Liberalizam i ljevica su dvije ideologije nespojive u načinu ostvarenja ciljeva

Josef Stiglitz

Živeći u bipolarnom političkom svijetu u kojem se politika sastoji od demokrata i republikanaca, a nijedna druga ideologija nije stvarna, medijske korporacije u Sjedinjenim Državama proizvoljno koriste lijeve, liberalne i demokratske sinonime. Iako je autor ovog članka, ranije i ovdje, pokušavao pojasniti da od vremena Karla Kautskog i institucionalnom životu zapadnog kapitalističkog svijeta ne postoje ni socijalisti ni komunisti i da možemo govoriti samo o revizionistima, čak i u nas, što je začuđujuće, mnogi termine kao „lijevi–liberali“ ili „demokratski socijalisti“ uzimaju kao nešto što zaista postoji u lijevom političkom spektru.

Ovo je očigledno pogrešno i neistinito, posebno u Sjedinjenim Državama. Demokrati su stranka, a ljevica i liberalizam su ideologije. Složit ćemo se da demokratska politika i vlast često ne mora biti ni lijeva ni liberalna, već može biti i konzervativna, demokršćanska ili krajnje desna. Legitimitet dobiva pobjedom na izborima i on nije upitan, ali demokrati nisu nužni ljevičari ili liberali. Ali kao što je primijetio Orwell, laž koja se dovoljno puta ponovi postaje istina. Tako se zbog američkih demokrata po inerciji i medijskom manipulacijom ljevica poistovjećuje s Demokratskom strankom u Sjedinjenim Državama, što je apsolutna besmislica.

Ponekad je korisno u ovom postmodernom dobu podsjetiti da riječi još uvijek imaju značenje i da se razlike vide. Navedimo sada razliku između liberala i ljevičara.

Bernie Sanders nastupa ispred Demokratske stranke, kampanju vodi neovisni i samoidentificira se kao “demokratski socijalist”, što bi u Sjedinjenim Državama bila „ideologija bez stranke“. On to uspoređuje sa Skandinavijom, iako mnogi ne znaju da je Skandinavija napravila radikalan zaokret ka neoliberalizmu, bilo u ekonomskom ili ideološkom smislu. Kaže se da su njegovi stavovi o mnogim pitanjima „lijevo od centra“, ali je američka politika toliko skrenula udesno da je on zapravo paleodemokrat i između Sandersa 2020. i McGoverna 1972. nema neke razlike. Nije čudo da su glasači zbunjeni.

Liberali i ljevičari možda žele mnogo istih stvari. Smanjenu nejednakost dohotka, bolje radne uvjete, povoljnije stanovanje i zdravstvo, ali ovo vrijedi ako govorimo o klasičnom liberalizmu, ne neoliberalizmu, koji nije ekonomska doktrina, već ideologija sa svim potrebnim karakteristikama.

Postoje razlike stupnjeva. Klasični liberal želi da se jaz između bogatih i siromašnih smanji, a komunist uopće ne želi klasne razlike. Vrlo su različiti kad je riječ o vanjskoj politici. Liberali podržavaju neke ratove, dok marksizam dopušta obraćanje vojsci samo radi samoobrane.

Čitajući ovaj odlomak, ljudi i dalje vjeruju da postoji dovoljno preklapanja između ova dva tabora koja opravdavaju ili čak zahtijevaju suradnju. I liberali i ljevičari žele spasiti planetu, ali je svoje viđenje ekološkog pitanja još prošlog stoljeća opisao neomarksist Herbert Marcuse. Međutim, sljedeći ovaj narativ, mnogi kažu zašto onda liberali i ljevičari ne bi udružiti snage u borbi protiv zajedničkih neprijatelja?

Nobelovac za ekonomiju Joseph Stiglitz krajnji je liberal, profesor na Columbiji, bivši predsjedatelj Vijeća ekonomskih savjetnika i bivši glavni ekonomist Svjetske banke, nedavno je objavio u The New York Timesu savršeno ilustrirao zašto će odnos između liberala i ljevičara uvijek biti neispunjen san.

Stiglitz ispravno identificira problem: „Unatoč najnižim stopama nezaposlenosti od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, američka ekonomija zanemaruje svoje građane. Oko 90 posto njih vidi da im u posljednjih 30 godina prihodi stagniraju ili opadaju. To ne iznenađuje s obzirom na to da Sjedinjene Države imaju najvišu razinu nejednakosti među naprednim zemljama i zemlja su s najnižim mogućnostima promjene ovog trenda.”

On ispravno raspodjeljuje krivicu na “otimanje bogatstva“ i na kuće poput hedge fondova koji ne stvaraju ništa osim profita i ostavština su Reagana.

“Kao što su sile globalizacije i tehnološka promjene pridonijele rastućoj nejednakosti, usvojili smo politike koje su pogoršavale nejednakosti u društvu. Više smo se pouzdali u tržišta i smanjili socijalnu zaštitu“, piše Stiglitz, koji je ogorčeni kritičar oštrih mjera štednje i rezova javne potrošnje, koje vidi kao smrt za ekonomije ne samo zemalja u razvoju , već i onih koje su nekoć bile razvijene, poput Italije, a danas su u dužničkom ropstvu.

„Mogli smo i trebali bi pružiti veću pomoć pogođenim radnicima, baš kao što bismo trebali pružiti pomoć radnicima koji izgube posao kao rezultat tehnoloških promjena, ali korporativni interesi su se tome protivili. Slabije tržište rada je ujedno značilo niže troškove rada kod kuće, jeftinu radnu snagu su nadopunili zaposleni u inozemstvu. Sada smo u začaranom krugu. U našem političkom sustavu usmjerenom na novac, veća ekonomska nejednakost dovodi do veće političke nejednakosti, a slabija pravila i deregulacija uzrokuju još veću ekonomsku nejednakost“, napisao je dokazani klasični liberal Joseph Stiglitz.

Međutim, liberali poput Stiglitza i ljevičari se dijele kada se rasprava okrene rješenju. Dok je Lenjin pitao: „Što da se radi?“, kada je zagovarao revoluciju, Stiglitz odgovara: „Sve započinje prepoznavanjem vitalne uloge koju država ima u osiguravanju tržišta da služi društvu. Potrebni su nam propisi koji osiguravaju jaku konkurenciju bez zlouporabe, koji uspostavljaju odnos između korporacija i radnika koje zapošljavaju i kupaca kojima bi trebali služiti.”

“Potrebne su akcije vlade”, kaže on, a poznato je da je uloga države u ekonomiji i financijama, blago rečeno,  svetogrđe za neoliberale i libertarijance, kako se sada neki vole zvati.

„Potreban nam je novi društveni ugovor između birača i izabranih dužnosnika, između radnika i korporacija, između bogatih i siromašnih, te između onih koji imaju posao i onih koji su nezaposleni“, kaže Joseph Stiglitz.

Ako ste slijedili tijek misli, Stiglitz zna što treba učiniti. Uglavnom ima pravo, ali ono što želi možda nije dovoljno, iako bi dalo neke koristi i umanjilo štetu. Ali ono što on ne zna je kako provesti u djelo njegove prijedloge. Kao politika svih liberala, njegova također grize, ali bez zuba. Dakle, isprazna fantazija.

Stiglitz je i sam rekao: „U našem političkom sustavu koji se vodi novcem, veća ekonomska nejednakost dovodi do veće političke nejednakosti, a slabija pravila i deregulacija uzrokuju još veću ekonomsku nejednakost.“

Ta spirala smrti kasnog predatorskog kapitalizma neće se zaustaviti. Ne postoji svijet u kojem će korporacije i njihove marionete u političkom sustavu i  korumpirani medijski propagandisti “priznati vitalnu ulogu države.” Neće se regulirati i oni neće stvarati “novi društveni ugovor” o kojem sanja Joseph Stiglitz.

Oni su bogati i moćni i neće se probuditi jednog dana i sebi reći: “Vrijeme je da prestanem biti sebičan magarac, preraspodijelit ću svoj dohodak.”  Moćne ljude nije briga za slabe bijednike. Novac se oduzima od bogatih na jedan jedini način – silom. Moćnima se oduzimaju povlastice na isti način, onda kada nemaju izbora. Je li to komunistička revolucija? Ne nužno, iako će je neki nazvati i takvom. Dovoljan je politički izbor poput  Mohameda Mosadeka u Iranu ili Huga Chaveza u Venezueli i korporacije ostaju bez nadzora nad ključnim sektorima gospodarstva.

Možda liberali i ljevičari i prepoznaju mnoge iste probleme, samo ljevičari, a ovdje ne govorimo o „demokratskim socijalistima“, razumiju da stvarna rješenja zahtijevaju ozbiljan pritisak na vladajuću elitu. Vjerojatna prijetnja silom, na primjer, mirna prosvjedna demonstracija koja bi mogla postati nasilna, može biti dovoljna za provođenje reformi. Ali reforme se uvijek ukinu i povuku nakon što ljevica ih prestane gledati. Dakle, elite će se morati ukloniti revolucijom, procesom koji zahtijeva nasilje. Naravno, to nasilje neće biti „juriš na Zimski dvorac bajunetima“, već primjereno trećem mileniju u kojem živimo.

S druge strane, liberali i kada zahtijevaju promjene oni pitaju lijepo. Budući da se protive nasilju i vjerodostojnim prijetnjama nasiljem, prešutno se protive radikalnim promjenama postojeće strukture politike i društva. Za razliku od ljevičara, oni nisu voljni riskirati svoje sitne privilegije kako bi ostvarili reforme za koje tvrde da ih žele. Dakle, kad dođe do komešanja, liberali će na kraju izdati svoje radikalne saveznike vlastima i pobjeći će na prvi znak državne represije.  Ali ako ne možete vjerovati svom savezniku, onda vam on i nije saveznik.

U marksističkoj filozofiji su osobna sloboda i socijalna solidarnost nerazdvojni. Marksistička tradicija uglavnom odbacuje liberalne pokušaje racionalizacije podjele pravde i jednakosti na dva načela, jedno u području političkih sloboda, a drugo u području ekonomije.

Društveno sudjelovanje u liberalnoj teoriji primarno je usmjereno na maksimiziranje političkih sloboda, dok je ekonomsko sudjelovanje ograničeno na ljude s resursima i kapitalom. Za Lockea, liberalna teorija demokratskih prava također daje prednost individualnom imunitetu od političke prisile ili miješanja bilo kojeg dijela, uključujući i samu vladu. Ipak, podrazumijevani pojam pravde i prava u marksizmu ipak daje pozitivna prava na puno sudjelovanje pojedinca u političkoj i ekonomskoj sferi.

Ovdje je osnova sprječavanje otuđenja i iskorištavanja ljudske osobe i tako se odriče, za sada, revolucionarnog nasilja. Kao što napominje R.G. Peffer, ono što se razvija u marksističkoj tradiciji je podrška i obrana ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.

Socijalna i ekonomska prava, poput prava na rad, materijalne sigurnosti, zdravstvene zaštite i tako dalje, najvažnija su u marksističkoj teoriji. U liberalnoj teoriji, međutim, ta se prava mogu proizvoljno žrtvovati, budući da liberalizam, pogotovo zato što se očituje u tržišnim politikama, pojedinca odvaja od zajednice, povučen je u sebe, potpuno zaokupljen svojim privatnim interesom i djelovanjem u skladu s njegovom privatnom osobom. Jedina veza između ljudi je prirodna nužnost, potreba i privatni interes, očuvanje njihove imovine i njihovih egoističnih osobnih potreba.

Liberalna teorija propada upravo zato što se individualne i društvene slobode mogu ostvariti samo ako su povezane na smislen način, čineći političku i ekonomsku pravdu i prava zajedničkima.

Steven Lukes prepoznaje da je Marxov koncept ljudske osobe u kontekstu općeg dobra presudan za razumijevanje njegova pojma solidarnosti. Marx u svojim radovima podupire ljudska prava zasnovana na „Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina iz 1971.“. Cilj ove potpore ljudskim pravima i dostojanstvu je da se spriječi iskorištavanje i ugnjetavanje u političkom i  ekonomskom smislu. Ali kasnije, jednom kada je sustav promijenjen, nude se i rješenja.

“Prije svega je potrebno izbjeći ponovnu uspostavu društva kao apstrakcije koja se suočava s pojedincem. Manifestacija njegova života, čak i kad se ne pojavljuje izravno u obliku zajedničke manifestacije, ostvarene u suradnji s drugim ljudima, je, dakle, manifestacija i afirmacija društvenog života. Pojedinačni ljudski život i život vrste nisu različite stvari, iako je način postojanja individualnog života nužno specifičniji ili općenitiji način života vrste.„

U tom smislu, za ljevicu su takozvana „građanska prava“ pojedinca odraz neuspjeha društva da postigne konkretnu slobodu. Takva ravnopravnost isključivo političkih prava negira važnost razlika po rođenju, društvenom rangu, obrazovanju i zanimanju. Takva liberalna jednakost za Marxa je apstraktna i jednodimenzionalna, jer ne ukida nejednaku raspodjelu moći u ekonomskom i društvenom životu i jednostavno tolerira slobodu samo u političkoj sferi.

Ovaj oblik otuđenja i iskorištavanja, odnosno „lažna svijest“, ugrađen je u sustav kapitalizma, ali je također legitimiran i od strane političke strukture koja ga podržava. To je zbog činjenice da je dobit jedina temeljna istina na kojoj su se temeljili ekonomski odnosi.

Osim toga, kapitalizam uopće ne brani ljudska prava ili ljudsko dostojanstvo. Zapravo, povijesno je djelovao protiv njih. Umjesto toga, kapitalizam brani “pravo” da se izvuče višak vrijednosti kojeg stvaraju radnici.

Klasni sukob, koji je posljedica otuđenja i iskorištavanja, može se razumjeti i u kontekstu imperijalizma i ovisnosti. Međunarodni aspekti takvog razvoja pokazuju da su manje razvijene zemlje strateški važne za oligarhiju ne samo kao izvor sirovina i proizvodnje, već i kao ulagačke jedinice za višak kapitala. Eksploatacija ovih tržišta postaje toliko značajna kao sredstvo za sprečavanje neizbježnog uništavanja kapitalizma da će neoimperijalisti posegnuti za svim represivnim mjerama samo kako bi održali prihvatljive profitne marže.

Iako je izravno stjecanje kolonija uveliko stvar prošlosti, glavne zapadne sile i dalje pokušavaju ekonomski kontrolirati i često politički manipulirati manje razvijenim zemljama samo kako bi održale vlastiti gospodarski rast. Ovaj takozvani “novi imperijalizam” razlikuje se od staroga uglavnom oblikom, ali ne i sadržajem. Čak i u postkomunističkom svijetu, ciljevi ove kontrole su još uvijek isti.

Konkretno, ova kontrola osigurava neznatno profitabilnu opskrbu sirovinama, osigurava tržišta za izvoz proizvodnje i uspostavlja profitabilna prodajna mjesta za ulaganje kapitala. Dakle, tržišne mjere i strana pomoć u okviru neoliberalnih strategija nisu uspjeli dati korist onima kojima je najpotrebnija.

Kada bi ljudska prava i ljudsko dostojanstvo imati istinski značaj, tada jednakost političkih sloboda mora koegzistirati s jednakošću društvenih slojeva na globalnoj razini. I dalje ostaje činjenica da je liberalna demokracija i dalje odraz velike razlike u klasama i primjer raslojavanja.

To mora dovesti do daljnjih antagonizama, nasilja i neizbježnih revolucija. Stoga su sva prava, a posebno najnužnija, ukorijenjena u zahtjevima za socijalnom i ekonomskom jednakošću, a tek onda u zahtjevima za političkom jednakošću, koji zagovaraju liberali.

Ljudsko oslobođenje i ljudsko dostojanstvo također poprimaju i vjerske dimenzije. Papa Ivan Pavao II priznaje da, čak i ako je ideja da se „dugovi moraju platiti“ pravedna, nije u redu zahtijevati ili očekivati plaćanje kada bi učinak bio nametanje političkih izbora koji bi doveli do gladi i očaja za čitave narode. Ne može se očekivati da ugovorene dugove treba platiti po cijeni nepodnošljive žrtve. U takvim je slučajevima potrebno pronaći, kako se to dijelom i dešava, načine ublažavanja, odgađanja ili čak otkazivanja duga, kompatibilnih s osnovnim pravom naroda na opstanak i napredak. U stvari, katolički teolozi, poput Gustava Gutiérreza i Gerharda Ludwiga Müllera, tvrdili su da je „Teologija oslobođenja“ obuhvaćala ovaj pojam marksističke solidarnosti i ljudskog dostojanstva.

Jednom, kada je u Rim gledao sa sumnjom i čak neprijateljstvom, Müller sada kaže: “Po mom sudu, crkveni i teološki pokret koji je u Latinskoj Americi pod nazivom “Teologija oslobođenja” započeo nakon Drugog vatikanskog koncila jedna je od najznačajnijih struja katoličkih teologija u XX stoljeću.”

I Gustav Gutiérrez i Gerhard Müller tvrde da doprinos „Teorije oslobođenja“ crkvenom učenju, posebno njegovo artikuliranje “preferencijalne mogućnosti za siromašne”, pruža religijski temelj sličan Marxovom pojmu solidarnosti i ljudskog dostojanstva.

Izvor: Counterpunch

Američki „demokratski socijalizam“ – Infekcija ljevičarenja se širi na globalnoj razini


* Stavovi izneseni u kolumni su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Logicno.com portala.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
far
Gost
far

Ukoliko živite u kući koja ima onoliko 10 kupatila isto toliko stanovnika, onda ne postoji problem da svako koristi onoliko „kupatilskih resursa“ koliko sam smatra da je potrebno. Ovdje si možete priuštiti luksuz neplaniranja i svatko moze upraznjavati svoj liberalni slobodarski san koliko zeli (Moja sloboda koja ne ugrozava slobodu drugih).

Ali ukoliko živite u kući koja posjeduje 2 kupatila i 10 ukučana onda itekako morate da povedete računa o planiranju vremena koji svaki pojedinac provodi u kupatilu. Kako svako planiranje podrazumijeva nekog ko planira, bilo da se tu radi o državi, despotu ili kompjuterskom programu, slijedi da se ograničenjem resursa mora odstupiti od ovog „svetog“ pravila utilaterističkog liberalnog kapitalizma. Kako čovjek obitava na jednom veoma usamljenom planetu i sa samim tim po definiciji raspolaže jako ograničenim resursima to je u stvarnosti potreba nekom vrstom planiranjem enormna, naravno ukoliko želimo da i slijedečim generacijama ostavimo barem neku šansu.
Ukoliko ne zelite da planirate (komunizam), postoji druga mogucnost j(fasizam) odnosno da smislite nacin kako da ubijete onih 8 suvisnih ukucana.

Trump i elita oko njega je to davno shvatila i sigurno je da ne zele “komunizam”, barem ne drugima (izmedju milijardera vlada komunizam)

Jedan od velikih (barem sto se tice spasenja kapitalizma), John Maynard Keynes, je jos 1946 predvidio da ćemo zahvaljujući tehnološkom rezvitku i razvoju produktivnosti dostići stupanj razvoja kada nećemo morati raditi 40 sati/nedjeljno nego samo možda 15.

I bio je potpuno u pravu. Od tada se broj stanovnistva udvostrucio a produktivnost se povećala za 20 puta. I mi jos uvijek radimo 40 sati/sedmicno i smatramo cak komunizmom pomisliti nesto drugo. Trik je da smo “odlucili” ovaj visak produktivnosti privatizovali i predati da onih 2000 Milijardera u svijetu, “zarade” jos koju milijardu vise na racun stvorenih “potreba” i prekomjernog konzuma.

Tehnika koja je omogućila ovu produktivnost nije stavljena u službu poboljšanju života ljudi (ako se zanemare mala poboljšanja u medicini) nego u sve efikasnijem iskorištavanju i uništavanju resursa, a sve za dobrobit jedne ekstremno bogate razuzdane klike.

Ukratko, ili imate kapitalizam (liberalizam) ili demokratiju i ljudska prava, ali nikako oboje

tihobl
Gost
tihobl

U pravu si.
Staljin je prije smrti pripremao plan da SSSR predje na 6 casovno radno vrijeme. Trebao je to objaviti na kongresu partije. SSSR 10 godina nakon rata imao je dovoljnu proizvodnju da moze smanjiti radno vrijeme osim u sektoru stanogradnje zbog ogromnog porusenog stambenog fonda.

A sto se tice ekonomista sva nauka im je usmjerena da 1 covjek zivi u kuci sa 10 kupatila. Najveca greska je sto smo ekonomiju prihvatili kao nauku, a ekonomija nije nauka. Vise je nauka astrologija od ekonomije. Pustili smo prevarante da se proglase naucnicima, a onda su prevare digli na visi nivo. Gledam bankara iz NY koji se hvali da ce njegova banka izbaciti novi proizvod na trziste (neki derivat). Cuj budale, prozivod. Kad je banka nesto prozivela?
Fakultete ekonomije treba zatvoriti, a otvoriti jos katedri na fakultetima organizacionih nauka. Neka smisljaju nove organizacione seme i nove algoritme kako bi se povecavao kvalitet zivota.

Moreno
Gost
Moreno

Ja nevirujen u te podjele na liberalizam, ljevičarstvo, desničarstvo . . . to je sve nametnuto . . . sve je prevara . . . i to ništa u stvarnosti ne postoji . . . postoji ka iluzija, zato se svi i osjećaju prevareni, i oni koji se identificiraju ka liberali, livi i desni, svi se osjećaju prevareni . . . i nejasno je kako oni više nemogu shvatit tu prevaru . . . takvih je većina i pare mi malo makani . . . zato se ništa i ne minja jer većina ne shvaća prevaru . . .

Pa liberalizam podrazumjeva enormnu regulaciju, danas živimo u puno reguliranijem svitu nego prij 40 godin, šta je više slobodnoga tržišta to je više trgovinskih sporazuma pisanih na tisuće stranica koje se nesmiju niti pročitat prij potpisivanja, sićan se TTIP-a koji na sriću nije proša i za kojega su bili svi liberali . . . koje ljevičarstvo kad su ljevičari privatizirali više nego svi ostali, u Hrvatskoj čak ni Tuđman neke stvari nije tija dat, pa kad je doša Račan sve otišlo . . . desničari bi i Bogu nogu ukreli i to Bogu u kojega se kunu i kojemu se mole, altroke nebi svoju domovinu koju neizmjerno vole opljačkali . . .
Nema toga danas koji nebi prihvatija neke liberalne, ljevičarske i desničarske ideje i istovremeno neke od svih tih odbacija . . . radi se samo o slobodi i ropstvu, a to je ono šta kontrolni sistem ne dopušta da ovce shvate.

Slavonac
Gost
Slavonac

Nisu to oni koji su se Bogu molili.Tosu oni ,koji za privilegije mjenjaju karakter.Ja Imam zanji naziv,KAMELEONI.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Narativ je nekada čudna stvar. Za liberale su nacionalisti i konzervativci automatizmom fašisti, iako imamo De Gaullea ili demokršćane u Italiji, monarhiste u Grčkoj i Poljskoj koji su bili zagriženi antifašisti i borili su se protiv nacifašizma. Čak i Britanci, bez obzira na sve.. Jednako tako se ljevica danas veže za liberale, iako nemaju apsolutno nikakve veze, što zna svatko tko je otvorio pola knjige iz povijesti XX stoljeća, da ne govorim tko se dublje bavio tematikom, kao ovi autori.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

A da se…. možda….. Širokim Narodnim Masama objasne obje strane medalje!?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

A da malo odeš u knjižnicu i čitaš. Ako si već preskočio kad je bilo vrijeme.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

😆 😆 😆 😆
Znao sam da sam nešto propustio…..
P.S.
Što čovek manje zna, to mu se njegovo znanje čini većim.

Koba
Gost
Koba

Laki nije dobro miješati fašizam i nacizam, nisu oni isti. Postoje i mnogo gori od nacista koji bi se, u pogodnom trenutku, borili protiv njih. Liberale vezati za socijalizam bilo kojeg tipa je nebulozno, i produkt je ovog tvz. postideološkog društva. Što je samo po sebi besmislica. Društvo bez ideologije je ravno čovjeku koji ujutro ustane, obuče se, zaključa vrata i zaboravi tko je, što je i kamo je pošao.

Moreno
Gost
Moreno

Koba A da nisi možda pobrka ideologiju i ideale . . . samo pitan . . . slažen se sa tobon ako čovik nema ideale kako mu je bolje niti se ne dignit iz postelje . . . ali ako stvarno misliš na ideologiju di su svi ljudi koji su prirodno različiti istovremeno pravovjerni bilo kojoj ideologiji onda je to skroz daleko od mene . . . ne primjećuješ li kako jednoideološko društvo također ima svoje probleme ka višeideološko društvo . . .

Koba
Gost
Koba

Ako je ideal cilj kojem težimo, onda je ideologija izabrani put prema tom cilju.

nessy
Gost
nessy

@ Koba
Upravo to i je cilj, dobiti “novog covjeka”, koji ” ujutro ustane, obuče se, zaključa vrata i zaboravi tko je, što je i kamo je pošao. E to je, ‘ultimate goal’. Ljudi koji se opredjeljuju, samim time misle. NWO treba covjeka koji se ne opredjeljuje, ne misli, nego slusa sto mu se kaze, bezpogovorno.

Koba
Gost
Koba

Pusti sad to NWO. Stvari treba nazvati pravim imenom. Od pada istočnog bloka živimo pod nekontroliranim terorom degenerične masonerije utjelovljene u njenom čedu USA. Kad taj nakot bez kulture svoju praznu ideologiju, uz pomoć lokalnih Kalergista, infuzira u složeni mehanizam Europe, nastojeći stvoriti veliku neo A-U, dolazi do problema koji ćemo platiti mi, naša djeca, ili djeca naše djece. Ovo je već viđeno prije početka WW1.

Red Dog
Gost
Red Dog

Niko ne menja ponasanje ako ne mora.
Eksperti za sigurnost kazu da na seminarima elita ne pita kako preokrenuti razvoj vec kako zastititi sebe. Stvorili su stoku od mase i sad se plase te stoke.
Reakciji je levo/komunizam sinonim za Davo/Zlo. Sve sto nije rakcionarno kao oni je levo. Pa su napravili levicu i od liberala.

Red Dog
Gost
Red Dog

Inace da, sve sto ne zahteva drustvenu kontrolu nad sredstvima za proizvodnju nije komunisticko, cak ni socijalisticko. Granica ide tamo.

PPP
Gost
PPP

Revolucionar, de ti nama objasni kako ti zamišljaš vlast nad sredstvima za proizvodnju? U kratkim crtama.

Red Dog
Gost
Red Dog

Ovako…
Visak vrednosti se ostvaruje spajanjem tri komponenti;
1. Kapital
2. Sirovine
3. Rad
Treba pre svega prisvojiti kapital jer on glavno sredstvo za proizvodnju. On kupuje masine, sirovine i rad i prisvaja profit.
Love, profita, ima, vise nego ikad, samo sto je kod privatnika koji ne ulazu u drustvo.
Ulazu u propagandu i kupljenje politike da se ne uradi ono sto bi trebalo biti ocigledno.

Red Dog
Gost
Red Dog

„Nece ici“.
Kina.
Ide.

PPP
Gost
PPP

Znači, intuicija me nije prevarila. Ti bi Red Dog otimao na sve strane. 🙂

tihobl
Gost
tihobl

Vidis kako si pogresno naucio. Kapital nije na prvom mjestu vec znanje. I ti si nasjeo na mantru.
Ne vjeruj novokomponovanim izmisljotinama.
Znas li sta ti je nekad bilo potrebno da otvoris kovacku radnju – ucenje i rad. Postao bi segrt kod majstora i ucio bi zanat. Kad bi naucio majstor bi ti dao zeljeza da napravis cekic, klijesta i ostali alat. A onda bi otisao i otvorio svoju radnju, sazidao kovacku vatru i poceo primati musterije.

Sad da otvoris proizvodno preduzece treba ti kapital i 1 ekonomsta da ga stavis za direktora. To sto ni ti ni on nemate pojma o proizvodnji i sto nikad nista niste proizveli nema veze.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Pa liberali ne diraju u sredstva za proizvodnju, to je svetinja. Ograničavaju se na politička i ljudska prava, šro je vrlo rastezljiv pojam. Posebno ako politička prava nude dvije opcije demokrate i republikance, SPD/CSU, HDZ/SDP, Laburiste i konzervativce, , u Francuskoj “konzervativce” Sarkozya i “socijaliste” kao što je bio Hollande. Pa uživaj u tim političkim pravima.

PPP
Gost
PPP

Laki ja bih volio da mi netko objasni bez puno priče, što to podrazumijeva vlast nad sredstvima za proizvodnju?

Da malo pomognem. Može li mi netko reći koja su to sredstva za proizvodnju? Stroj, prostor, računalo, olovka,…

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Vlast nad sredstivma za proizvodnju je stari termin za vlast nad resursima i ključnim sektorima ekonomije jedne nacionalne države. Dakle, rafinerijama, rudnicima, bušotinama, poljoprivernim sektorom, itd itd itd unedogled. Čisto stvar terminologije.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Dalje, prostor za privatnu inicijativu se ostavlja, Kina primjer, ali pod strogom kontrolom države. Možda čak i Rusija, ne možda nego sigurno. Iran također. Ništa to nije novo. Sve već postoji u svijetu. Postojalo je , bilo je stranputica, lutanja, ali je najgori trenutni model (neo)liberalni, jer je klasičnih liberala kao Stiglitz sve manje. Koji se više ne može širiti , osim bezobzironom pljačkom, ali i to sve manje.

PPP
Gost
PPP

Kina je ojačala jer je imala masu nezaposlenih ljudi. Tamo su ljudi prije 20 godina radili za 20 eura mjesečno. Kod nas se nikada nije radilo za te plaće, pa čak i za vrijeme rata.

PPP
Gost
PPP

Šume su u državnim rukama.

Rudnika u Hrvatskoj nema.

Rafinerija u Hrvatskoj gotovo da nema, a bušotine su pod koncesijom.

Umjesto nafte se gura struja.

Poljoprivreda ne postoji, jer je sve jeftine iz uvoza.

Prema tome, suludo je govoriti o vlasti nad sredstvima za proizvodnju.

Zamislimo da se sve nacionalizira. I krene proizvodnja. Otvore se rudnici, posadi žito, počne vaditi nafta… Što bi se desilo? Narod bi vlast zbacio s vlasti u roku 7 dana, jer ono što danas ima, više ne bi imao.

Prošlo je vrijeme revolucija i proleterijata koji nije imao što izgubiti niti je mogao glasati. Danas je običan čovjek korumpiran socijalnom pomoći, internetom, telefonima, strujom, vodom i kreditima.

Novo je vrijeme, tako da stare metode više ne funkcioniranju.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Tko govori o Hrvatskoj? A ovo upravo i piše Cit: . Danas je običan čovjek korumpiran socijalnom pomoći, internetom, telefonima, strujom, vodom i kreditima. Mislim da drugim riječima baš to piše

PPP
Gost
PPP

Zato i kažem. Pokušaj nekome oduzeti nešto s te liste, pa ćeš vidjeti koliko je vezan za ideal. 🙂

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Evo, u ovom dijelu drugim riječima, ali baš isto. Cit: U liberalnoj teoriji, međutim, ta se prava mogu proizvoljno žrtvovati, budući da liberalizam, pogotovo zato što se očituje u tržišnim politikama, pojedinca odvaja od zajednice, povučen je u sebe, potpuno zaokupljen svojim privatnim interesom i djelovanjem u skladu s njegovom privatnom osobom. Jedina veza između ljudi je prirodna nužnost, potreba i privatni interes, očuvanje njihove imovine i njihovih egoističnih osobnih potreba.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Hrvatska je irelevantna, u smislu da je takva politička “elita” da možemo samo provoditi procese na EU razini. Ima resursa, ali smo ih izgubili, iako nisam siguran da radikalna vlada na bi to uspjela vratiti, jer su svi prodajni (strancima) i privatizacijski ugovori s pravne strane upitni. Radikalna vlada bi ih sve mogla poništiti, ili barem 3/4. Kao kada je Rafael Correa izračunao štetu koju je Exxon napravio Ekvadoru, za koliko novca su kupili ranije nacionalnu kompaniju i potjerao ih iz zemlje još s međunarodnom tužbom, bez naknade.. Isto je bilo za zračnu luku Santa Cruz u Boliviji, kojima je na kraju država dala par desetaka tisuća dolara i nisu se ni žalili. Tko će takav proces pokrenuti u nas?

PPP
Gost
PPP

I gdje je sada Rafael Correa?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

U klincu, zato što nije ojačao mehanizme zaštite države i postignuća, već je ostavio u životu klasičnu “građansku” liberalnu državu i parlamentarnu demokraciju, koja je dizajnirana da štiti oligarhiju.

Moreno
Gost
Moreno

PPP Zaboravija si najbitniju stvar, a to je lova. Pogledaj Island koji je jedan od rijetkih koji je potira kamatare.
Lova je najbitnija i ko ima pravo nju proizvodit taj vlada, ostali robuju.

PPP
Gost
PPP

Sve je meni jasno što govoriš i u puno toga se slažemo, samo ne mogu prihvatiti da džabalebaroši, koji nikada ništa nisu radili, otimaju imovinu onih koji rade, pozivajući se na više ciljeve i boji život.

Da je to tako lako, već bi mnoge zemlje izašle iz krize.

Društvo i društveni odnosi su vrlo kompleksne kategorije.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

“Džabalebaroši” je problem u selekciji političkog kadra, a ne sustava državnog, kasnije, ali tek kasnije, decentraliziranog društvenog, i to kada se steknu uvjeti. U nas vele da smo propali zbog “komunjara”. Nismo, već smo propali što se svatko mogao učlaniti u KP, karijeristi i mutikaše, koji su se zbog mjesta u firmi ili državnoj službi učlanjivali kao na tvorničkoj traci, a da ih za sustav nije bilo briga ama baš nimalo. nacionalizacija , usput, nije nikakva otimačina. Je li nacionalizacija iranske nafte bila otimačina? Je li reprivatizacija u Rusiji bila otimačina? Bi li oduzimanje imovine našim tajkunima, njih sigurno 90%, bila otimačina? Vjerujem da u RH nitko ne bi rekao da je to otimačina, nego vraćanje imovine onima koji su je stvorili. Narodu, središnjoj državi, županijama, općinama, kako god, po nekom modelu.

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

Stare metode su funkcionirale kad si čovjeku oduzeo sve, kao što je govorio moša pijade što trebaju napraviti. Mozak prožet mitom bogačenja iz ciofilmova i serija će isto biti podoban za one iste stare metode bez obzira što nisu bez ičega, majdan svjež eklatantan primjer.

Moreno
Gost
Moreno

PPP Postoji dvi vrste vlasništva sredstava za proizvodnju, a to su infrastruktura, prirodni resursi i monopoli sa jedne strane, a sa druge sve ostalo . . . između te dvi grupe postoje enormne razlike . . . evo ti jedan primjer razlike . . . svi znamo kako se taxi tržište liberaliziralo i sad svak ko kupi auto može to auto koristit ka sredstvo za proizvodnju, međutim to auto nije isto sredstvo ka pumpna stanica jer ti nemoš kupit zemlju i napravit pumpnu stanicu, ali vidi vraga, na toj istoj lokaciji neko drugi to može i to se zove monopol kojega država distribuira po svojemu slobodnome nahođenju. Ista stvar je sa telekomunikacijama, bankama . . . njih ima više, ali su u kartelu di nema pristupa nepozvanima šta nije ništa drugo nego monopol share . . . regulacija je tako napravljena da se samo određeni propuštaju u neke poslove.
Bit svega je ta kako se monopoli, infrastruktura i prirodni resursi nebi tribali tretirat ka sredstva za proizvodnju . . . i nebi se tribali privatizirat, a sve drugo bi moglo bit slobodno . . . nema smisla da država ima vlasništvo nad brodovima, traktorima, kamionima, pogonima za proizvodnju proizvoda čija proizvodnja nije regulirana . . . evo ako se dopusti uzgoj konoplje, onda neće svi moć sadit travu jer će regulacija bit takva da odgovara samo nekima . . . i onda na primjer u proizvodnji konoplje mogla bi radit samo država ili svi, ali nikako samo ”neki”.

PPP
Gost
PPP

Sve zapadne države u svojim rukama drže monopolske aktivnosti. Tek zadnjih 20 godina se počinje i to privatizirati, ali ne sve.

Prvi sam za to da monopolska aktivnost ne smije biti u vlasništvu privatnika, ali sve ono što nije monopol, treba odstraniti od države.

Zar netko misli da će Plenković, Milanović, Đapić, Pusić, Pupovac, Kapović i slični bolje voditi jedno nemonopolsko poduzeće od privatne osobe?

Resursi se nikada ne smiju privatizirati, ali se isto tako ne smije misliti na otimačinu.

Moreno
Gost
Moreno

PPP Pa najbitnija monopolska aktivnost, proizvodnja love, na zapadu je u privatnim rukama. Sve velike centralne banke su privatne, hrvatska narodna banka isto . . . i sve je to skriveno pod krinkom ”neovisnosti”.
Centralna ili narodna banka je u stvari društveni resurs.

PPP
Gost
PPP

To je pravi problem o kojem treba ljevica pričati.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Nema ljevice, tu je problem. Poneki pojedinac, ali institucionalne – nema.

Red Dog
Gost
Red Dog

Aman, drugovi, ne zelimo mi kapital radi zavisti vec radi:
1. Pravedne raspodele. Sta ce meni veliki bdp kad ja nemam nista od toga?
2. Da sprecimo da kapital kupuje propagandu i politiku, sto neminovno vodi do stanja kao sada, da demokratija postaje prcija.
Kao u Kini. To je „kontrola nad sredstvima za proizvodnju“.

First Last
Gost
First Last

Pa same riječi sve objašnjavaju: sredstva za proizvodnju (i vršenju usluga). Važnije je nešto drugo. U Jugi nisi kao privatnik mogao imati više od pet radnika (ne računajući vlastitu obitelj), seljak nije mogao imati više od deset ha zemlje. To je suština. Bilo je ljudi sa prilično velikim kapitalom, ali gornja ograničenja nisu dozvoljavala dalje širenje, plus što se zaziralo od pokazivanja bogatstva jer se uvijek prijetilo s komisijom za ispitianje porijekla imovine. Nakon rata ‘ 45 sve što je prelazilo gore spomenute gabarite je nacionalizirano i poslije ’50-te dano na upravljanje radnicimo po paroli “tvornice radnicima, zemlja seljacima”.

Mucke
Gost
Mucke

Jedan od brojnih clanaka na temu ideologija i po n-ti put mozak vecine odbija prihvatiti cijenicu da bivsa ljevica (SDP) sama sebe kroz usta vrha stranke i samog predsjednika, naziva” lijevi centar”.Jeli treba objasnjavat sta je to” lijevi centar””?
Pokusaj imputiranja “privatizacije” nepostojecoj ljevici je tipican twist jednog liberala.

nessy
Gost
nessy

@ Mucke
“Lijevi centar” ? To mi zvuci slicno kao ‘desni centar’. Hebo vas centar, ili si lijevo ili nisi!

Perun
Gost
Perun

N.Babicu uz duzno postovanje ne davi nas likovima poput Stiglitza taj lik nije vise relevantan u ekonomskom promisljanju ,neoliberalizam i liberalizam su davno prevazidjene ideje u ekonomiji,filozofiji i svakodnevnom zivotu ….To je potrebno samo glupavim nacijama bez etnicki definirane pripadnost(citaj parazitima bez mentalnih i materijalnih resursa)…..Drzava je uvijek bila i bice diktatura……

nessy
Gost
nessy

A Babicu, Babicu vi me unistavate, potpuno. Svaki dan, 2-3 izvrsna clanka. Jos lako sto su odlicni, ali su svi i vrlo dugi. Kad pocnem clanak, moram ga procitati do kraja, a za to treba vremena. Eto, zato kazem da me unistavate. Samo vi nastavite unistavati, mene i ostale citaoce, zelim puno srece i zdravlja.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

Liberali, ljevičari, socijalisti….. današnjice!? I njihova trabunjanja……..
Slušajući Hamletova trabunjanja, Polonije u jednom trenutku izriče glasovitu rečenicu: “U tom ludilu ima sistema…”

Cooper
Gost
Cooper

Ljevica i desnica su zamijenili mjesta, ali iznad i ispod su ostali isti.
J. L. Godard

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

I ljevica i liberalizam su jela izašla iz iz iste kuhinje da programiraju mozgove zemljana po programu stvoritelja.

Moreno
Gost
Moreno

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf ljevica i liberalizam su iz varanove kužine izašli 🙂

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Stigao je David Icke i sve ideologije su iz svemira donijeli gušteri i dali te debele knjižurine 13. plemenu Hazara

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

Eto vidim razvila se rasprava lijevo desno gore dolje i što će se promjeniti, ništa. zexraten ne pravi od mene klovna.

nessy
Gost
nessy

@ Moreno
Je, jesi vidija, varan je sve zavara.

Red Dog
Gost
Red Dog

Uuuu… opet te jehude, ili koji vec…
Ultimatni defetizam. Sve je to iz iste kuhinje, otpor nema smisla. Sagnimo glave i cekajmo da padne sekira :/

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

Ona četvrta riječ ne postoji, vidim da imaš isto mišljenje ko Babić, Laki i ostali kojima je to nepostojeće. Izgleda da si i ti u istom košu.

Red Dog
Gost
Red Dog

Inace, da.
Mi komunisti smo deca liberalizma.
Liberali su dali teoretska prava masi, sto je bilo progresivno u odnosu na feudalizam, gde je masa pravno bila objekat, stvari.
Mi smo otkrili malu gresku u tome; da ta prava ne vrede ni pisljiva boba bez novca. To pokusavamo srediti.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Pravo je u sili, kaže stara poslovica. Nemaš li čime obraniti prava, onda ih niti nemaš.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Sada proturječiš sam sebi, kad veliš da kapitalistička pravna država štiti red i humani poredak, jer štiti privatno vlasništvo. Banalizirano. Ti su pametniji, jači , mudriji, imaš veze i meni otmeš, doslovno ono što ja proizvodim ili radim, ili imam i uknjižiš na sebe. Sada, ako te ja silom to vratim sebi, stvarnom vlasniku, pravo nalaže da se tvoje vlasništvo brani? A sada veliš da je pravo u sili. Pa kad je pravo u sili, ako jednom prekipi, pa ta sila eksplodira, iako su vremena takva da nema društvene svijesti, tako da neće, ali ako eksplodira, to će biti pravedno?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Nije pravda u sili, nego pravo. Barem bi to mogao iz tebi drage povijesti shvatiti.

nessy
Gost
nessy

@ Soa
Nazalost, cinjenica. Kako kazu “Boga sila ne moli”.

Koba
Gost
Koba

Puno te poydravio Papo. Kaže da se još samo maloo strpiš.

Lucija
Gost
Lucija

Srećom da je tekst- članak dobar. 70% komentara je za – brisanje, a 2 komentatora bi trebalo banirati na mjesec dana radi mentalnog zdravlja…

puki
Gost
puki

Liberalizam i ljevičarstvo uopće nisu nespojive. Kao prvo, ono što ih najviše spaja su internacionalizam i anti-nacionalizam, po svaku cijenu.
Mislim na ono “zapadno ljevičarstvo”- ili ono što se danasa naziva “kulturni marxiszam”. To ljevičarstvo, nastalo od šezdestosmaškog ppokreta, bivši slovački konzervatuvni politiačr Vladimir Palko, nazvao je “zapadno ljevičarstvo” ili “zapadni komunizam”. To “zapadno ljevičarstvo” se ne zalaže za one tipičen ljevičarske ideje, : ukidanje privatnog vlasništva i kapitalizma,. već ponajviše za borbu protiv svega što je normalno i tradoionlano, obitelj, religija, nacija,… itd..
Velika većina šesdesetosmaša zapravo se nije borila protiv kapitalizma, već za rušenje normalnog društva. Za rušenje i uništavanje svake normalnosti i za promicanje i nametanje svakojakih perverzija. Ono što su prije 50 godina šezdestosmaši zahtjevali, danas je službena politika EU.
Nekadašnje perjanice šezdestosmaškog pokreta, kao Daniel Cohn-Bendit i Joschka Fischer (privatno veliki prijatelji), koji su se tada tukli sa policijom, danas su perjanice globalističke kapitalističke elite. Cohn-Bendit, jedan od najutjecajnijih europskih zastupnika u zadnjih 30 godina, umrežena sa New York Timesom i naravno sa svojom etničkom braćom u FED-u. Nikad nije odgovorao zbog svog otvorenoh ljigavog propagiranja pedofilije 70-ih godina, naprotiv danas je jedan od savjetnika Macrona. Fischer je danas savjetnik u 2 njemačka koncerna, gdje bere veliku lovu, plus što ima debelu penziju, kao bivši ministar vanjskih poslova. Soros i Madelaine Albright su njegovi veliki prijatelji.
Elitarna stranka Zelenih je zapravo ta simbioza liberalizma i (salonskog) ljevičarstva. Omiljena stranka Sorosa i elite, iako dobiva od 5 do 10% glasova (zavisi u kojoj državi) njen utjecaj je daleko, daleko veći. Jer ta stranka je faktički glasnogovornik elite.

Ekonom Stiegliz je Sorosev prijatelj i naravno etnički burazer, kao i drugi poznati ekonom Paul Krugman, obojicu slave mainstrema mediji, ali obojica kao židovi, kofol malo kritiziraju sistem, ali nikad ne dovode u pitanje taj globalisttičko-lihvarski kapitalistički sistem,. Naravno da ne, jer neće oni protiv svoje braće, Rotschilda, Rockefellera, Sorosa i ostalih, koji stoje iza tog sistema. Dakle, sve samo glumatanje za zavaravanje naivnih ovčica.

NE ideologije
Gost
NE ideologije

Ideologije uvjek su zlotvorne.

Red Dog
Gost
Red Dog

Ideologije su moderne, sekularne, religije. Koherentan model objasnjenja sveta.
Zadatak im je da „zauzmu mesto objasnjenja sveta i da time sprece konkurirajuce modele“ – Dworkin.
Sad bi mladi komsomolac pun hormona mogao misliti: „Ja ne nasedam. Ne prihvatam nikakvu ideologiju. Originalan sam.“ Nisi. „Originalni“, bez koherentnosti, su najveca ideologija :/

Red Dog
Gost
Red Dog

Koherentnost je gradena na iskustvu prethodnih generacija.
Ne mozes ti tako zelen upasti tek tako i izmisliti ceo tocak.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Umjesto liberalizma, ljevičarenja i desničarenja, da je probati sa suverenizmom?
Evo malo teorijskih odrednica:

U suverenističkoj koncepciji povijesti, čovjek je čovjek jedino zahvaljujući duhovnom procesu kojem pridonosi kao član obitelji, društvene skupine, nacije i u funkciji povijesti kojoj svi narodi daju svoj doprinos. Stoga je velika vrijednost tradicije u zapisima, jeziku, običajima, pravilima društvenog života. Izveden iz konteksta vlastite povijesti, čovjek je prosta jedinka.
Anti-individualistička, ispravna koncepcija života naglašava važnost države i prihvaća pojedinca jedino ako se njegovi interesi podudaraju s onima u državi, koji predstavljaju savjest i opću volju čovjeka kao povijesne cjeline.

Suverenizam se protivi klasičnom liberalizmu koji je nastao kao reakcija na apsolutizam i iscrpljena je njegova povijesna funkcija kada je država postala izrazom savjesti i volje građana. Liberalizam negira državu u ime pojedinca; socijalizam potvrđuje prava države koja izražava stvarnu bit pojedinca.

Nije nacija ta koja generira državu; to je starinski prirodoslovni koncept koji je pružio osnovu za publicitet u 19. stoljeću u korist nacionalnih vlada. Naprotiv, država je ta koja stvara naciju, prenoseći volju i stoga pravi život na ljude svjesne svoje moralne jedinke.

Suverena država je izrazito budna i ima vlastitu volju. Iz tog razloga može se opisati kao etička. Suverena država nije noćni čuvar, nego savjest za osobnu sigurnost građana; niti je organizirana isključivo u svrhu jamstva određenog stupnja materijalnog prosperiteta i relativno mirnih uvjeta života, te zadaće može provoditi upravni odbor.

Nema pojedinaca ili skupina (političke stranke, kulturne udruge, gospodarskog sindikata, društvene klase) izvan države. Suverenizam se stoga suprotstavlja kapitalizmu kojemu je nepoznato jedinstvo unutar države (koja povezuje klase u jednu ekonomsku i etičku stvarnost) i koji u povijesti vidi samo klasnu borbu. Suverenizam se također suprotstavlja sindikalizmu kao klasnom oružju. Ali, kada se dovodi u orbitu države, suverenizam prepoznaje stvarne potrebe koje su dovele do liberalizma i sindikalizma, dajući im odgovarajuću težinu u cehu ili korporativnom sustavu u kojem se divergentni interesi usklađuju u jedinstvu države.”

L. R.
Admin

Poštovani SOA,

Nije korektno provocirati. 🙂

Lp

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

Zašto ga ne brišeš kao ostale?

L. R.
Admin

Poštovani Subaru,

Zašto bih ga obrisao? Provokacija jeste i to velika, ali je u sklopu teme o kojoj raspravljamo.

SOA je poznat provokator, ali nikoga ne vrijeđa i drži se teme.

Lp

PS Nakon četvrtog reda čitanja sam shvatio o čemu se radi… Lukavo je započeo…

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

Nebih rekao da je baš sve tako, držao sam se i ja teme al mene brišete gumicom samo tako. Ima neka tajna veza između kolere i vas.

L. R.
Admin

Ne brišemo vas osim kada kažete da smo pro srpski portal ili šestorokrakaši. 🙂

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

Pa što ne dozvoli moje intepretacije na bakiju, bilo ih je pa gdje sam branio klorofilne? Na istom vam je akrobat dobro rekao. Ništa nije iskljućeno, ni da niste zexkraten projekt.

L. R.
Admin

Pa u tom ste komentaru rekli da smo pro srpski portal.

Ovo su vaše riječi: “U pravu si akrobat al badava, prosrpski su to je očito što ostavljaju komentare koji trube o mitovima sa istoka i napadaju klorofilne a druge kontraše njima brišu, meni su obrisali par komentara.”

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

Pa broj onih koji bacaju klade po temi napisa je daleko veći od onih koji brane, stoga što sam pogriješio? Danas ste dobro reagirali kad je onaj počeo spominjati pa ste sve izbrisali. Ako želite biti 100 posto neutralni bilo čija promiđba na račun sotonizacije drugih mora biti brisana i onda vas neću nazivati prosrpskim.

L. R.
Admin

Poštovani, brišemo sve što vidimo. Ono što ne vidimo, teško možemo obrisati. Na brojčaniku je trenutno 269011 komentara. Nemoguće je sve vidjeti u prvoj minuti.

Moreno
Gost
Moreno

L.R. A mene interesira bi li izbrisali grioewrgiqergfqerwfqewfuewf da van napiše da ste varani . . . ☺
Triba pustit malo zajebancije . . . etiketiranje više govori o onima šta petaju etikete nego o etiketiranima . . . ☺
Također triba i provokacije stavit u kontekst jer jedna je stvar kad provokacija uleti ka odgovor u nedostatku argumenata nakon neke relativno normalne rasprave, i to se lako vidi, ili je provociranje osnovna značajka komentiranja uopće.
Svi imamo ugrađen osigurač protiv provokacije na komentar koji napišemo i ostaje nam mogućnost ti osigurač zaminit za jači ili slabiji ☺

L. R.
Admin

Pustimo mi svašta i to nije problem, ali odmah dobijemo poruke od naših čitatelja da nekim porukama nije mjesto na portalu. Subaru je također javio da poruci nije mjesto, nakon čega smo je obrisali i osobu stavili na validaciju komentara, pošto se doista radilo o provokatoru.

Što se tiče osigurača, to je upitno. Netko ima, netko ne. Netko razumije provokaciju, a drugi ne.

Da bismo izbjegli nesporazume, najbolje je konstruktivno razgovarati.

Moreno
Gost
Moreno

L.R. Evo nisan zna kako među komentatorima ima špija (denuncijanata, cinkaroša, potkazivača, drukera . . .) i po meni oni su najopasniji . . . onaj koji se nemore nosit sa onima koji vriđaju ili provociraju nego traži zaštitu autoriteta je pi*kica totalno isprogramiranoga uma ☺
Hvala na odgovoru.

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

Što ti meni sad podmečeš? Pa nek objavi moje odgovore dotičnom i onda nebi pisao, ja druker? A to što ti sad provociraš i tražiš moju reakciju možeš je uvijek dobiti u trečoj dimenziji a ne invertiranoj stvarnosti? Stoga kreni? Zagreb, Prečko, Lhotkina, hajd da vidimo tko ima kohones u trečoj dimenziji a tko je pikica totalno isprogramiranog uma za računalom? I napisao sam LR oko šestokrako što ti dođe ko i varan.

Moreno
Gost
Moreno

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf Majke ti isusove ti si totalno ufuran na sabotažu . . . nije da tebe ”neko sabotira” nego tebe ima bit sabotiraju svi . . . pa evo i ja . . .
Najprij ja san za manju cenzuru, moji komentari su također bili brisani jer su bili nepodobni odnosno nisu bili vezani na temu prividno (a sve je i inače povezano) ili su bili brisani radi nepodobnih riči . . . kad san pisa o špijama mislija san općenito i žaj mi je šta si ti to shvatija osobno . . . špije su općenito po meni nepoželjne . . . a to varani mi je toliko smišno da umiren o smija i nemogu se kontrolirat, a i zašto bi, jer ja to shvaćan ka zajebanciju . . . evo kako san više puti pisa L.R.-u da smanji cenzuru tako i tebi najnormalnije sad mogu napisat da se ne tribaš palit ka šunferina . . . ne pada mi na pamet da ja minjan tebe ili bio koga jer svak za sebe pazi kad se užge da ne izgori . . . nikome nije lako . . . 🙂

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf
Gost
grioewrgiqergfqerwfqewfuewf

Hajd dobro, ispričavam se onda.

Moreno
Gost
Moreno

grioewrgiqergfqerwfqewfuewf Sve okay, ne tribaš se ispričavat. Bitnije je da smo se mi razumili. Ti imaš svoj stil i izričaj i zašto b to minja . . . a ono šta ja mislin, da se brzo pališ, o tome san ti direktno napisa . . . i u svakome slučaju daleko si ti od pi*kice . . . više mi pariš kako bi prvi u fight za obranit prijatelja uletija, nego iz birtije ka pi*kica pobiga 🙂

nessy
Gost
nessy

@ Moreno
Je li to fackanje?

nessy
Gost
nessy

@ L.R.
Posto je to tema, volio bih znati zasto ste me blokirali, mjesec dana. Znam sigurno, da nisam vrijedjao, psovao ni provocirao. Dvije rijeci obrazlozenja, bile bi dovoljne.

Koba
Gost
Koba

To što nazivaš suverenizmom ja bih zamijenio s fašizmom i sve dobro. Inače ne sjećam se ovako dobrog fašističkog manifesta, pogotovo ne “u Hrvata”. Mislim mnogo je tu nebuloza, ali taget skupina to neće primjetiti, a nedaj Bože razmišljati. Schwartz je umro, a red bi bio da netko nastavi dalje. Nova kriza je na pomolu i s ovim “programom” mogao bi dogurati bar do predsjednika.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Koba
U pravu si, upravo sam to napravio – iz Fašističkog manifesta (iz 1919.) izbacio fašizam i umjesto toga stavio suverenizam. Zanimalo me je koliko će se ljevičara upecati na to, ali jbg L.R je to odmah razotkrio i propade pos’o. Usput se ispričavam zbog ‘provokacije’.

nessy
Gost
nessy

@ SoA
Kako vidim, citiras. Bilo bi lijepo znati izvor.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Dobro je s vremena na vrijeme čuti cvilež socijalističke klateži koja žali za vremenima u kojima su nacionalizirali,tj otimali tuđe i koristili kao svoje, od tvornica do stanova na Trgu Bana Jelačića.
Danas se nalazimo u najbgatijem dobu svakog u cjelokupnoj povijesti. Zahvaljujući liberalizmu. Slobodama. Privatnom vlasništvu i pravnoj državi koja to vlasništvo štiti.

Koba
Gost
Koba

Svaka čast. Ovako što ne bi složio ni najbolji đak kumrovačke škole.

Kunta Kinte
Gost
Kunta Kinte

Ovo je zešći spin čuvara postojećeg poretka. Da, točno je da danas u svijetu ima više bogatsva nego ikada, ali je točno i da milijarda-dvije ljudi na planetu živi ispod granica siromaštva po UN-kriterijima. Da probaš njima objasniti da zapravo žive u “zlatnom dobu” čovječanstva, samo što toga nisu svjesni?
Btw, kad su Stiglitza pitali da objasni kako to u subsaharskoj Africi danas ima više mobitela nego ljudi – aludirajući da živimo u najprosperitetnijem dobu u povijesti – Stiglitz je odgovorio: “To samo znači da ljudi iz subsaharske Afrike danas mogu na mobitel nekom javiti da umiru od gladi.”

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

“Prije 200 godina 94% svjetske populacije živjelo je u ekstremnom siromaštvu (s prihodima ispod 1.90 dolara dnevno prilagođeno kupovnoj moći). U 1990. taj je udio smanjen na 34,8 posto, a u 2015. na samo 9,6 posto ourworldindata.org/extreme-poverty

Kunta Kinte
Gost
Kunta Kinte

Son of Alerik: “Danas se nalazimo u najbgatijem dobu svakog u cjelokupnoj povijesti. Zahvaljujući liberalizmu. Slobodama. Privatnom vlasništvu i pravnoj državi koja to vlasništvo štiti.”
Kolega, mislim da smo obojica odrasli u državi u kojoj “ekstremnih siromaha” nije uopće bilo. Ne da ih je bilo 9.6 posto, kako navodiš za današnji svijet, nego ih je bilo 0.0 posto. A u toj državi nit’ je bilo liberalizma, niti privatnog vlasništva kojeg pravna država štiti, a što navodiš kao uvjete za smanjenje ekstremnog siromaštva. Štoviše, ta pravna država se borila protiv privatnog vlasništva. Čim je došlo do promjene, tj. čim je pravna država počela štititi privatno vlasništvo, došlo je do raslojavanja i odjednom se u tim društvima pojavila kategorija “ekstremnog siromaštva” koje dotad nije bilo. Tako da tu statistiku možeš okačit kapitalističkom mačku o rep.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Predlažem ti da pogledaš na yt film Želimira Žilnika Nezaposleni ljudi i Krste Papića Čvor. U Jugoslaviji jest bilo privatnog vlasništva i upravo zahvaljujući tomu se ta tvorevina i održala do 1990.

tihobl
Gost
tihobl

Rece covjek u kreditima do guse koji se vozi u autu na lizing i zivi u prezaduzenoj zemlji. Nije normalno kako vole da se ovi prezaduzeni razmecu tudjim parama. Da su ih zaradili svojim radom nebi se razmetali.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

tihobl
Ako ciljaš na mene, promašio si. Ni lipe kredita, ni jedan auto na leasingu, nisam podstanar i nikomu ne dugujem ni jednu lipu.

nessy
Gost
nessy

@ SoA
Je, zelim ti sve dobrobiti USA demokracije, onih koji su nezaposleni, invalidni, nezasticeni. Koliko se drzava brine o najslabijem, toliko vrijedi i cijelo drustvo. USA, najbogatija zemlja na planeti, sa neznamvisekoliko miliona beskucnika. U feudalizmu bi ljudima bilo bolje.

Koba
Gost
Koba

Amerikanci, a i dijelom mi živimo predobro kako zaveđujemo živjeti. Sve to plaćaju nekto drugi, do kad će to ići tako je pitanje, a sudeći po pokazateljima neće još dugo. Sad s apostolima liberalizam je nemoguće raspravljati jer njihova teorija počiva na lazi da se svi rađamo jednaki i s jednakim sansama. Njihovo idealno društvo se najbolje može opisati scenom iz američkih trash filmova 80-ih u kojem se dva protoka, jedan naoružan drugi goloruk, sreću oči u oči. Potom se odmjeravanju par trenutaka, te onaj naoruzani odbacuje oružje i kreće u borbu “na šake” s onim drugim. Eto koliko je to racionalno za očekivati u realnom životu, toliko je ta njihova teorija validna. A istinu znaš i sam da u fer tržišnih utakmici Njemačka banka daje schwartz grupi kredite po kamatnoj stopi nižoj od inflacije, a bune se kada todorić uz kredit od rusa gdje je kamata realna ali duplo manja od one koju mu nude Švabe. Tako je i na mikro planu. No zanimljivo da svi ti idividualisti liberali koji preziru državu prvi zakukaju za njenim aparatom kada dođu u kontakt s malo većim slobodnim gradaninom.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik