fbpx

Liberalizam i ljevica su dvije ideologije nespojive u načinu ostvarenja ciljeva

Josef Stiglitz

Živeći u bipolarnom političkom svijetu u kojem se politika sastoji od demokrata i republikanaca, a nijedna druga ideologija nije stvarna, medijske korporacije u Sjedinjenim Državama proizvoljno koriste lijeve, liberalne i demokratske sinonime. Iako je autor ovog članka, ranije i ovdje, pokušavao pojasniti da od vremena Karla Kautskog i institucionalnom životu zapadnog kapitalističkog svijeta ne postoje ni socijalisti ni komunisti i da možemo govoriti samo o revizionistima, čak i u nas, što je začuđujuće, mnogi termine kao „lijevi–liberali“ ili „demokratski socijalisti“ uzimaju kao nešto što zaista postoji u lijevom političkom spektru.

Ovo je očigledno pogrešno i neistinito, posebno u Sjedinjenim Državama. Demokrati su stranka, a ljevica i liberalizam su ideologije. Složit ćemo se da demokratska politika i vlast često ne mora biti ni lijeva ni liberalna, već može biti i konzervativna, demokršćanska ili krajnje desna. Legitimitet dobiva pobjedom na izborima i on nije upitan, ali demokrati nisu nužni ljevičari ili liberali. Ali kao što je primijetio Orwell, laž koja se dovoljno puta ponovi postaje istina. Tako se zbog američkih demokrata po inerciji i medijskom manipulacijom ljevica poistovjećuje s Demokratskom strankom u Sjedinjenim Državama, što je apsolutna besmislica.

Ponekad je korisno u ovom postmodernom dobu podsjetiti da riječi još uvijek imaju značenje i da se razlike vide. Navedimo sada razliku između liberala i ljevičara.

Bernie Sanders nastupa ispred Demokratske stranke, kampanju vodi neovisni i samoidentificira se kao “demokratski socijalist”, što bi u Sjedinjenim Državama bila „ideologija bez stranke“. On to uspoređuje sa Skandinavijom, iako mnogi ne znaju da je Skandinavija napravila radikalan zaokret ka neoliberalizmu, bilo u ekonomskom ili ideološkom smislu. Kaže se da su njegovi stavovi o mnogim pitanjima „lijevo od centra“, ali je američka politika toliko skrenula udesno da je on zapravo paleodemokrat i između Sandersa 2020. i McGoverna 1972. nema neke razlike. Nije čudo da su glasači zbunjeni.

Liberali i ljevičari možda žele mnogo istih stvari. Smanjenu nejednakost dohotka, bolje radne uvjete, povoljnije stanovanje i zdravstvo, ali ovo vrijedi ako govorimo o klasičnom liberalizmu, ne neoliberalizmu, koji nije ekonomska doktrina, već ideologija sa svim potrebnim karakteristikama.

Postoje razlike stupnjeva. Klasični liberal želi da se jaz između bogatih i siromašnih smanji, a komunist uopće ne želi klasne razlike. Vrlo su različiti kad je riječ o vanjskoj politici. Liberali podržavaju neke ratove, dok marksizam dopušta obraćanje vojsci samo radi samoobrane.

Čitajući ovaj odlomak, ljudi i dalje vjeruju da postoji dovoljno preklapanja između ova dva tabora koja opravdavaju ili čak zahtijevaju suradnju. I liberali i ljevičari žele spasiti planetu, ali je svoje viđenje ekološkog pitanja još prošlog stoljeća opisao neomarksist Herbert Marcuse. Međutim, sljedeći ovaj narativ, mnogi kažu zašto onda liberali i ljevičari ne bi udružiti snage u borbi protiv zajedničkih neprijatelja?

Nobelovac za ekonomiju Joseph Stiglitz krajnji je liberal, profesor na Columbiji, bivši predsjedatelj Vijeća ekonomskih savjetnika i bivši glavni ekonomist Svjetske banke, nedavno je objavio u The New York Timesu savršeno ilustrirao zašto će odnos između liberala i ljevičara uvijek biti neispunjen san.

Stiglitz ispravno identificira problem: „Unatoč najnižim stopama nezaposlenosti od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, američka ekonomija zanemaruje svoje građane. Oko 90 posto njih vidi da im u posljednjih 30 godina prihodi stagniraju ili opadaju. To ne iznenađuje s obzirom na to da Sjedinjene Države imaju najvišu razinu nejednakosti među naprednim zemljama i zemlja su s najnižim mogućnostima promjene ovog trenda.”

On ispravno raspodjeljuje krivicu na “otimanje bogatstva“ i na kuće poput hedge fondova koji ne stvaraju ništa osim profita i ostavština su Reagana.

“Kao što su sile globalizacije i tehnološka promjene pridonijele rastućoj nejednakosti, usvojili smo politike koje su pogoršavale nejednakosti u društvu. Više smo se pouzdali u tržišta i smanjili socijalnu zaštitu“, piše Stiglitz, koji je ogorčeni kritičar oštrih mjera štednje i rezova javne potrošnje, koje vidi kao smrt za ekonomije ne samo zemalja u razvoju , već i onih koje su nekoć bile razvijene, poput Italije, a danas su u dužničkom ropstvu.

„Mogli smo i trebali bi pružiti veću pomoć pogođenim radnicima, baš kao što bismo trebali pružiti pomoć radnicima koji izgube posao kao rezultat tehnoloških promjena, ali korporativni interesi su se tome protivili. Slabije tržište rada je ujedno značilo niže troškove rada kod kuće, jeftinu radnu snagu su nadopunili zaposleni u inozemstvu. Sada smo u začaranom krugu. U našem političkom sustavu usmjerenom na novac, veća ekonomska nejednakost dovodi do veće političke nejednakosti, a slabija pravila i deregulacija uzrokuju još veću ekonomsku nejednakost“, napisao je dokazani klasični liberal Joseph Stiglitz.

Međutim, liberali poput Stiglitza i ljevičari se dijele kada se rasprava okrene rješenju. Dok je Lenjin pitao: „Što da se radi?“, kada je zagovarao revoluciju, Stiglitz odgovara: „Sve započinje prepoznavanjem vitalne uloge koju država ima u osiguravanju tržišta da služi društvu. Potrebni su nam propisi koji osiguravaju jaku konkurenciju bez zlouporabe, koji uspostavljaju odnos između korporacija i radnika koje zapošljavaju i kupaca kojima bi trebali služiti.”

“Potrebne su akcije vlade”, kaže on, a poznato je da je uloga države u ekonomiji i financijama, blago rečeno,  svetogrđe za neoliberale i libertarijance, kako se sada neki vole zvati.

„Potreban nam je novi društveni ugovor između birača i izabranih dužnosnika, između radnika i korporacija, između bogatih i siromašnih, te između onih koji imaju posao i onih koji su nezaposleni“, kaže Joseph Stiglitz.

Ako ste slijedili tijek misli, Stiglitz zna što treba učiniti. Uglavnom ima pravo, ali ono što želi možda nije dovoljno, iako bi dalo neke koristi i umanjilo štetu. Ali ono što on ne zna je kako provesti u djelo njegove prijedloge. Kao politika svih liberala, njegova također grize, ali bez zuba. Dakle, isprazna fantazija.

Stiglitz je i sam rekao: „U našem političkom sustavu koji se vodi novcem, veća ekonomska nejednakost dovodi do veće političke nejednakosti, a slabija pravila i deregulacija uzrokuju još veću ekonomsku nejednakost.“

Ta spirala smrti kasnog predatorskog kapitalizma neće se zaustaviti. Ne postoji svijet u kojem će korporacije i njihove marionete u političkom sustavu i  korumpirani medijski propagandisti “priznati vitalnu ulogu države.” Neće se regulirati i oni neće stvarati “novi društveni ugovor” o kojem sanja Joseph Stiglitz.

Oni su bogati i moćni i neće se probuditi jednog dana i sebi reći: “Vrijeme je da prestanem biti sebičan magarac, preraspodijelit ću svoj dohodak.”  Moćne ljude nije briga za slabe bijednike. Novac se oduzima od bogatih na jedan jedini način – silom. Moćnima se oduzimaju povlastice na isti način, onda kada nemaju izbora. Je li to komunistička revolucija? Ne nužno, iako će je neki nazvati i takvom. Dovoljan je politički izbor poput  Mohameda Mosadeka u Iranu ili Huga Chaveza u Venezueli i korporacije ostaju bez nadzora nad ključnim sektorima gospodarstva.

Možda liberali i ljevičari i prepoznaju mnoge iste probleme, samo ljevičari, a ovdje ne govorimo o „demokratskim socijalistima“, razumiju da stvarna rješenja zahtijevaju ozbiljan pritisak na vladajuću elitu. Vjerojatna prijetnja silom, na primjer, mirna prosvjedna demonstracija koja bi mogla postati nasilna, može biti dovoljna za provođenje reformi. Ali reforme se uvijek ukinu i povuku nakon što ljevica ih prestane gledati. Dakle, elite će se morati ukloniti revolucijom, procesom koji zahtijeva nasilje. Naravno, to nasilje neće biti „juriš na Zimski dvorac bajunetima“, već primjereno trećem mileniju u kojem živimo.

S druge strane, liberali i kada zahtijevaju promjene oni pitaju lijepo. Budući da se protive nasilju i vjerodostojnim prijetnjama nasiljem, prešutno se protive radikalnim promjenama postojeće strukture politike i društva. Za razliku od ljevičara, oni nisu voljni riskirati svoje sitne privilegije kako bi ostvarili reforme za koje tvrde da ih žele. Dakle, kad dođe do komešanja, liberali će na kraju izdati svoje radikalne saveznike vlastima i pobjeći će na prvi znak državne represije.  Ali ako ne možete vjerovati svom savezniku, onda vam on i nije saveznik.

U marksističkoj filozofiji su osobna sloboda i socijalna solidarnost nerazdvojni. Marksistička tradicija uglavnom odbacuje liberalne pokušaje racionalizacije podjele pravde i jednakosti na dva načela, jedno u području političkih sloboda, a drugo u području ekonomije.

Društveno sudjelovanje u liberalnoj teoriji primarno je usmjereno na maksimiziranje političkih sloboda, dok je ekonomsko sudjelovanje ograničeno na ljude s resursima i kapitalom. Za Lockea, liberalna teorija demokratskih prava također daje prednost individualnom imunitetu od političke prisile ili miješanja bilo kojeg dijela, uključujući i samu vladu. Ipak, podrazumijevani pojam pravde i prava u marksizmu ipak daje pozitivna prava na puno sudjelovanje pojedinca u političkoj i ekonomskoj sferi.

Ovdje je osnova sprječavanje otuđenja i iskorištavanja ljudske osobe i tako se odriče, za sada, revolucionarnog nasilja. Kao što napominje R.G. Peffer, ono što se razvija u marksističkoj tradiciji je podrška i obrana ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.

Socijalna i ekonomska prava, poput prava na rad, materijalne sigurnosti, zdravstvene zaštite i tako dalje, najvažnija su u marksističkoj teoriji. U liberalnoj teoriji, međutim, ta se prava mogu proizvoljno žrtvovati, budući da liberalizam, pogotovo zato što se očituje u tržišnim politikama, pojedinca odvaja od zajednice, povučen je u sebe, potpuno zaokupljen svojim privatnim interesom i djelovanjem u skladu s njegovom privatnom osobom. Jedina veza između ljudi je prirodna nužnost, potreba i privatni interes, očuvanje njihove imovine i njihovih egoističnih osobnih potreba.

Liberalna teorija propada upravo zato što se individualne i društvene slobode mogu ostvariti samo ako su povezane na smislen način, čineći političku i ekonomsku pravdu i prava zajedničkima.

Steven Lukes prepoznaje da je Marxov koncept ljudske osobe u kontekstu općeg dobra presudan za razumijevanje njegova pojma solidarnosti. Marx u svojim radovima podupire ljudska prava zasnovana na „Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina iz 1971.“. Cilj ove potpore ljudskim pravima i dostojanstvu je da se spriječi iskorištavanje i ugnjetavanje u političkom i  ekonomskom smislu. Ali kasnije, jednom kada je sustav promijenjen, nude se i rješenja.

“Prije svega je potrebno izbjeći ponovnu uspostavu društva kao apstrakcije koja se suočava s pojedincem. Manifestacija njegova života, čak i kad se ne pojavljuje izravno u obliku zajedničke manifestacije, ostvarene u suradnji s drugim ljudima, je, dakle, manifestacija i afirmacija društvenog života. Pojedinačni ljudski život i život vrste nisu različite stvari, iako je način postojanja individualnog života nužno specifičniji ili općenitiji način života vrste.„

U tom smislu, za ljevicu su takozvana „građanska prava“ pojedinca odraz neuspjeha društva da postigne konkretnu slobodu. Takva ravnopravnost isključivo političkih prava negira važnost razlika po rođenju, društvenom rangu, obrazovanju i zanimanju. Takva liberalna jednakost za Marxa je apstraktna i jednodimenzionalna, jer ne ukida nejednaku raspodjelu moći u ekonomskom i društvenom životu i jednostavno tolerira slobodu samo u političkoj sferi.

Ovaj oblik otuđenja i iskorištavanja, odnosno „lažna svijest“, ugrađen je u sustav kapitalizma, ali je također legitimiran i od strane političke strukture koja ga podržava. To je zbog činjenice da je dobit jedina temeljna istina na kojoj su se temeljili ekonomski odnosi.

Osim toga, kapitalizam uopće ne brani ljudska prava ili ljudsko dostojanstvo. Zapravo, povijesno je djelovao protiv njih. Umjesto toga, kapitalizam brani “pravo” da se izvuče višak vrijednosti kojeg stvaraju radnici.

Klasni sukob, koji je posljedica otuđenja i iskorištavanja, može se razumjeti i u kontekstu imperijalizma i ovisnosti. Međunarodni aspekti takvog razvoja pokazuju da su manje razvijene zemlje strateški važne za oligarhiju ne samo kao izvor sirovina i proizvodnje, već i kao ulagačke jedinice za višak kapitala. Eksploatacija ovih tržišta postaje toliko značajna kao sredstvo za sprečavanje neizbježnog uništavanja kapitalizma da će neoimperijalisti posegnuti za svim represivnim mjerama samo kako bi održali prihvatljive profitne marže.

Iako je izravno stjecanje kolonija uveliko stvar prošlosti, glavne zapadne sile i dalje pokušavaju ekonomski kontrolirati i često politički manipulirati manje razvijenim zemljama samo kako bi održale vlastiti gospodarski rast. Ovaj takozvani “novi imperijalizam” razlikuje se od staroga uglavnom oblikom, ali ne i sadržajem. Čak i u postkomunističkom svijetu, ciljevi ove kontrole su još uvijek isti.

Konkretno, ova kontrola osigurava neznatno profitabilnu opskrbu sirovinama, osigurava tržišta za izvoz proizvodnje i uspostavlja profitabilna prodajna mjesta za ulaganje kapitala. Dakle, tržišne mjere i strana pomoć u okviru neoliberalnih strategija nisu uspjeli dati korist onima kojima je najpotrebnija.

Kada bi ljudska prava i ljudsko dostojanstvo imati istinski značaj, tada jednakost političkih sloboda mora koegzistirati s jednakošću društvenih slojeva na globalnoj razini. I dalje ostaje činjenica da je liberalna demokracija i dalje odraz velike razlike u klasama i primjer raslojavanja.

To mora dovesti do daljnjih antagonizama, nasilja i neizbježnih revolucija. Stoga su sva prava, a posebno najnužnija, ukorijenjena u zahtjevima za socijalnom i ekonomskom jednakošću, a tek onda u zahtjevima za političkom jednakošću, koji zagovaraju liberali.

Ljudsko oslobođenje i ljudsko dostojanstvo također poprimaju i vjerske dimenzije. Papa Ivan Pavao II priznaje da, čak i ako je ideja da se „dugovi moraju platiti“ pravedna, nije u redu zahtijevati ili očekivati plaćanje kada bi učinak bio nametanje političkih izbora koji bi doveli do gladi i očaja za čitave narode. Ne može se očekivati da ugovorene dugove treba platiti po cijeni nepodnošljive žrtve. U takvim je slučajevima potrebno pronaći, kako se to dijelom i dešava, načine ublažavanja, odgađanja ili čak otkazivanja duga, kompatibilnih s osnovnim pravom naroda na opstanak i napredak. U stvari, katolički teolozi, poput Gustava Gutiérreza i Gerharda Ludwiga Müllera, tvrdili su da je „Teologija oslobođenja“ obuhvaćala ovaj pojam marksističke solidarnosti i ljudskog dostojanstva.

Jednom, kada je u Rim gledao sa sumnjom i čak neprijateljstvom, Müller sada kaže: “Po mom sudu, crkveni i teološki pokret koji je u Latinskoj Americi pod nazivom “Teologija oslobođenja” započeo nakon Drugog vatikanskog koncila jedna je od najznačajnijih struja katoličkih teologija u XX stoljeću.”

I Gustav Gutiérrez i Gerhard Müller tvrde da doprinos „Teorije oslobođenja“ crkvenom učenju, posebno njegovo artikuliranje “preferencijalne mogućnosti za siromašne”, pruža religijski temelj sličan Marxovom pojmu solidarnosti i ljudskog dostojanstva.

Izvor: Counterpunch

Američki „demokratski socijalizam“ – Infekcija ljevičarenja se širi na globalnoj razini


* Stavovi izneseni u kolumni su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Logicno.com portala.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
98 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

Liberali, ljevičari, socijalisti….. današnjice!? I njihova trabunjanja……..
Slušajući Hamletova trabunjanja, Polonije u jednom trenutku izriče glasovitu rečenicu: “U tom ludilu ima sistema…”

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Narativ je nekada čudna stvar. Za liberale su nacionalisti i konzervativci automatizmom fašisti, iako imamo De Gaullea ili demokršćane u Italiji, monarhiste u Grčkoj i Poljskoj koji su bili zagriženi antifašisti i borili su se protiv nacifašizma. Čak i Britanci, bez obzira na sve.. Jednako tako se ljevica danas veže… Pročitaj više »

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

A da se…. možda….. Širokim Narodnim Masama objasne obje strane medalje!?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

A da malo odeš u knjižnicu i čitaš. Ako si već preskočio kad je bilo vrijeme.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

😆 😆 😆 😆
Znao sam da sam nešto propustio…..
P.S.
Što čovek manje zna, to mu se njegovo znanje čini većim.

Koba
Gost
Koba
1 godina prije

Laki nije dobro miješati fašizam i nacizam, nisu oni isti. Postoje i mnogo gori od nacista koji bi se, u pogodnom trenutku, borili protiv njih. Liberale vezati za socijalizam bilo kojeg tipa je nebulozno, i produkt je ovog tvz. postideološkog društva. Što je samo po sebi besmislica. Društvo bez ideologije… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije
Reply to  Koba

Koba A da nisi možda pobrka ideologiju i ideale . . . samo pitan . . . slažen se sa tobon ako čovik nema ideale kako mu je bolje niti se ne dignit iz postelje . . . ali ako stvarno misliš na ideologiju di su svi ljudi koji su… Pročitaj više »

Koba
Gost
Koba
1 godina prije
Reply to  Moreno

Ako je ideal cilj kojem težimo, onda je ideologija izabrani put prema tom cilju.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Koba

@ Koba Upravo to i je cilj, dobiti “novog covjeka”, koji ” ujutro ustane, obuče se, zaključa vrata i zaboravi tko je, što je i kamo je pošao. E to je, ‘ultimate goal’. Ljudi koji se opredjeljuju, samim time misle. NWO treba covjeka koji se ne opredjeljuje, ne misli, nego… Pročitaj više »

Koba
Gost
Koba
1 godina prije
Reply to  nessy

Pusti sad to NWO. Stvari treba nazvati pravim imenom. Od pada istočnog bloka živimo pod nekontroliranim terorom degenerične masonerije utjelovljene u njenom čedu USA. Kad taj nakot bez kulture svoju praznu ideologiju, uz pomoć lokalnih Kalergista, infuzira u složeni mehanizam Europe, nastojeći stvoriti veliku neo A-U, dolazi do problema koji… Pročitaj više »

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije

I ljevica i liberalizam su jela izašla iz iz iste kuhinje da programiraju mozgove zemljana po programu stvoritelja.

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf ljevica i liberalizam su iz varanove kužine izašli 🙂

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Moreno

Stigao je David Icke i sve ideologije su iz svemira donijeli gušteri i dali te debele knjižurine 13. plemenu Hazara

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije

Eto vidim razvila se rasprava lijevo desno gore dolje i što će se promjeniti, ništa. zexraten ne pravi od mene klovna.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Moreno

@ Moreno
Je, jesi vidija, varan je sve zavara.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije

Uuuu… opet te jehude, ili koji vec…
Ultimatni defetizam. Sve je to iz iste kuhinje, otpor nema smisla. Sagnimo glave i cekajmo da padne sekira :/

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Ona četvrta riječ ne postoji, vidim da imaš isto mišljenje ko Babić, Laki i ostali kojima je to nepostojeće. Izgleda da si i ti u istom košu.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije

Inace, da.
Mi komunisti smo deca liberalizma.
Liberali su dali teoretska prava masi, sto je bilo progresivno u odnosu na feudalizam, gde je masa pravno bila objekat, stvari.
Mi smo otkrili malu gresku u tome; da ta prava ne vrede ni pisljiva boba bez novca. To pokusavamo srediti.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Pravo je u sili, kaže stara poslovica. Nemaš li čime obraniti prava, onda ih niti nemaš.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Sada proturječiš sam sebi, kad veliš da kapitalistička pravna država štiti red i humani poredak, jer štiti privatno vlasništvo. Banalizirano. Ti su pametniji, jači , mudriji, imaš veze i meni otmeš, doslovno ono što ja proizvodim ili radim, ili imam i uknjižiš na sebe. Sada, ako te ja silom to… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Nije pravda u sili, nego pravo. Barem bi to mogao iz tebi drage povijesti shvatiti.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

@ Soa
Nazalost, cinjenica. Kako kazu “Boga sila ne moli”.

Koba
Gost
Koba
1 godina prije

Puno te poydravio Papo. Kaže da se još samo maloo strpiš.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije

Niko ne menja ponasanje ako ne mora. Eksperti za sigurnost kazu da na seminarima elita ne pita kako preokrenuti razvoj vec kako zastititi sebe. Stvorili su stoku od mase i sad se plase te stoke. Reakciji je levo/komunizam sinonim za Davo/Zlo. Sve sto nije rakcionarno kao oni je levo. Pa… Pročitaj više »

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Inace da, sve sto ne zahteva drustvenu kontrolu nad sredstvima za proizvodnju nije komunisticko, cak ni socijalisticko. Granica ide tamo.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Revolucionar, de ti nama objasni kako ti zamišljaš vlast nad sredstvima za proizvodnju? U kratkim crtama.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  PPP

Ovako… Visak vrednosti se ostvaruje spajanjem tri komponenti; 1. Kapital 2. Sirovine 3. Rad Treba pre svega prisvojiti kapital jer on glavno sredstvo za proizvodnju. On kupuje masine, sirovine i rad i prisvaja profit. Love, profita, ima, vise nego ikad, samo sto je kod privatnika koji ne ulazu u drustvo.… Pročitaj više »

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  Red Dog

„Nece ici“.
Kina.
Ide.

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Vidis kako si pogresno naucio. Kapital nije na prvom mjestu vec znanje. I ti si nasjeo na mantru. Ne vjeruj novokomponovanim izmisljotinama. Znas li sta ti je nekad bilo potrebno da otvoris kovacku radnju – ucenje i rad. Postao bi segrt kod majstora i ucio bi zanat. Kad bi naucio… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Pa liberali ne diraju u sredstva za proizvodnju, to je svetinja. Ograničavaju se na politička i ljudska prava, šro je vrlo rastezljiv pojam. Posebno ako politička prava nude dvije opcije demokrate i republikance, SPD/CSU, HDZ/SDP, Laburiste i konzervativce, , u Francuskoj “konzervativce” Sarkozya i “socijaliste” kao što je bio Hollande.… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Laki ja bih volio da mi netko objasni bez puno priče, što to podrazumijeva vlast nad sredstvima za proizvodnju?

Da malo pomognem. Može li mi netko reći koja su to sredstva za proizvodnju? Stroj, prostor, računalo, olovka,…

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  PPP

Vlast nad sredstivma za proizvodnju je stari termin za vlast nad resursima i ključnim sektorima ekonomije jedne nacionalne države. Dakle, rafinerijama, rudnicima, bušotinama, poljoprivernim sektorom, itd itd itd unedogled. Čisto stvar terminologije.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Dalje, prostor za privatnu inicijativu se ostavlja, Kina primjer, ali pod strogom kontrolom države. Možda čak i Rusija, ne možda nego sigurno. Iran također. Ništa to nije novo. Sve već postoji u svijetu. Postojalo je , bilo je stranputica, lutanja, ali je najgori trenutni model (neo)liberalni, jer je klasičnih liberala… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Kina je ojačala jer je imala masu nezaposlenih ljudi. Tamo su ljudi prije 20 godina radili za 20 eura mjesečno. Kod nas se nikada nije radilo za te plaće, pa čak i za vrijeme rata.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Šume su u državnim rukama. Rudnika u Hrvatskoj nema. Rafinerija u Hrvatskoj gotovo da nema, a bušotine su pod koncesijom. Umjesto nafte se gura struja. Poljoprivreda ne postoji, jer je sve jeftine iz uvoza. Prema tome, suludo je govoriti o vlasti nad sredstvima za proizvodnju. Zamislimo da se sve nacionalizira.… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  PPP

Tko govori o Hrvatskoj? A ovo upravo i piše Cit: . Danas je običan čovjek korumpiran socijalnom pomoći, internetom, telefonima, strujom, vodom i kreditima. Mislim da drugim riječima baš to piše

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Zato i kažem. Pokušaj nekome oduzeti nešto s te liste, pa ćeš vidjeti koliko je vezan za ideal. 🙂

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Evo, u ovom dijelu drugim riječima, ali baš isto. Cit: U liberalnoj teoriji, međutim, ta se prava mogu proizvoljno žrtvovati, budući da liberalizam, pogotovo zato što se očituje u tržišnim politikama, pojedinca odvaja od zajednice, povučen je u sebe, potpuno zaokupljen svojim privatnim interesom i djelovanjem u skladu s njegovom… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Hrvatska je irelevantna, u smislu da je takva politička “elita” da možemo samo provoditi procese na EU razini. Ima resursa, ali smo ih izgubili, iako nisam siguran da radikalna vlada na bi to uspjela vratiti, jer su svi prodajni (strancima) i privatizacijski ugovori s pravne strane upitni. Radikalna vlada bi… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

I gdje je sada Rafael Correa?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  PPP

U klincu, zato što nije ojačao mehanizme zaštite države i postignuća, već je ostavio u životu klasičnu “građansku” liberalnu državu i parlamentarnu demokraciju, koja je dizajnirana da štiti oligarhiju.

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije
Reply to  PPP

PPP Zaboravija si najbitniju stvar, a to je lova. Pogledaj Island koji je jedan od rijetkih koji je potira kamatare.
Lova je najbitnija i ko ima pravo nju proizvodit taj vlada, ostali robuju.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije
Reply to  Moreno

Sve je meni jasno što govoriš i u puno toga se slažemo, samo ne mogu prihvatiti da džabalebaroši, koji nikada ništa nisu radili, otimaju imovinu onih koji rade, pozivajući se na više ciljeve i boji život. Da je to tako lako, već bi mnoge zemlje izašle iz krize. Društvo i… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  PPP

“Džabalebaroši” je problem u selekciji političkog kadra, a ne sustava državnog, kasnije, ali tek kasnije, decentraliziranog društvenog, i to kada se steknu uvjeti. U nas vele da smo propali zbog “komunjara”. Nismo, već smo propali što se svatko mogao učlaniti u KP, karijeristi i mutikaše, koji su se zbog mjesta… Pročitaj više »

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije
Reply to  PPP

Stare metode su funkcionirale kad si čovjeku oduzeo sve, kao što je govorio moša pijade što trebaju napraviti. Mozak prožet mitom bogačenja iz ciofilmova i serija će isto biti podoban za one iste stare metode bez obzira što nisu bez ičega, majdan svjež eklatantan primjer.

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije
Reply to  PPP

PPP Postoji dvi vrste vlasništva sredstava za proizvodnju, a to su infrastruktura, prirodni resursi i monopoli sa jedne strane, a sa druge sve ostalo . . . između te dvi grupe postoje enormne razlike . . . evo ti jedan primjer razlike . . . svi znamo kako se taxi… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
1 godina prije
Reply to  Moreno

Sve zapadne države u svojim rukama drže monopolske aktivnosti. Tek zadnjih 20 godina se počinje i to privatizirati, ali ne sve. Prvi sam za to da monopolska aktivnost ne smije biti u vlasništvu privatnika, ali sve ono što nije monopol, treba odstraniti od države. Zar netko misli da će Plenković,… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije
Reply to  PPP

PPP Pa najbitnija monopolska aktivnost, proizvodnja love, na zapadu je u privatnim rukama. Sve velike centralne banke su privatne, hrvatska narodna banka isto . . . i sve je to skriveno pod krinkom ”neovisnosti”.
Centralna ili narodna banka je u stvari društveni resurs.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije
Reply to  Moreno

To je pravi problem o kojem treba ljevica pričati.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  PPP

Nema ljevice, tu je problem. Poneki pojedinac, ali institucionalne – nema.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  PPP

Aman, drugovi, ne zelimo mi kapital radi zavisti vec radi: 1. Pravedne raspodele. Sta ce meni veliki bdp kad ja nemam nista od toga? 2. Da sprecimo da kapital kupuje propagandu i politiku, sto neminovno vodi do stanja kao sada, da demokratija postaje prcija. Kao u Kini. To je „kontrola… Pročitaj više »

First Last
Gost
First Last
1 godina prije
Reply to  PPP

Pa same riječi sve objašnjavaju: sredstva za proizvodnju (i vršenju usluga). Važnije je nešto drugo. U Jugi nisi kao privatnik mogao imati više od pet radnika (ne računajući vlastitu obitelj), seljak nije mogao imati više od deset ha zemlje. To je suština. Bilo je ljudi sa prilično velikim kapitalom, ali… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

Ja nevirujen u te podjele na liberalizam, ljevičarstvo, desničarstvo . . . to je sve nametnuto . . . sve je prevara . . . i to ništa u stvarnosti ne postoji . . . postoji ka iluzija, zato se svi i osjećaju prevareni, i oni koji se identificiraju ka… Pročitaj više »

Slavonac
Gost
Slavonac
1 godina prije
Reply to  Moreno

Nisu to oni koji su se Bogu molili.Tosu oni ,koji za privilegije mjenjaju karakter.Ja Imam zanji naziv,KAMELEONI.

Mucke
Gost
Mucke
1 godina prije

Jedan od brojnih clanaka na temu ideologija i po n-ti put mozak vecine odbija prihvatiti cijenicu da bivsa ljevica (SDP) sama sebe kroz usta vrha stranke i samog predsjednika, naziva” lijevi centar”.Jeli treba objasnjavat sta je to” lijevi centar””?
Pokusaj imputiranja “privatizacije” nepostojecoj ljevici je tipican twist jednog liberala.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Mucke

@ Mucke
“Lijevi centar” ? To mi zvuci slicno kao ‘desni centar’. Hebo vas centar, ili si lijevo ili nisi!

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Dobro je s vremena na vrijeme čuti cvilež socijalističke klateži koja žali za vremenima u kojima su nacionalizirali,tj otimali tuđe i koristili kao svoje, od tvornica do stanova na Trgu Bana Jelačića. Danas se nalazimo u najbgatijem dobu svakog u cjelokupnoj povijesti. Zahvaljujući liberalizmu. Slobodama. Privatnom vlasništvu i pravnoj državi… Pročitaj više »

Koba
Gost
Koba
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Svaka čast. Ovako što ne bi složio ni najbolji đak kumrovačke škole.

Kunta Kinte
Gost
Kunta Kinte
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Ovo je zešći spin čuvara postojećeg poretka. Da, točno je da danas u svijetu ima više bogatsva nego ikada, ali je točno i da milijarda-dvije ljudi na planetu živi ispod granica siromaštva po UN-kriterijima. Da probaš njima objasniti da zapravo žive u “zlatnom dobu” čovječanstva, samo što toga nisu svjesni?… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije
Reply to  Kunta Kinte

“Prije 200 godina 94% svjetske populacije živjelo je u ekstremnom siromaštvu (s prihodima ispod 1.90 dolara dnevno prilagođeno kupovnoj moći). U 1990. taj je udio smanjen na 34,8 posto, a u 2015. na samo 9,6 posto ourworldindata.org/extreme-poverty

Kunta Kinte
Gost
Kunta Kinte
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Son of Alerik: “Danas se nalazimo u najbgatijem dobu svakog u cjelokupnoj povijesti. Zahvaljujući liberalizmu. Slobodama. Privatnom vlasništvu i pravnoj državi koja to vlasništvo štiti.” Kolega, mislim da smo obojica odrasli u državi u kojoj “ekstremnih siromaha” nije uopće bilo. Ne da ih je bilo 9.6 posto, kako navodiš za… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije
Reply to  Kunta Kinte

Predlažem ti da pogledaš na yt film Želimira Žilnika Nezaposleni ljudi i Krste Papića Čvor. U Jugoslaviji jest bilo privatnog vlasništva i upravo zahvaljujući tomu se ta tvorevina i održala do 1990.

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije
Reply to  Kunta Kinte

Rece covjek u kreditima do guse koji se vozi u autu na lizing i zivi u prezaduzenoj zemlji. Nije normalno kako vole da se ovi prezaduzeni razmecu tudjim parama. Da su ih zaradili svojim radom nebi se razmetali.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije
Reply to  tihobl

tihobl
Ako ciljaš na mene, promašio si. Ni lipe kredita, ni jedan auto na leasingu, nisam podstanar i nikomu ne dugujem ni jednu lipu.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

@ SoA
Je, zelim ti sve dobrobiti USA demokracije, onih koji su nezaposleni, invalidni, nezasticeni. Koliko se drzava brine o najslabijem, toliko vrijedi i cijelo drustvo. USA, najbogatija zemlja na planeti, sa neznamvisekoliko miliona beskucnika. U feudalizmu bi ljudima bilo bolje.

Koba
Gost
Koba
1 godina prije
Reply to  nessy

Amerikanci, a i dijelom mi živimo predobro kako zaveđujemo živjeti. Sve to plaćaju nekto drugi, do kad će to ići tako je pitanje, a sudeći po pokazateljima neće još dugo. Sad s apostolima liberalizam je nemoguće raspravljati jer njihova teorija počiva na lazi da se svi rađamo jednaki i s… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Umjesto liberalizma, ljevičarenja i desničarenja, da je probati sa suverenizmom? Evo malo teorijskih odrednica: U suverenističkoj koncepciji povijesti, čovjek je čovjek jedino zahvaljujući duhovnom procesu kojem pridonosi kao član obitelji, društvene skupine, nacije i u funkciji povijesti kojoj svi narodi daju svoj doprinos. Stoga je velika vrijednost tradicije u zapisima,… Pročitaj više »

L. R.
Admin
Famed Member
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Poštovani SOA,

Nije korektno provocirati. 🙂

Lp

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije
Reply to  L. R.

Zašto ga ne brišeš kao ostale?

L. R.
Admin
Famed Member
1 godina prije

Poštovani Subaru,

Zašto bih ga obrisao? Provokacija jeste i to velika, ali je u sklopu teme o kojoj raspravljamo.

SOA je poznat provokator, ali nikoga ne vrijeđa i drži se teme.

Lp

PS Nakon četvrtog reda čitanja sam shvatio o čemu se radi… Lukavo je započeo…

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije
Reply to  L. R.

Nebih rekao da je baš sve tako, držao sam se i ja teme al mene brišete gumicom samo tako. Ima neka tajna veza između kolere i vas.

L. R.
Admin
Famed Member
1 godina prije

Ne brišemo vas osim kada kažete da smo pro srpski portal ili šestorokrakaši. 🙂

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije
Reply to  L. R.

Pa što ne dozvoli moje intepretacije na bakiju, bilo ih je pa gdje sam branio klorofilne? Na istom vam je akrobat dobro rekao. Ništa nije iskljućeno, ni da niste zexkraten projekt.

L. R.
Admin
Famed Member
1 godina prije

Pa u tom ste komentaru rekli da smo pro srpski portal.

Ovo su vaše riječi: “U pravu si akrobat al badava, prosrpski su to je očito što ostavljaju komentare koji trube o mitovima sa istoka i napadaju klorofilne a druge kontraše njima brišu, meni su obrisali par komentara.”

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije
Reply to  L. R.

Pa broj onih koji bacaju klade po temi napisa je daleko veći od onih koji brane, stoga što sam pogriješio? Danas ste dobro reagirali kad je onaj počeo spominjati pa ste sve izbrisali. Ako želite biti 100 posto neutralni bilo čija promiđba na račun sotonizacije drugih mora biti brisana i… Pročitaj više »

L. R.
Admin
Famed Member
1 godina prije

Poštovani, brišemo sve što vidimo. Ono što ne vidimo, teško možemo obrisati. Na brojčaniku je trenutno 269011 komentara. Nemoguće je sve vidjeti u prvoj minuti.

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije
Reply to  L. R.

L.R. A mene interesira bi li izbrisali grioewrgiqergfqerwfqewfuewf da van napiše da ste varani . . . ☺ Triba pustit malo zajebancije . . . etiketiranje više govori o onima šta petaju etikete nego o etiketiranima . . . ☺ Također triba i provokacije stavit u kontekst jer jedna je… Pročitaj više »

L. R.
Admin
Famed Member
1 godina prije
Reply to  Moreno

Pustimo mi svašta i to nije problem, ali odmah dobijemo poruke od naših čitatelja da nekim porukama nije mjesto na portalu. Subaru je također javio da poruci nije mjesto, nakon čega smo je obrisali i osobu stavili na validaciju komentara, pošto se doista radilo o provokatoru. Što se tiče osigurača,… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije
Reply to  L. R.

L.R. Evo nisan zna kako među komentatorima ima špija (denuncijanata, cinkaroša, potkazivača, drukera . . .) i po meni oni su najopasniji . . . onaj koji se nemore nosit sa onima koji vriđaju ili provociraju nego traži zaštitu autoriteta je pi*kica totalno isprogramiranoga uma ☺
Hvala na odgovoru.

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije
Reply to  Moreno

Što ti meni sad podmečeš? Pa nek objavi moje odgovore dotičnom i onda nebi pisao, ja druker? A to što ti sad provociraš i tražiš moju reakciju možeš je uvijek dobiti u trečoj dimenziji a ne invertiranoj stvarnosti? Stoga kreni? Zagreb, Prečko, Lhotkina, hajd da vidimo tko ima kohones u… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf Majke ti isusove ti si totalno ufuran na sabotažu . . . nije da tebe ”neko sabotira” nego tebe ima bit sabotiraju svi . . . pa evo i ja . . . Najprij ja san za manju cenzuru, moji komentari su također bili brisani jer su bili nepodobni… Pročitaj više »

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
1 godina prije
Reply to  Moreno

Hajd dobro, ispričavam se onda.

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf Sve okay, ne tribaš se ispričavat. Bitnije je da smo se mi razumili. Ti imaš svoj stil i izričaj i zašto b to minja . . . a ono šta ja mislin, da se brzo pališ, o tome san ti direktno napisa . . . i u svakome slučaju… Pročitaj više »

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Moreno

@ Moreno
Je li to fackanje?

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  L. R.

@ L.R.
Posto je to tema, volio bih znati zasto ste me blokirali, mjesec dana. Znam sigurno, da nisam vrijedjao, psovao ni provocirao. Dvije rijeci obrazlozenja, bile bi dovoljne.

Koba
Gost
Koba
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

To što nazivaš suverenizmom ja bih zamijenio s fašizmom i sve dobro. Inače ne sjećam se ovako dobrog fašističkog manifesta, pogotovo ne “u Hrvata”. Mislim mnogo je tu nebuloza, ali taget skupina to neće primjetiti, a nedaj Bože razmišljati. Schwartz je umro, a red bi bio da netko nastavi dalje.… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije
Reply to  Koba

Koba
U pravu si, upravo sam to napravio – iz Fašističkog manifesta (iz 1919.) izbacio fašizam i umjesto toga stavio suverenizam. Zanimalo me je koliko će se ljevičara upecati na to, ali jbg L.R je to odmah razotkrio i propade pos’o. Usput se ispričavam zbog ‘provokacije’.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

@ SoA
Kako vidim, citiras. Bilo bi lijepo znati izvor.

far
Gost
far
1 godina prije

Ukoliko živite u kući koja ima onoliko 10 kupatila isto toliko stanovnika, onda ne postoji problem da svako koristi onoliko „kupatilskih resursa“ koliko sam smatra da je potrebno. Ovdje si možete priuštiti luksuz neplaniranja i svatko moze upraznjavati svoj liberalni slobodarski san koliko zeli (Moja sloboda koja ne ugrozava slobodu… Pročitaj više »

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije
Reply to  far

U pravu si. Staljin je prije smrti pripremao plan da SSSR predje na 6 casovno radno vrijeme. Trebao je to objaviti na kongresu partije. SSSR 10 godina nakon rata imao je dovoljnu proizvodnju da moze smanjiti radno vrijeme osim u sektoru stanogradnje zbog ogromnog porusenog stambenog fonda. A sto se… Pročitaj više »

NE ideologije
Gost
NE ideologije
1 godina prije

Ideologije uvjek su zlotvorne.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  NE ideologije

Ideologije su moderne, sekularne, religije. Koherentan model objasnjenja sveta.
Zadatak im je da „zauzmu mesto objasnjenja sveta i da time sprece konkurirajuce modele“ – Dworkin.
Sad bi mladi komsomolac pun hormona mogao misliti: „Ja ne nasedam. Ne prihvatam nikakvu ideologiju. Originalan sam.“ Nisi. „Originalni“, bez koherentnosti, su najveca ideologija :/

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Koherentnost je gradena na iskustvu prethodnih generacija.
Ne mozes ti tako zelen upasti tek tako i izmisliti ceo tocak.

Cooper
Gost
Cooper
1 godina prije

Ljevica i desnica su zamijenili mjesta, ali iznad i ispod su ostali isti.
J. L. Godard

Perun
Gost
Perun
1 godina prije

N.Babicu uz duzno postovanje ne davi nas likovima poput Stiglitza taj lik nije vise relevantan u ekonomskom promisljanju ,neoliberalizam i liberalizam su davno prevazidjene ideje u ekonomiji,filozofiji i svakodnevnom zivotu ….To je potrebno samo glupavim nacijama bez etnicki definirane pripadnost(citaj parazitima bez mentalnih i materijalnih resursa)…..Drzava je uvijek bila i… Pročitaj više »

nessy
Gost
nessy
1 godina prije

A Babicu, Babicu vi me unistavate, potpuno. Svaki dan, 2-3 izvrsna clanka. Jos lako sto su odlicni, ali su svi i vrlo dugi. Kad pocnem clanak, moram ga procitati do kraja, a za to treba vremena. Eto, zato kazem da me unistavate. Samo vi nastavite unistavati, mene i ostale citaoce,… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Srećom da je tekst- članak dobar. 70% komentara je za – brisanje, a 2 komentatora bi trebalo banirati na mjesec dana radi mentalnog zdravlja…

puki
Gost
puki
1 godina prije

Liberalizam i ljevičarstvo uopće nisu nespojive. Kao prvo, ono što ih najviše spaja su internacionalizam i anti-nacionalizam, po svaku cijenu. Mislim na ono “zapadno ljevičarstvo”- ili ono što se danasa naziva “kulturni marxiszam”. To ljevičarstvo, nastalo od šezdestosmaškog ppokreta, bivši slovački konzervatuvni politiačr Vladimir Palko, nazvao je “zapadno ljevičarstvo” ili… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik