Američka proizvodnja je u kolovozu prvi put u tri godine zabilježila pad. Dakle, pitanje za američkog predsjednika Donalda Trumpa glasi jesu li se njegovi napori za vraćanje proizvodnje u Sjedinjene Države isplatili?
Otkad je stupio na dužnost, Trump je proizvodne aktivnosti stavio u središte svoje ekonomske platforme. Opisuje prelijepe slike za Amerikance u kojoj desetine tisuća ljudi odjednom imaju posao, dok proizvođači prebacuju proizvodnju u Sjedinjene Države, a proizvodni sektor te zemlje teži da 100% robe proizvodi u Sjedinjenim Državama. Međutim, trenutna situacija nije baš ugodna.
U SAD-u je industrijska proizvodnja službeno u padu. Iako se Trump hvalio stvaranjem radnih mjesta u proizvodnom sektoru, američki trgovinski deficit je u srpnju iznosio 72,3 milijarde dolara. Američki proizvođači su izvijestili o daljnjem usporavanju ukupnog rasta u kolovozu, uz indeks proizvodnje Instituta za upravljanje opskrbom na 49,1, što je najniža razina od siječnja 2016. Situacija bi se zbog trgovinskih napetosti s Kinom mogla nastaviti pogoršavati.
Stupanjem na snagu carina na kinesku robu, dobavljači američkih tvrtki u Kini se pripremaju na veliki skok troškova. Kina je supersila lanca opskrbe koja djeluje kao siguran izvor sirovina, dijelova i komponenata ili proizvodne opreme za mnoge američke tvornice.
Logično je da američke uvozne carine za robu iz Kine povećavaju troškove proizvodnje za američke proizvođače.
Troškovi proizvodnje u Sjedinjenim Državama su mnogo veći nego u ostatku svijeta zbog više faktora, kao što su radnici, plaće i obrazovanje. Sada su problem i složene komercijalne napetosti. Male su šanse da se američki proizvodni sektor može oporaviti.
Čak i ako Trump uspije pretvoriti Sjedinjene Države u proizvodnu supersilu, što je još uvijek pretpostavka, zbog kineskih carina odmazde će ti proizvodi izgubiti tržišni udio u Kini.
Kina je u 2018. godini bila treće najveće izvozno tržište američke robe. Izvoz američke robe u Kinu prošle godine je iznosio 120,3 milijarde dolara, što je pad za 7,4 posto na godišnjoj razini. Trgovinska politika Washingtona nanijela je ozbiljnu štetu američkom izvozu, vršeći pritisak i na njegov proizvodni sektor.
Trumpova trgovinska politika ne može zaustaviti deindustrijalizaciju američkog gospodarstva. Naprotiv, samo ubrzava taj proces. S trgovinskim ratom će se Trumpovo obećanje o vraćanju proizvodnje u Sjedinjene Države pokazati praznim govorom.
I što reći na kraju ? Kako će stotine tisuća radnika preseliti u šatore, za prošle krize je popušio Detroit,(pogledajte na što liči)=,PUSTOŠ!
koji li je sada sljedeći grad ? Washington,SF,LA.
NY neee NY !;ipak je tamo gold-trump tower !😁😁
Svi su pokazatelji tmurni. Problem je samo što propast ili višegodišnja recesija SAD ekonomije sa sobom povlači u recesiju svijet. Opet, s druge strane je dobro što mnogi narodi u svijetu imaju kolektivnu svijest koja će im pomoći da izdrže kratkoročne nedaće, ako će to srednjoročno i dugoročno donijeti veliku korist. Mislim da Amerikanci i mnogi Evropljani nisu među tim narodima.
Dragi čitaoci portala Logično,
Otkriću vam malu tajnu koja će vam možda zvučati fantastično.
Amerika je u svakom pogledu najmanje 50 godina ispred ostatka svijeta.
Trump je imao dobar plan vecinu proizvodnje vratit u Ameriku i uspjeo bi, al se to nije sviđalo multinacionalkama, globalistima odnosno liberalima jer to bi znacilo manje profita za njih. U startu verovatno i nije znao sta ce se sve spustit na njega. Nevezano ali kad danas ispod bilo kojeg produkta pogledas i vidis “made in China” zar nije to malo strasno, i moras da budes vrlo naivan da ne mislis da Kinezi nece bit neki drugi hegemon druga Amerika
Deindusrijazacija traje desetlječima, nije od jučer. Svakim okretom gruda postaje sve veča i teža. Trud možda i donese koji plod, korak po korak. Usporenje brzine, svođenje na nulu da bi trend mogao biti promjenjen.
Kod nas je deindustrijalizacija, u punom značenju riječi, zadani strateški cilj, več nadohvat ruke. Posljedica je depopulacija, još jedna zadanost koje če nesumljivo biti izvršena.
Zaista, nije biserje za svinje