fbpx

Za SAD i Bruxelles je Turski tok u Bugarskoj i Srbiji nova “noćna mora”

cijevi gasovod gas plin

“Izvoz prirodnog plina i dalje je jak adut u sukobu između Rusije i Zapada. Unatoč vrlo napetim političkim odnosima, količina opskrbe plinom iz Rusije u Europu i Tursku je 2018. dosegla povijesni maksimum od 201,8 milijardi kubnih metara. Iako Europska unija još nije spremna zauzeti stav o pitanju sankcija, mnoge njezine članice već aktivno provode zajedničke energetske projekte s Moskvom, jer su uvjereni da će pronaći način za suradnju s Rusijom, bez sukoba s Europskom komisijom i zakonima Europske unije. Međutim, ako ne pritisnu Moskvu i ne postignu ustupke, posljedice će biti prilično tužne, a trijumf Rusije na tržištu plina će se pretvorit će se u noćnu moru za Europu”, dio je žalopojke  ravnatelja Instituta za europsku politiku iz Bugarske, Dimitra Bečeva, objavljene u časopisu Foreign Policy.

Berlin nastavlja podržavati projekt Sjeverni tok 2 koji će omogućiti izravne isporuke plina iz Rusije na sjevernu obalu Njemačke. Osim toga, Moskva može upotrijebiti još jedan veliki projekt, Turski tok, kako bi proširila svoj utjecaj u Europe i stekla uporište na Balkanu”, žali se bugarski stručnjak.

Naime, prošle godine je dovršena izgradnja offshore dijela plinovoda Turski tok, koji prolazi kroz Crno more i povezuje Rusiju i Tursku, a prve isporuke plina se očekuju do kraja ove godine.

Točno je da se Turski tok može smatrati komercijalnim i geopolitičkim trijumfom Rusije. U komercijalnom smislu, ovaj plinovod pomaže jačanju položaja Gazproma u Turskoj, drugog najvećeg kupca ruskog plina, odmah nakon Njemačke.

S geopolitičkog stajališta ovaj projekt Rusiji omogućava da zaobiđe Ukrajinu i ojača svoje strateško partnerstvo s Turskom u vrijeme kada se odnosi Ankare sa saveznicima s obje strane Atlantika pogoršavaju. Osim toga, Turski tok će u određenoj mjeri sigurno ojačati utjecaj Moskve na Balkanu, što je za Bečeva najveća briga.

Ako Vladimir Putin i Gazprom uspiju ostvariti cilj, druga linija Turskog toka će proći kroz Bugarsku i ići do Srbije, Mađarske i Austrije, što će ojačati utjecaj Rusije u svim navedenim zemljama.

“Nije tajna da se Kremlj ponaša prilično samouvjereno u zemljama koje se mogu nazvati “dvorištem Europske unije”. Međutim, njegove metode, o kojima svi tako često govore, a to su propaganda, dezinformacija i djelovanje obavještajnih službi, blijede u usporedbi s njegovim aktivnostima u energetskom sektoru”, nervozno upozorava autor članka.

Turski tok

FOTO: Turski tok

“I premda Rusija nije uspjela spriječiti da se zemlje kao što su Crna Gora ili nedavno preimenovana Sjeverna Makedonija pridruže NATO paktu, sposobnost Kremlja da privuče strane političare i poslovnu zajednicu na svoju stranu, izazivajući ih isplativim infrastrukturnim ugovorima i prihodima od prodaje ugljikovodika, je bez premca”, kaže Dimitar Bečev.

Bruxelles se tome i dalje očajnički opire, jer će krajnja točka Turskog toka na kraju biti Europska unija. Gazprom taj projekt mora uskladiti s europskim zahtjevima protiv monopola, koji su osmišljeni kako bi diversificirali opskrbu energijom i izbjegli ovisnost o Rusiji, iako su se do sada primjenjivali samo na ruske kompanije. Jedan od uvjeta je da energetske tvrtke ne mogu istovremeno posjedovati tranzitnu infrastrukturu i kroz tu infrastrukturu prodavati plin, što je prema Bečevu “ozbiljan je izazov za Moskvu”.

Da tog zakona nema, Gazprom bi mogao samostalno izgraditi plinovod i kroz njega prodavati plin. Zato je predsjednik Putin uložio mnogo napora u pronalaženje poslovnih partnera na Balkanu, objašnjava autor. Tijekom posjete Srbiji u siječnju je potpisao sporazum o provedbi zajedničkog projekta Gazproma i srbijanske državne tvrtke Srbijagas o izgradnji 400 kilometara plinovoda. U ožujku je ruski premijer Dmitrij Medvedev putovao u Bugarsku i pregovarao o izgradnji još jednog dijela dugog 480 kilometara.

Državna tvrtka Bulgartransgaz je izrazila želju da izgradi dio Turskog toka i preuzme kontrolu nad njim, ali će za to morati pronaći oko 1,6 milijardi dolara, koje Moskva nije spremna pružiti.

Čak i ako pretpostavimo da će Europska unija omogućiti Berlinu da krši navodna pravila osmišljena da se uspori Sjeverni tok 2, na Balkanu će biti mnogo teže pratiti implementaciju svih ovih zakona.

Naime, Europska unija bi mogla od Srbije, koja pregovara o pristupanju EU, tražiti da se pridržava pravila i ne dozvoli Gazpromu da na njenom teritoriju kontrolirati 51 posto dionica Turskog toka. To bi mogla tražiti Europska energetska zajednica, kojoj je cilj osigurati da zakoni u zemljama kandidatima ne budu u suprotni sa zakonima Europske unije. Ovo je tijelo već upozorilo Beograda da s projektom Turski tok krši europske zakone. Zbog toga se Srbija može suočiti s činjenicom da će njeno sudjelovanje u projektu usporiti pregovore o ulasku zemlje u EU, upozorava Foreign Policy.

Kako bi ublažio situaciju, bugarski premijer Bojko Borisov je već počeo govoriti kako će Turski tok biti samo jedan od plinovoda koji će voditi do novog balkanskog plinskog čvorišta u kojem će se spajati plinovodi iz Azerbajdžana i priobalnih polja u Crnom moru. Prema riječima Bojka Borisova, “balkansko plinsko čvorište će tako omogućiti diversifikaciju opskrbe energijom”.

Međutim, ruski premijer Dmitrij Medvedev i čelnik Gazproma, Aleksej Miller, odbacili su tu ideju, jer se dobro se sjećaju nepouzdanosti Sofije još iz vremena Južnog toka i iznenadnog odustajanja Bugarske od tog projekta.

Dmitrij Medvedev i Aleksej Miller su rekli da ne žele da Bugarska miješa i preprodaje plin putem ovakve platforme. Sam Borisov se teško može nadati bilo kakvoj regulatornoj ili financijskoj pomoći Europske komisije. Drugim riječima, bugarski porezni obveznici će platiti ovaj projekt, ali će Sofija kasnije sama uzimati naknade od tranzita.

To je “adut” Sofije, jer je prema sadašnjem ugovoru Gazproma s Bugarskom ruska tvrtka dužna platiti tranzitnu naknadu za plin koji prolazi kroz teritoriju ove zemlje, iako samo do 2030. Ipak, za bugarski proračun je ovaj ugovorni ustupak Gazproma doslovno dar s neba.

Sjeverni tok 2 i njegovi nastavci kroz Njemačku

FOTO: Sjeverni tok 2 i njegovi nastavci kroz Njemačku

U vrijeme potpisivanja ovog ugovora se većina plina isporučivala preko takozvanog Transbalkanskog plinovoda koji je povezan s Ukrajinom. Međutim, Turski tok će ovaj plinovod, koji je u funkciji od ’80-ih, učiniti nepotrebnim.

Hipotetski bi bugarska vlada mogla tužiti Gazprom i zahtijevati “veliku naknadu za izgubljenu dobit”, a riječ je o stotinama milijuna dolara. Vjerojatno je ugovorni ustupak o plaćanju tranzitne naknade do 2030. Sofiji Putinov ustupak da se ne otvara pitanje Transbalkanskog plinovoda i plinskih veza s Ukrajinom. Rusija će pomoći Bugarima, ako opet ne promijene mišljenje, da nova linija Turskog toka, koja vodi u Europu, bude ekonomski održiva.

Prema riječima vrlo “inteligentnog” stratega, ali nikakvog ekonomista i matematičara Dimitra Bečeva, Srbija i Mađarska bi se trebale udružiti s Bugarskom i “vršiti pritisak na Rusiju”.

Naravno, to je lakše reći nego učiniti, jer je Sofija zabrinuta spremnošću Kremlja da odustane od svega i vjerojatno neće riskirati da kvari odnose s Moskvom. S druge strane, Beograd ima svoj “poseban odnos” s Moskvom, prije svega oko trenutnih pitanjima kao što je Kosovo.

Tu je i mađarski premijer Viktor Orban koji također nastoji ojačati političke i gospodarske veze s Rusijom. Zbog toga Gazprom ima više aduta za osvajanje pobjede.

Za Zapad je način na koji će se Bugarska, Srbija, Mađarska i druge zemlje nositi s ovom situacijom “lakmus test” prirode i dubine njihovih odnosa s Rusijom”. Do sada se sve zemlje nadaju da će uspjeti pronaći način suradnje s Rusijom, a da pri tom ne uđu u sukob s Europskom komisijom ili zakonima Europske unije.

Osim toga, dovoljno je da pogledaju  kako se velike zemlje EU, poput Njemačke, nose s tom situacijom i pozovu se na odluke Berlina. Protivnici projekta se nadaju da Sofija, Beograd i Budimpešta, za razliku od Njemačke, nemaju priliku samostalno mijenjati zakone ili pregovarati s Bruxellesom o političkim kompromisima. Jednako tako se protivnici ruskog plina u jugoistočnoj Europi nadaju da  Rusija tim zemljama nije spremna ponuditi znatne ustupke i plaše Bugare i Mađare da će na kraju glavni financijski i politički rizici pasti na njihove zemlje, a Bugarska i Mađarska će možda morati “potrošiti svoje oskudne resurse na izgradnju projekata koji su korisni samo Rusiji”.

Naravno, “alternativa je američki LNG”, što također nije loša ideja, obzirom da bi se novi terminali za ukapljeni plin punili ruskim plinom kojeg izvozi Novatek, a koji je s izgradnjom kompleksa  “Arktik LNG 2” biti dvostruko jeftiniji od američkog. Čini se da su Gazprom i Novatek već dobili plinsku bitku, ali je u Kremlju još ne žele proglasiti, držeći se tradicije da ovako važne vijesti objave na dan kada prvi kubici plina krenu kroz plinovode ili u slučaju Novateka kada cijenu ukapljenog plina obore na razinu na kojoj će kupnja američkog LNG-a biti prava ludost.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
15 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

dakle dvije stvari su više nego očigledne. petnaest godina pričaju istu priču I u njoj nigdje ne spominju običnog malog čovjeka I radnika koji bi sa sigurnom opskrbom jeftinim ruskim plinom i drugim energentima imali malo veći životni standard. bitno je da ovaj, kako ga nazvašte “izvrsan” analitičar, redovno dibva novac za svoja pisanja a običan puk ‘ko hebbe

Vladimir
Gost
Vladimir
1 godina prije

Kolo od sreće uokoli
vrteći se ne pristaje:
tko bi gori, eto je doli,
a tko doli gori ustaje.
Sad vrh sablje kruna visi,
sad vrh krune sablja pada,
sad na carstvo rob se uzvisi,
a tko car bi, rob je sada.

Gundulic.

MiLo
Gost
MiLo
1 godina prije

Meni se ipak cini da taj Turski tok nece vidjeti niti Bugarska niti Srbija pa naravno niko dalje biti ce kao i sa predhodnim tokom kojega su Bugari u posljednjem trenutku stopirali zarad EU tako ce se desiti nesto slicno i sada.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

u tome slučaju ide sjeverni tok 3, 4, … n. od toga jedinu korist mogu imati njemci jer će sve ići preko njih a bugari bi umjesto da uzimaju taksu za tranzit tu istu taksu morali plaćati za taj isti tranzit ali ovaj put do bugarske. s druge strane dodtno će ojaćati proruski orijentirani predsjednik bugarske rumen radev

Ray
Gost
Ray
1 godina prije

Jedino Bugari tu mogu da napune gace, u Srbiji i kad bi se nasao neko toliko lud da otkaze gasovod,taj gubi izbore garantovano. Jeste istina da malo vise ljudi podrzava ulazak u eu nego sto se protivi,ali ti pro eu su uglavnom rezervisano za, dok su protivnici eu decidno protiv, i nikad se nece predomisliti. Eu je u Srbiji na vrlo klimavim nogama, mada gledajuci politicare, stice se utisak da svi seku vene za EU. Licno ne znam ni kog ko je decidno za eu, a pricao sam o tome sa mnogo ljudi.

Piretis
Member
Piretis
1 godina prije

@Ray- Kad si spomenuo uključivanje u EU i volju naroda da prenesem iskustva iz RH. Postoji šablon za sve kandidate (barem za one primljene nakon 2000. god). Prvo ide političko ispiranje mozga u smislu: kad uđemo čeka nas med i mlijeko. U toj ste fazi već dulje vrijeme. Potom dolazi, kad predpristupni pregovori uznapreduju, tobože slučajno protivljenje neke članice EU i stavljanje potpisa (u slučaju RH tu je ulogu, ni kriva ni dužna, odigrala Slovenija) pa se javnost mobilizira oko toga i stvara se dojam da je pristupanje savezu jedino ispravno ako ni za što drugo ono da pokažemo kako smo zaslužili. Neposredno prije referenduma počinje agresivno lobiranje političara, medija, jumbo-plakata, ukratko ne možeš izići na ulicu ili upaliti radio da te ne zaspu obećanim blagodetima ili užasom ukoliko se drznete reći NE.
Koliko god razgovarao s ljudima uvijek ćeš naići na veći dio onih koji se protive (neki od njih će hladno zaokružiti DA bez obzira što su svima rekli kako nikakva unija ne dolazi u obzir). Tako da vlastito istraživanje pulsa građana nije od koristi. Osobno sam aktivno lobirao protiv ulaska u EU i za cijelo to vrijeme svi s kojima sam razgovarao, uz svega 2 ili 3 izuzetka, bili su izraziti protiv. Izborni rezultat u mom mjestu bio je 2/3 Za 1/3 protiv. Što govori o tome da rezultate, blago rečeno, treba uzeti s rezervom.
Odluči li državni vrh, u suradnji s Bruxelles-om, da trebate ući ne postoji način da to izbjegnete. Ugurat će vas.
P.S. Mislim da se više trebate brinuti oko toga da vas ne uključe u NATO. O takvim pitanjima građane se ne pita, tobože to je u ingerenciji vlade i sabora, a kad se jednom uđe ne izlazi se lako.

Ray
Gost
Ray
1 godina prije

Sem nekih kvaziliberalnih petokolonasa,niko ne gaji iluzije da ce u EU teci med i mleko. Shvatam sta pricas, i to je realna mogucnost,ali ako narod tako izabere,onda je tako i zasluzio, i sto bih se ja jedio zbog toga. Meni ce biti dobro u oba slucaja,a ako Srbija udje u EU te moram da zivim u njoj,sigurno necu ziveti u Srbiji vec tamo u EU gde cu zaradjivati mnogo vise.

ray
Gost
ray
1 godina prije

I samo da dodam, dosta je tu drugacija situacija izmedju Hrvatske i Srbije, u HR ima mnogo vise ljudi koji pate (u nedostatku boljeg izraza) da budu deo zapada (uslovno receno zapada, jer sta je zapad, niko ne zna). U Srbiji fascinacija zapadom nikad nije bila toliko izrazena, bar kod obicnog sveta, mozda jedino kod ucenih ljudi fascinacija Francuskom u 19. veku.

Neko ime
Gost
Neko ime
1 godina prije

Treba dodati da cak i uz svu tu indoktrinaciju i objektivnu političku inertnost Hrvata (pa čak i u svojoj drzavi, koja se čekaše od stoljeca dvanaestog!) bilo je jos potrebno i promijeniti Ustav, koji je trazio kvalificiranu vecinu SVIH biraca od 50+1 glas za odluku. A u naravi je glasalo za 31.5% od svih biraca, dakle manje od trecine…
Izem ti demokraciju takvu…

milan
Gost
milan
1 godina prije

Imam veliki strah da se opet ne ponovi ona ‘ŠTO JE ZA JUPITERA NIJE ZA BIKA”

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije

Kda će se naši vlastodržci zasititi, kada će prestati sa izdajom i reći dosta je više…od sada radimo za svoju državu i svoj narod, vi na Zapadu niste naši prijatelji već ucjenjivači i robovlasnici.
Pola vijeka imam i prođe me u slušanju bajki sa zapada i sve mi se čini da neću dočekati Justiciju tu boginju pravde.

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije

Bruxelles i USA, dva krila jedne ptice, jadne ptice patnice od more. I dok u Europi kao i cijelom svijetu, sve države traže naćin dobave sigurne i jeftine energije, ptici to ne odgovara.
Pa mali analitički ptič crkuče ne bi li i on dobio malog crva u kljun

ioefpvbpwefvewupfvewrfvervu
Gost
ioefpvbpwefvewupfvewrfvervu
1 godina prije

Neće dati tama ni sjeverni ni turski u jewropu.

Miki maus
Gost
Miki maus
1 godina prije

Neshvacam zasto zovete takve likove kao sto je ovaj Bugarin( Gacev) i slicne strucnjacima? Strucnjaci za sto? Svi su zaposlenici paraobavjestajnih, raznoraznim Institutima ( za istrazivanje rude i gubljenje vremena). Ovo sto je rekao Gacev, pa to moras biti totalni idiot! I u cemu je njemu, a i Bugarskoj, problem sa plinom iz Rusije? Nedrze im Rusi pistolj na celu da ga moraju kupovati od njih. Napravite LNG terminale i kupujte LNG po cijelom svijetu i problem rjesen, nema Rusije vise! Jest da je Lng prilicno skuplji i nesigurna dobava u kontinuitetu, ali nista nije preskupo da se oslabi Rusija i da se rjesi njenog “malignog” uticaja! E, da mali problem Bugarima, svi znaju da 31. 12. ove godine prestaje tranzit plina preko Ukrajine i Bugarska se vraca na drva i ugljen. Bugarska ce napraviti pritisak na Rusiju?! Vic godine! Dogovor sa suncokretima zvanim Bugari, pa kome bi to palo napamet da pokusa?! RH jedino.

Mölltaler
Gost
Mölltaler
1 godina prije

U pravu si, al članak je prenesen iz časopisa foreign policy tako da se radi o njihovom mišljenju. Naravno da je taj bugarin zapadni plaćenik. Treba nekad prenijeti i mišljenje suprotne strane ako zbog ničega drugog onda da se malo nasmijemo.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
15
0
()
x