bilo kakve vrijednosti koja se udaljava od zabave čitatelja, odnosno „potrošača“. Književnost i kino, koji više nisu naši, koji su izgubili specifičnost, jedinstvenost, postali su nusproizvod američke kulture koja nam je nametnula svoju hegemoniju, svoje mode i svoje poroke, uz uobičajeno nenormalno reagiranje na tako visoke „terapijske doze“ konzumiranja proizvoda kulturne hegemonije.

Tada imamo društvo koje je izgubilo ogledala, postalo se nesvjesno i ostalo bez moralnog kompasa i kao takvo nema sposobnost analize, promatranja sebe i svojih nedostataka kritičkim okom.

Ako je sreća jeftina iluzija, onda to nije i potraga za smislom, značenjem kojeg ćemo dati vlastitom životu. Ali da bi imali bogat život, smisao moramo izgraditi sami. Život usredotočen isključivo na ispunjenje vlastitih želja, kaže Jacques Lacan, predodređen je da bude sterilan i prazan. Ali kakve mogućnosti ima čovjek koji teži „vrhuncu osjećaja ispunjenosti“ koju mu daje neograničeno pun novčanik iz kojeg će udovoljavati svim svojim hirovima?

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
71 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Max
Member
Max
1 godina prije

To je stari plan kako učiniti ljude robovima zarobiti ih ispraznim konzumerizmom i učiniti njihove glave suvišnima.

nonwo
Gost
nonwo
1 godina prije
Reply to  Max

“Čovjek me najviše iznenađuje u čovječanstvu. Jer, on žrtvuje svoje zdravlje kako bi zaradio novac. Tada žrtvuje novac kako bi oporavio svoje zdravlje. A onda je toliko zabrinut za budućnost da ne uživa u sadašnjosti – a rezultat toga je da on ne živi ni u sadašnjosti ni u budućnosti… Pročitaj više »

Slaviša
Gost
Slaviša
1 godina prije
Reply to  nonwo

Ajde ne pametuj

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  Slaviša

Ovo ne piše nikakav Slaviša, kao što ni ono dolje nisu postovi od Ive (9.14, 9.15)…većina je svjesna toga, vjerojatno. Ali treba napisati za manje upućene.

Max
Member
Max
1 godina prije

I da se malo našalim : ne znam kakva je hrana u gore prikazanom restoranu ali stol izgleda i dobro. LOL. 🙂

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije
Reply to  Max

Šali se Maxx, šali, ma……… Pari mi se da ovi imaju skorbut. Kako su navalili na vitamine. A u nas, uz sise i guzu na stolu, bolje bi stajala koja feta pršuta…… Pitati Keruma. P.S. Saš vidit! Spomeneš sise, guzu i pršut…….. Odma evo našeg svita. I ko pita „imati… Pročitaj više »

Max
Member
Max
1 godina prije

Dalton u oravu ste.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Max

Max
Vezano za sliku gore, ja bih ipak, zanemario hranu i pice, i pomogao gospodjici, da ne nazebe bez potrebe. Eto, zar to nije empatija?

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije
Reply to  nessy

@nessy
E jesi duševan…. 🙂 🙂

nessy
Gost
nessy
1 godina prije

A eto, takav sam, ne mogu pobjeci od sebe.

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije
Reply to  nessy

Pa to i je tvoj domet. Ništa pametno od tebe.

njofra
Gost
njofra
1 godina prije
Reply to  Ivo

Tko trazi vise 😀 ?

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Ivo

Opet psiho sa rascjepljenom ljcnosti.

Max
Member
Max
1 godina prije
Reply to  nessy

Nessy vrlo ste Humani.

Piretis
Member
Piretis
1 godina prije

Ovo je sigurno jedno od najvažnijih pitanja koje je moguće postaviti. Imati ili biti? Onako kako je taj problem pokušao riješiti Fromm postavljajući nas pred dilemu: Ako sam ono što imam što sam ako izgubim ono što imam? Živjeti da bi se kupilo, posjedovalo i kroz to prezentiralo relativno je… Pročitaj više »

njofra
Gost
njofra
1 godina prije
Reply to  Piretis

Tocno u sdridu. U Njemackoj malo vise angazirani srothendler/rukovalac otpadom/, moze zaraditido i do 10.000 Eu mjesecno, zavisno od sekundarnog otpada. Na primjer neka firma preuredjuje neka postrojenja, koliko tu ima aluminijuma, bakra strojeva, za ne povjerovati!

Mlata
Gost
Mlata
1 godina prije

Stari, mudri Kinez je nekada davno rekao:-“Voli ono što imaš jer ono što ti voliš nećeš nikada imati!”

ad astra
Gost
ad astra
1 godina prije

Zašto liberalizam ne valja? Pa zato što do izražaja dolaze sposobnosti. Kako među ljudima tako i među državama. Oni siromašniji zamjeraju bogatijima i za to trebaju opravdanje. Normalno je da neće kazati da su oni manje sposobni već će treažiti opravdanje koje njima odgovara. h da, političko uređenje, kapitalizam, liberalizam,… Pročitaj više »

Mercury
Gost
Mercury
1 godina prije
Reply to  ad astra

@ ad astra

Bandić te pojede za doručak. Vidoševiću nisi do koljena, a Sanader je bog za tebe.

ad astra
Gost
ad astra
1 godina prije
Reply to  Mercury

Mercury, da zaboravio sam spomenuti pošteni rad. U pravu si, postoje anomalije koje se zovu kriminalci. Teško je protiv njih ali još uvijek zastupam tezu da je rad osnov uspjeha, ako živiš u demokratskoj državi s vladavinom prava. <Neke države, pa tako i Hrvatska je država s mladom demokracijom i… Pročitaj više »

Mercury
Gost
Mercury
1 godina prije
Reply to  ad astra

@ ad astra

Anomalije? Kad si se ti rodio? Nakon pretvorbe i privatizacije?
Borba s kriminalom? Pa 99% političara su lopovi. DORH trpa pod tepih. Sudstvo je podmireno. Jel to borba protiv kriminala? Pa koliko ti godina imaš?

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  Mercury

Mercury, realno anomalija ima u svakom sistemu. Bilo ih je i u Jugi. Ponekad više a ponekad manje, ali to više zavisi od ljudi na vrhu nego od samog sistema. Svaki sistem se da izmanipulirat, nešto slično kao što neki to rade ovdje na ovom portalu. Netko bi da radi… Pročitaj više »

Mercury
Gost
Mercury
1 godina prije
Reply to  x@y

@ x@y Radiš digresiju u relativnost. To nije argument. On govori kako smo mi demokracija i uživamo liberalizam pa sam mu ja samo rekao da ne priča bajke. Samo da vidiš kakvu si usporedbu napravio – “Hrvatska je zemlja blagostanja u usporedbi sa Sudanom”. Toliko o anomalijama sustava. Inače, ljudi… Pročitaj više »

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  Mercury

Mercury, ne brini poznato mi je stanje kako u Sudanu, tako i u Kongu… Nemoj mislit da nisam dovoljno upućen u situacije u ostalim dijelovima svijeta, iako naravno u nekim više , a u nekim manje a za neke ništa. Ne prosipam pamet, niti ne želim drugima pametovat, kao što… Pročitaj više »

ad astra
Gost
ad astra
1 godina prije
Reply to  Mercury

Mercury, da li si ti siguran da znaš što znači pojam liberalizam. Po tvom pisanju mi se čini da ti ne znaš što točno taj pojam znači. Pisati takve gluposti, stvarno mi nije jasno na kom kolosjeku voziš. Možda ti se više sviđa totalitarizam.

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  Mercury

Mercury, a zašto bi se netko trebao uspoređivati sa gorima od sebe? Može se uspoređivati i sa boljima od sebe, a opet sve je to individualno prema samoj percepciji pojedinca i njegovim apetitima. Također ne želim ja nikome reći niti nametati koliko je njemu dovoljno u životu i što njemu… Pročitaj više »

ad astra
Gost
ad astra
1 godina prije
Reply to  x@y

x@y, kad si neuspješan onda je najbolji lijek uspoređivati se s manje uspješnim. Ti ispadaš uspješan. Teško je boriti se s dobrim, isto kao i u sportu. Zato mnogima ne odgovara zapadna cvilizacija, liberalizam. Mnogi su stvoreni za nekoliko pivica, nešto za prigrist i dobru utakmicu. Poslije toga u lokalni… Pročitaj više »

Ad astra
Gost
Ad astra
1 godina prije
Reply to  Mercury

Mercury, a kamo su ti tvoji frendovi otišli. Opet zamlje zapada s liberalnom demokracijom. Odluči se.

ad astra
Gost
ad astra
1 godina prije
Reply to  Mercury

Mercury, kriminal nije ekskluziva samo liberalizma. Kriminal nije od jučer. Misliš da u komunizmunije bilo kriminala, varaš se. Misliš da su sudovi u komunizmu sudili pošteno. Koja je alternativa liberalizmu? A što se tiče discipline rada. Pa vidi čovjeće koliko je ljudi na bolovanju na dnevnoj bazi. Misliš da su… Pročitaj više »

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije
Reply to  ad astra

U pravu si zasra, samo u liberalizma postoji radno mjesto trola, da je neki drugi sustav u pitanju, bio bi ti kruha gladan. Ovako trolaš po narudžbi o Vukovaru, Srebrenici i zločinima kojima si osobno nazočio, mijenjaš nickove svaki božji dan, a sendvič stiže. Razumijemo te. Bilo je teško dok… Pročitaj više »

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  Ivo

Ivo ne mijenja nick-ove ,ali to je očito vama svima jedini adut da svoje neznanje jedino na takav način kvazi protuargumentirate, jer kad čovjek nema prave argumente, onda očito vrijeđa ako je nekulturan a ako je kulturan onda ušuti.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Ivo

Ivo
‘U pravu si zasra’. A hebiga Ivo, sad mu odobravas, jer je zasra. Cesto on zasere, ali,ovo je prvi put da vidim da mu ti odobravas. Sad ce dobit krila, i sto cemo onda?

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije
Reply to  nessy

Uspavati ga. A što drugo..

Slaviša
Gost
Slaviša
1 godina prije
Reply to  Ivo

Ajde ivo ne brabonjaj. Ti stvarno znaš pričat gluposti. Opet si preskočio terapiju.

map
Gost
map
1 godina prije
Reply to  Ivo

Ivo, dugo nisam sreo čovjeka s većim poremećajem od tebe. Ti stvarno imaš nekih velikih unutrašnjih problema. Takvo devijantno ponašanje nije primjereno normalno razvijenom čovjeku. Nešto je ostavilo veliki negativan trag na tvojoj psihi. Sada ozbiljno. Trebao bi zatražiti pomoć specijalizirane ustanove. Možda još ima vremena i nade da ti… Pročitaj više »

imalijosnade
Gost
imalijosnade
1 godina prije
Reply to  Ivo

nije on sendvicar on je profesional trol..
takvi su na vagone angarzuali da poliraju ugled, one za koje trolaju.. o tom sa citao….

nonwo
Gost
nonwo
1 godina prije
Reply to  ad astra

Radiš u usa kao profa i onda fakultet sreže financiranje tvog predmeta jer je manje isplativ (nema za film,muziku…ono što ne koristi”eliti”..) pa skakućeš na tri fakulteta da zaradiš osrednju plaću…Padne putnički promet nakon “blizanaca” i onda otpuste 7000 pilota…Ovi imaju hipoteke na kuće i nakon dva mjeseca nemaju ih… Pročitaj više »

njofra
Gost
njofra
1 godina prije
Reply to  nonwo

“mi samo ne trebamo uhljebe…Ljude s izmišljenim radnim mjestom na kojem nemaju što raditi…” , nisu uhljebi krivi so su uhljebi premda je biti uhljeb vrlo lukrativno.

Isto Ime
Gost
Isto Ime
1 godina prije
Reply to  ad astra

Puna usta liberalizma i slobodnog trzista, ali samo dok to uslovno receno nekome odgovara “USA?”. Sve je to lijepo upakirano,.
Bogate zemlje,? Odredjena istorijska prednos. “USA” zemlja slobode, ali izvlaci resurse iz cijeloga svijeta. Cak su i jednog Teslu ukrali Evropi. I onda Kinezi ukapirali radnju. Panika.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  ad astra

a.a.
Ako bih morao pogadjati, rekao bih, da radis u nekoj drzavnoj sluzbi, i to na nekom ‘vaznom’ mjestu. Nemoj mi odgovoriti, molim.

nonwo
Gost
nonwo
1 godina prije
Reply to  ad astra

ad astra@u neoliberalizmu najviše imaju oni koji ništa konkretno ne rade i ne stvaraju…Prodaju”financijske derivate” koji su piramidalne sheme za hlebince…i iskorištavaju rad onih što rade od jutra do mraka , onih sa tri posla-koji su jedini stvaratelji i radnici-ali od toga imaju malo ili ništa(u odnosu na ono što… Pročitaj više »

Marko
Gost
Marko
1 godina prije
Reply to  ad astra

ad astra, dosta mi je tvoje glorifikacije zapada, i koliko su oni vrijedni i radise. Ti jednostavno nemas pojma kako zapad funktionise, zasto je tako bogat. ZAPAD, to je pljacka citavog svijeta, USA ne dozvoljava drzavama da prodaju svoje proizvode, kupite nase ( proizvode slobode ) zabranjuju sjeverni tok 2,… Pročitaj više »

imalijosnade
Gost
imalijosnade
1 godina prije
Reply to  Marko

zna on kako zapad funkcionira , samo se on namjerno pravi lud! trola za nekog ko je jos luđi… to isto kao kad kazes: zimska vrucina.. pojam je nelogican al u nekom kontestu moze stajat.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  ad astra

Ad acta
“…u US puno radi i nemaju godišnji odmor. Kako rade i po dva ili tri posla.”
Rade tri -slaboplaćena- posla da bi preživjeli! Platili hranu i stan. Kakav godišnji…?

ad astra
Gost
ad astra
1 godina prije
Reply to  Lucija

Lucija, minimalna plaća u US je oko 2000 dolara. Ako u obitelji rade oboje, to je 4000 dolara. Stan i režije 2000 dolara, a ostalo za preživljavanje. Samo da ti napomenem da je hrana jeftinija nego kod tebe, odjeća jeftinija … Da li tebi ostane 13000 kuna za potrošnju na… Pročitaj više »

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Mali off…Pernar/Margetić,veoma zanimljivo.
https://youtu.be/ic1ZNsjde1s

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  Siniša

Auuuuuu, to je zabranjeno, ne smije se to gledati i slušati. To se ne događa.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Jbg…maštovit sam.

Sparkling
Gost
Sparkling
1 godina prije
Reply to  Siniša

He.o te, ovo nije istina???? Pa ako se javno objave ovi dokumenti u svakoj normalnoj državi momentalno pada vlada.
Ajme, sorry sad sam se probudio. Pa ja se nalazim u Rvackoj.

imalijosnade
Gost
imalijosnade
1 godina prije

zapadno drostvo samo sebi lovi svoj rep vrteci se u krugu…
i ta (anti)civilizacija je na svom zalasku…

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Ovo mi se sviđa “Kupac nikada ne smije biti zadovoljan (zadovoljen), već samo privremeno, na nekoliko sati mora biti sretan sa stvarčicom koju je kupio i već mora imati novu želju. Prepoznajete li indoktrinaciju djece, koja su zadovoljna igračkicom par sat i već žele drugu. Koliki je postotak takve djece?… Pročitaj više »

Marko
Gost
Marko
1 godina prije

Halo, Laki zdrava djeca su fala bogu radoznala ( da nekazem, prokleta ) jer zele sve, pa ako mu to das kratko ce se veseliti, a onda traziti nesto drugo sto ce mu mozda pruziti vise zadovoljstva, opet kratkotrajno. To je u dusi tog malog stvorenja i nema nista zajednickog… Pročitaj više »

nonwo
Gost
nonwo
1 godina prije
Reply to  Marko

Marko@nije to tako bezazleno…Djeca ubrzano gube interes za igračku jer vrlo lako mogu dobiti drugu…Pri tome ju vrlo brzo ostave i ne rijetko skrše, jer je ne moraju paziti znajući da će dobiti drugu…Krivica je više na roditeljima jer podržavaju “takvu politiku”…Gomila plastike tako ostaje stajati u nekom zabačenom kutu…Dijete… Pročitaj više »

shumadinac
Member
1 godina prije
Reply to  nonwo

Bravo nonwo!

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  nonwo

nonwo, ne bih se u potpunosti složio sa Vama, jer ipak nisam ni za jednu krajnost, kako za ovu prvu u Vašem tekstu ,tako niti za ovu drugu.. Naime, zdraviji način odrastanja ,naravno da je uvijek u stvarnoj interakciji sa drugom djecom, ali ne treba djecu unazaditi niti držati u… Pročitaj više »

nonwo
Gost
nonwo
1 godina prije
Reply to  x@y

x@y,da je do samog djeteta,uzeo bi mobitel i vrtio crtiće…jer majmun radi što majmun vidi… Najveći (pozitivni) doseg na mobitelu/kompu je da gleda dokumentarac o paucima i biljkama mesožderkama umjesto bim bam bum ,ubi razbi crtiće..A i na tome/tehnici poznaje svaki gumb/ naredbu.. Svaka interaktivna igra je bolja od zurenja… Pročitaj više »

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  nonwo

nonwo, Uzimate iz mojeg čitavog konteksta samo ono što Vama ide u prilog kao kvazi protuargument, ali u redu je Vi imate svoje stajalište a ja svoje. Jako ružno i nezrelo, da uopće pokušavate invertirati istinu i istu prikazati maksimalno negativnom. Dapače, interakcija osoba u stvarnom svijetu je neupitno zdravija,… Pročitaj više »

Slaviša
Gost
Slaviša
1 godina prije

Sad si ti našao prodavat pamet.

Trondhjemite
Member
Active Member
Trondhjemite
1 godina prije

Nekako mislim da je konzumerizam i “imati” bilo važnije starijim generacijama. Njima je bilo važno posjedovati, npr. svoju nekretninu, kasnije i svoj auto, pri tome se zadužujući sve više i više da bi na kraju radili samo da bi platili kredit, a iz kredita se možda nikada ne izvukli. Danas… Pročitaj više »

Mucke
Gost
Mucke
1 godina prije
Reply to  Trondhjemite

Sve ok,ali oni su morali dirincit da bi imali nesto a ti bi volio dirincit da nemas nista.Izvini ali podsjecas me na Forest Gump-a sa svojim razmisljanjem.Tako je divno nemati za komad mesa jer je ono ionako nezdravo,takodjer je divno nemati za automobil jer je on ionako zagadjivac zraka ali… Pročitaj više »

Trondhjemite
Member
Trondhjemite
1 godina prije
Reply to  Mucke

Bome si me iskreno nasmijao. Nije poanta da nemaju ništa, nego da im nije važno posjedovati materijalo, a ako i žele “imati”, onda se ne zaliječu, odvažu treba li im ili ne, mogu li si priuštiti ili ne. Na kraju imaju svoju kuću ili auto, ali im ne trebaju veliki… Pročitaj više »

Derim
Gost
Derim
1 godina prije
Reply to  Trondhjemite

Volio bih da si u pravu ali ja vidim sasvim drugačiju sliku. Bilo je kredita i u vrijeme naše mladosti. Roditelji su ih dizali bez bojazni kako će ih vraćati. Siguran posao, prihvatljiva rata, bez velika tereta i zakidanja. Mladi su relativno brzo stjecali samostalnost a nisu morali imati sve… Pročitaj više »

milan
Gost
milan
1 godina prije
Reply to  Trondhjemite

Pises o dostupnosti ili o mladima koji znaju pa zato nesto nece?

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Još jedan off….Turci se izgleda razmahali, kažu ubili 101 SAA vojnika, prijete da će Damask zauzeti a od juče slike polupanog turskog konvoja…

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije
Reply to  Siniša

Siniša otkad si ti postao stručnjak za Siriju. Kani se analiza.

KUga
Gost
KUga
1 godina prije

Ima li mijesto na svijetu, gdije ne postoji; vlada, parlament, predsjednik, armija, gdije nema banke, gdije se ne placa porez, da tamo odem zivjeti. Pun mi je qrac liberalizma, demokracije, kapitalizma, bogacenja, interneta, reklama, ducana, policije, vlade, armije, predsjednika, banaka, postanskih ureda, laznog bljestavila, lazi i prevara, mira mira trebam… Pročitaj više »

Niko bitan
Gost
Niko bitan
1 godina prije

Moreno kasnis na raspravu

Starina
Gost
Starina
1 godina prije

Nezasitna pohlepa za novcem pogađa sve slojeve društva. Danas više nego ranije zbog utjecaja medija. Taj se utjecaj očituje u velikoj zainteresiranosti za izgled i odjeću, opsjednutosti slavom i bogatstvom, sve češćem gledanju televizije i provođenju sve više vremena na Internetu i u igranju videoigra. Osim toga, takvi su mladi… Pročitaj više »

farre
Gost
farre
1 godina prije

“Covjek je sluga dva gospodara, naime zadovoljstva (pleasure) i bola (pain). On u svom djelovanju stalno pokusava da maksimizira pleasure i minimizira pain”. Ovu (nazalost prilicno tacnu) teoriju je prvi formulirao Jeremy Benthem, jedan od oceva utilitarisma i liberalizma, koji pocetkom 19 stoljeca nije ni mogao sanjati u sta ce… Pročitaj više »

njofra
Gost
njofra
1 godina prije
Reply to  farre

Citam i pustam masti na volju. Evangelizam je i poceo u periodu renesanse kada se je uzeo smjer ka hedonizmu krscanskog rimskoga drustva . Ta spodoba od MartinaLutera je za.ebala sve, ali opet se nakon vise stoljeca sve vratilo tamo gdje je stalo -> hedonizam! Nazalost danas imamo ruznu sliku… Pročitaj više »

Sardelino
Gost
Sardelino
1 godina prije

“Imati ili biti” je naziv djela psihologa Eriha Froma.
Potka ovog članka je upravo to njegovo djelo pa je bio red da ga se barem spomene u nekoj fus noti.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik