Rodio se u Zagrebu 7. srpnja 1893. godine u građanskoj obitelji nižeg srednjeg socijalnog statusa. Svoje školovanje odradio je u vojnoj kadetskoj školi u Pečuhu i to u vrijeme neposredno prije I. svjetskog rata u vrijeme Balkanskih ratova.
Radi se o književniku čije umjetničko djelovanje pokriva središnje književno-umjetničke žanrove u kojima se može primijetiti utjecaj dramatike Ibsena i Strindberga te Nietzschea, barem što se tiče ranije faze djelovanja.
1915. mobiliziran je kao domobran te poslan na bojišnicu u istočnu Europu gdje doživljava Brusilovljevu ofenzivu nakon čega vrijeme provodi uglavnom po bolnicama i toplicama zbog slabog zdravstvenog stanja nakon čega se okreće književnosti. Potkraj dvadesetih godina prošlog stoljeća, postao je dominantna osoba u književnom životu bivše Jugoslavije. Uskoro u klimi slabašne liberalizacije pokreće Jugoslavenski leksikografski zavod. Do kraja života radio je u Lekikografskom zavodu. Umro je 29. prosinca 1981. u Zagrebu.
Među njegovima djelima možemo spomenuti niz žanrova:
Pripovijesti i novele: Hrvatski bog Mars i Hiljadu i jedna smrt. Romani: Tri kavaljera frajle Melanije, Vražji otok, Povratak Filipa Latinovića, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave.
Drame: Legenda, Maskerata, Kristofor Kolumbo, Hrvatska rapsodija, Kraljevo, Michelangelo Buonarroti, U logoru, Galicija, Adam i Eva, Golgota, Vučjak, U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda, Aretej, Saloma te Put u raj. Veliki dio ovih drama je tijekom objavljivanja ili izvedbi doživljavao značajnije promjene i preinake.
Putopisna i memoarska proza: Izlet u Rusiju, Knjiga studija i putopisa, Djetinjstvo u Agramu, Davni dani, Zapisi, Dnevnik.
Eseji: Eseji Knjiga prva, Evropa danas, Deset krvavih godina, Dijalektički antibarbarus i drugo.