Uoči referenduma od 13. lipnja na kojem će glasači odlučiti hoće li podržati dvije mjere koje suzbijaju upotrebu pesticida u Švicarskoj, vodeće pristaše dvaju prijedloga naišle su ne samo na lavinu uvreda nego su čak i dobili prijetnje smrću.
Kao rezultat toga, Céline Vara, odvjetnica i političarka Zelene stranke koja je pomogla pokrenuti prijedlog za zabranu sintetičkih pesticida, sada je pod policijskom zaštitom. Franziska Herren, koja je pokrenula inicijativu za čistu pitku vodu, koja bi, usvoji li se, zaustavila poljoprivrednike koji koriste pesticide u traženju državnih subvencija, također je primila prijetnje smrću.
Policijsku zaštitu dobio je i poljoprivrednik, zastupnik organskog uzgoja hrane i ”zeleni” političar Kilian Baumann, koji podupire obje inicijative. Baumann je otkazao sve svoje javne nastupe do nakon referenduma, jer kaže da su prijetnje njemu i njegovoj obitelji poprimile toliko zastrašujuće razmjere da ima “loš osjećaj da bi se njegovoj obitelji ili farmi moglo nešto dogoditi.”
To je ponukalo Fabiena Fivaza, člana švicarskog parlamenta, na slanje upozorenja da je ono što se događa “ozbiljno za našu demokraciju”.
Edward Mitchell, profesor na Laboratoriju za biološku raznolikost tla na Sveučilištu Neuchâtel, dodao je da je znao za još dvojicu protivnika primjene pesticida koji su također primili prijetnje smrću, što je sveukupno petero.
Klima straha
Prijetnje smrću dio su šire kampanje zastrašivanja protivnika građanskih inicijativa. Poljoprivrednici i pčelari koji podržavaju glas “za” žalili su se na klimu straha, čiji je cilj zaustaviti ih u izražavanju svojih stavova iz straha od odmazde.
Lobi za korištenje pesticida preplavio je zemlju plakatima kojima se napadaju mjere, a postoji i više žalbi na rušenje transparenta i plakata. Brojni pčelari također kažu da im se prijeti protjerivanjem s farmi, pa čak i nanošenjem štete pčelama ako pokušaju pokazati sklonost glasovanju ”da.”
Mali poljoprivrednici suočeni su sa sličnom kampanjom prisile. Nekolicina onih koji su se usudili progovoriti, prema Edwardu Mitchellu su „seljaci koji podržavaju našu inicijativu, a suočavaju se s pritiskom, prijetnjama, verbalnim i fizičkim napadima, uništavanjem itd. Boli nas vidjeti te hrabre ljude napadnute do te mjere da se ne usuđuju progovoriti. Blizu smo omerte!“
Ekološki poljoprivrednik koji radi u malom selu francuskog govornog područja na Švicarskoj visoravni, imao je hrabrosti razgovarati s novinskom agencijom SwissInfo o tome što se događa, ali inzistirao je na tome da ostane anoniman:
“Moja djeca žive u strahu, jer su tjednima trpjela napade i uvrede na društvenim mrežama. Zabranili su mi postavljanje transparenta u korist inicijativa protiv pesticida na mojoj farmi iz straha od odmazde. Osobno mi ne smeta što me cijeli dan vrijeđaju kolege; imam debelu kožu. Ali želim zaštititi svoju obitelj.“
David protiv Golijata
Sve ovo moglo bi biti šok za svakoga tko je upoznat s prikazom Orsona Wellesa o Švicarskoj kao zemlji posvećenoj demokraciji, miru i bratskoj ljubavi ili prigovorom Roberta de Nira da je to zemlja bez drame, sukoba ili ugroženosti.
Jer, Švicarska već ima moratorij na GMO u poljoprivredi, koji postoji od kada su se švicarski glasači prvi put odlučili za njega 2005. godine. Prihvatile su ga sve pojedine švicarske države (kantoni), čak i one najkonzervativnije. I premda je prvotna zabrana trebala trajati samo pet godina, švicarski ju je parlament u više navrata produžio na zahtjev javnosti, a ni poljoprivrednici ni potrošači nisu pokazali interes za ukidanjem.
No, prijedlozi za suzbijanje upotrebe pesticida suočili su se s ozbiljnim potezima još od trenutka kada su prvi put predstavljeni 2016. Iako jedno od šest švicarskih poljoprivrednih gospodarstava već ima organske certifikate i premda njihov broj raste, Švicarska je također dom mega-korporacije Syngenta iz Basela, koja je u vlasništvu Chem Chine. Zapravo, švicarska agrokemijska poduzeća godišnje ostvare gotovo 50 milijardi američkih dolara prodaje. Svjetske agrokemijske tvrtke razumljivo žele samo Švicarsku zadržati kao tržište za svoje proizvode, nego niti ne žele da Švicarska daje primjer ostatku svijeta time što bi postala prva zemlja koja bi zabranila upotrebu SVIH pesticida.
Protivljenje ovih korporativnih divova, s najvećim švicarskim udruženjem poljoprivrednika, značilo je da su se odbori građana koji podržavaju prijedloge našli protiv daleko većih snaga.
Kampanja dezinformacija
Pristalice prijedloga protiv pesticida optužuju poljoprivredni lobi za poticanje neprijateljstva namjernom kampanjom dezinformacija. To je, kažu, zavelo mnoge poljoprivrednike da vjeruju u to da su mjere izravna prijetnja njihovom postojanju.
U stvarnosti, dva prijedloga omogućuju prijelazno razdoblje od osam, odnosno deset godina, kao i niz drugih mjera usmjerenih na potporu poljoprivrednicima u prelasku na uzgoj bez sintetičkih pesticida, uključujući financijsku pomoć i preusmjeravanje poljoprivrede na istraživanje, proširenje i osposobljavanje. Također postoje planovi za kontrolu uvoza, kako bi se spriječilo podrivanje švicarskih poljoprivrednika poljoprivrednim proizvodima nižeg standarda.
Ako se događa PR manipulacija poljoprivrednicima, tada postoji mnoštvo dokaza iz cijele Europe a i šire o mračnim postupcima kojima industrija pesticida i njezini PR djelatnici pribjegavaju u stvaranju raskola među poljoprivrednicima zbog obrane svojih proizvoda.
Zlostavljanje, prijetnje i prijevare
Iskrivljavanje istine i korištenje zaobilazne taktike za zaštitu svoje dobiti već je dugo obilježje poljoprivrednog lobija, baš kao i duhanske industrije prije nje.
Na primjer, američke parnice nedavno su rezultirale objavljivanjem stotina tajnih dokumenata Syngente, takozvanih Paraquat Papers, koji pokazuju kako je švicarski agrokemijski div koristio manipulirane podatke i mjere sigurnosti, za koje je znao da su neučinkovite, kako bi zadržao svoje visoko otrovno sredstvo za uklanjanje korova na tržištu, unatoč tisućama smrtnih slučajeva.
Div sa sjedištem u Baselu također je u središtu upravo objavljenog rada o povratnom zračenju, koje je organizirao protiv kritičara drugog svog herbicida, atrazina. Glavna meta Syngente za maltretiranje bio je Tyrone Hayes iz UC Berkeley, čije je istraživanje pokazalo da je atrazin uzrokovao da muške žabe postaju hermafroditi. Afroamerički endokrinolog kaže da je znanstvenik Syngente čak prijetio da će me “linčovati” i “prijetio svojoj supruzi i kćeri seksualnim nasiljem”. I ovo je bio samo jedan dio sustavne kampanje tvrtke čiji je cilj bio zastrašivanje i diskreditacija Hayesa zbog isticanja zabrinutosti oko popularnog syngentinog sredstva za uklanjanje korova.
No čak i ovi napadi nisu ništa u usporedbi s presudom brazilskog suda iz 2018. godine u vezi s tim da je Syngenta odgovorna za ubojstvo vođe radnika bez zemlje, Valmira “Kena” Mote de Oliveire i za pokušaj ubojstva male farmerice Isabel Nascimento de Souza, koja je prosvjedovala protiv upletenosti Syngente u ilegalna istraživanja.
Organski poljoprivrednici uzvraćaju udarac
S obzirom na takvu zlokobnu pozadinu, skupina organskih poljoprivrednika u švicarskom kantonu Jura priredila je zapanjujuću predstavu prkosa. Kako bi pokazali da ih oni koji šire strah i dezinformacije neće ušutkati niti uplašiti, podigli su svoj glas i udružili snage protiv pesticida.
Desetak poljoprivrednika objavilo je pažljivo postavljenu fotografiju, snimljenu na farmi Jura idiličnog izgleda i ogrnutu zastavom kampanje “Da” za Švicarsku bez sintetičkih pesticida, pod nazivom “Goli seljaci brane svoje stajalište.”
U popratnoj su izjavi mali poljoprivrednici osudili ono što su nazvali “valjkom za širenje dezinformacija,” koji dolazi od onih koji su tvrdili da ih zastupaju te nasilje koje su dezinformacije namjerno “pokrenule i potakle”. Izjavili su: “Postoje ekološki poljoprivrednici koji misle drugačije i koji imaju pravo reći svoje mišljenje.”
Dopuštanje slobodne rasprave
Nažalost, do danas nema pokazatelja da je ovaj duhoviti pokušaj poticanja njihovih protivnika na dopuštanje slobodne rasprave urodio plodom.
Zapravo, nakon najnovijih prijetnji smrću, Edward Mitchell počeo je razmišljati hoće li možda pobjednički glas “Da” 13. lipnja potaknuti vrstu pobune koju su izveli simpatizeri Trumpa, no ovaj put pod saveznom zaštitom švicarskog parlamenta.
Biolog i pčelar, Francis Saucy, pozvao je “na smirenost i dijalog”, upozoravajući da taktika kampanje “ne” podsjeća na “najzlokobnije sate 20. stoljeća” i da bi mogla ostaviti duboke rane između pčelarstva i poljoprivrednog sektora.
Takva taktika, kaže Saucy, “nije vrijedna demokratskog društva na koje smo toliko ponosni. Svatko mora biti slobodan izraziti svoje stajalište bez ograničenja”.
70 komentara
prijetnje smrcu oko upotrebe ili neupotrebe pesticida..mislim,pojam drzave je ionako postao dosta banalan pojam,da ne kazem neku tezu rijec.ali ako bi svicarci prestali vjerovati u svoju drzavu,ostali bez mogucnosti odrzavanja referenduma oko ovako bitnih pitanja..a posebno ako bi netko krenuo po njihovo oruzje..onda je stvarno kraj.a syngenta je agrokemijska verzija coca cole..zar nije ona stajala iza ubojstava aktivista,ako ne cak i sindikalista u centralnoj americi koji su se borili protiv uzurpacije izvora pitke vode od strane te mekakompanije..hvala.
Kao prvo neverovatno je koliko je reklama u vezi ovog pitanja uspešna – hrana koja ima “organski sertifikat” nije gajena bez pesticida i herbicida! To pitanje treba dobro proučiti da bi se dobila jasnija slika (da ne govorim o tome da se taj sertifikat “lako nabavlja”).
Zdrava hrana je ona koja je gajena bez veštačkih herbicida i pesticida i bez veštačkog đubriva. Čak i herbicidi i pesticidi koji su napravljeni na bazi bilja mogu biti štetni na ljudski organizam – o hemijskim da ne govorim.
Motiku smo skoro zaboravili, ne samo iz lenjosti već zato što bi bila gotovo nemoguća misija odgajiti hranu koja se sada jede na takav način.
Da bi se izbacilo veštačko đubrivo morala bi da se obezbedi zamena prirodnim! A za to bi stočni fond morao da se poveća ko zna koliko puta! Mislim da bi sa uzgojem algi ovaj problem mogao dqa se reši ali ko da se bakće sa skupim postupcima kad je hamija ovako pristupačna.
Sve u svemu zdrava hrana bi bila možda i 10x skuplja (treba imati na umu da bi velika potražnja digla cene u nebo).
—————————
Nekada je bilo jednostavno – većina stanovništva je živela na selu i gajili su hranu za sebe i još malo više. Ali to je težak rad, celogodišnji…
Nisi u pravu za cijenu. Prije koju godinu sam radio jednu komparativnu studiju o prinosima i troškovima u slučaju intenzivne, ekstenzivnei eko poljoprivredne proizvodnje. Ua veći broj kultura. I mogu ti reći da su razlike kako u prinosima, tako i troškovima po jedinici daleko manje nego što se to misli. Praktično nigdje razlike između intenzivne proizvodnje uz primjenu svih mogućih agrotehničkih mjera i eko proizvodnje gdje je ta primjena minimalna nisu dosezale dvostruke brojke, a uglavnom su se kretale između 10 i 25%. Čak je bilo slučajeva gdje eko proizvodnja daje bolje prinose.
Stoga ako su razlike u prinosima i troškovima po jedinici i dvostruke (što je vrlo vrlo rijetko), cijena ne može biti deseterostruko veća.
Treba napomenuti da je svjetska proizvodnja hrane u ovom trenutku više nego dovoljna za prehranu cijelog stanovništva i još da preostane. I to unatoč tome što ogroman dio svjetske pojoprivredne proizvodnje i površina pod kulturama ne ide u proizvodnju hrane. Naprimjer više od polovice proizvodnje kukuruza u SAD se ne upotrebljava za ishranu nego za proizvodnju alkohola za pogon vozila. U Brazilu najveći dio proizvode šećerne trske također ide u iste namjene. Da ne spominjem ogromne površine pod uljanom repicom i drugim kulturama od kojih se pravi biodizel. Dakle rezervi za dodatnu proizvodnju hrane ima više nego dovoljno.
Isto tako intenzivna proizvodnja nije toliko jefitina koliko se to misli. Ni izbliza. Cijene hrane danas su relativno niske, ne zbog niskih troškova proizvodnje nego zbog obilnih državnih subvvencija koje gotovo sve države u svijetu su prisiljene davati svojim proizvođačima da bi koliko toliko ostali konkurentni. Bez tih subvencija cijene hrane bi danas bile znatno više nego što jesu.
Zaista, nisam radio komparativne studije ali znam koliko meni treba da okopam malu bašticu a komšija naiđe sa traktorom i isprska 2 hektara za 15 minuta – dakle ne okopava.
Da uzmemo razliku u ceni 2x. Onda ukunemo subvencije i dobijemo bar 3x. Ali kada bi se zabranila “hemija” potražnja za zdravom hvanom bi, naravno, znatno skočila i cena bi eksplodirala.
Međutim, i 3x skuplja hrana bi u ovom momentu bila neverovatno veliko opterećenje za kućni budžet koji je ionako napadnut sa svih strana.
——————————-
Replicirao sam ti na drugom komentaru oko dezinformacija ali se i ovaj može posmatrati u istom svetlu. Ako se krene na insistiranje na zdravoj hrani, zelenoj energiji iz sve ostalo čime su nas pritegli razlog nije briga za nas već nas teraju u bunt.
“Put u pakao popločan je dobrim namerama” – a ovaj “keramičar” definitivno nema dobre namere.
a, kako bi bilo da se ljudi malo urazume i smanje apetite, s jedne strane hoce zdravu hranu a s druge hoce dzaba, e, nece da moze. kod nas ljudi vise brinu za auto nego za svoje zdravlje – e, jbga;)
Zar u cijeni “konvencionalne” poljoprivrede nisu i kemikalije?
Pa ne poklanjaju nam proizvođači taj trošak – ili je u prodajnoj cijeni, ili ga indirektno platimo kroz porez za poticaj.
Trošak kemije se smanji za x, a trošak dodatne obrade normalnije poljoprivrede poveća za y.
Ne može se u obzir uzimati samo dodatni trošak, a zanemariti dodatnu uštedu na cijeni kemikalija.
jasno je to meni, ali je moj komentar ciljao na nesto drugo.
ovdje u svici gdje zivim malo tko od nasih brine za zdravlje
dok ga jos ima, i oni vjeruju u istinu “vrijeme je novac”. da,
da, ali umjesto da si uzmu vremena oni si oduzmu zivote;)
+……………………..
……..5+
O čemu ti to? Pa subvencije se ne daju samo za eko proizvodnju. Upravo one danas čine intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju “jeftinom” . Da ih sada nema uz sve agrotehničke mjere cijena hrane bi se trenutno udvostručila. Osim toga napisao sam da je povećanje od 2x vrlo rijetko i da se uglavnom kreće pd 10-25% za veliku većinu proizvoda. I ja sam se iznenadio koliko su te razlike ustvari male kao u prinosima, tako i troškovima. Očekivao sam da će biti puno veće..
Osim toga ne govorim o tome da se treba odreći baš svega. Nije ni eko proizvodnja baš samo motika. Ja sigurno nikad nisam zagovarao zeleni puritanizam, ali činjenica je da se u poljoprivredi pretjeralo sa upotrebom kemikalija,GMO proizvodnjom, kojekakvim hibridima i slično. A za tim nema nikakve potrebe. Ustvari kao što je farmaceutska industrija koristeći strah od bolesti kreirala “potrebu” za gomilom lijekova i tuče enormne profite zbog toga, tako i kemijska industrija koristeći se strahom od gladi kreira lažnu “potrebu” za pretjeranom upotrebom kemikalija i GMO.
A o prevari zvanoj “zelena energija” uopće neću pričati.
+, “kao što je farmaceutska industrija koristeći strah od bolesti kreirala “potrebu” za gomilom lijekova i tuče enormne profite zbog toga, tako i kemijska industrija koristeći se strahom od gladi kreira lažnu “potrebu” za pretjeranom upotrebom kemikalija i GMO.”
Ja bi osobno inzistirao na zdravoj hrani i kažnjavao svakoga ko uništava prirodu.
Otkud nama pravo da trujemo ostala živa bića na ovoj planeti ?
Sada kada neko moćniji nad nama radi iste
stvari: gmo ,trovanje ,zašto se bunimo ?
Ono što radimo to ćemo i iskusiti i to je pravedno.
Taj račun za sve što se događa na planeti isporuči stvoru i čildrensima jer ništa se ne događa mimo njih, ništa………………
Zabranom kemije bi porasla ponuda zdrave hrane.
Treba sagledavati stvari uzročno posljedično i međuovisno.
Smanjenjem broja “fosilnih” automobila poveća se ponuda električnih.
Ne ostanu ljudi bez mogućnosti kupnje automobila.
Padom prodaje svijeća i uljanica nisu ljudi ostali bez svjetla u kući, niti je ono danas skuplje od svijeća za istu količinu svjetlosti.
ja sam blesan,nisam radio komparativne studije..koristio sam vlastite oci..u mikro zajednici u kojoj zivim,baca se potpuno upotrebljiva hrana na dnevnoj razini..u visetonskim kolicinama..postojala je mogucnost prodaje te hrane po jako niskoj cijeni potrebitim sugradjanima,zadnjih 2 godine ta mogucnost vise ne postoji..barem ne u velikim trgovackim centrima.ajmo reci to na ovaj nacin..poljoprivredna povrsina drzave,hehee,hrvatske,mogla bi prehraniti cijelu srednju europu..hvala.
Koristio vlastite oči?!?
Provjeri si dioptriju!
Kupio jučer 5 kila meda od privatnika, vidim na vrhu pjenica, sve sam umjesto da bacim dao tipu koji mete stubište i rekao sam mu razlog. Jednom sam gledao one škrtce po Čemerici koji se prehranjuju tako što prebiru po smeću bačenu hranu pored trgovačkih centara.
Bez namjere da polemiziram o “studiji o prinosima” moram reći da je procjena @Shumadinca vrlo blizu istine. Iza mene je 35god. bavljenja poljoprivredom i samo me je to što sam svo to vrijeme izbjegavao komercijalno uzgajati uobičajene kulture zadržalo iznad vode. Proizvodnja žitarica, grahorica i uljarica bez suvremene tehnike i svih čuda kemije bi, ne za 10X, nego za tko zna koliko puta povećalo konačnu cijenu. Kod povrća je taj omjer između industrijskog/ručnog pristupa otprilike 10X, kod krumpira bi taj omjer bio i 20X ako bi se htjelo bar nešto zaraditi. Teško je nekome tko nikada nije ručno skupljao krumpirove zlatice, što podrazumijeva i uklanjanje prilijepljenih jaja, pojmiti koliki je to posao. I to sve svaka dva, tri dana kroz nekih najmanje četiri mjeseca. I onda bi netko tko se toliko nahodao i nasagibao trebao svoj neprskani krumpir prodati po 2 ili 3 kn i to u maloprodaji, otkupna cijena u veleprodaji bi teško bila i 1/3 navedene. Pa onda od toga živjeti idućih godinu dana do novog uroda. Nemoguće!
Apsolutno je nemoguće na ekološki način sa ovim cijenama živjeti od poljoprivrede. Osim za sebe, što svi mi i radimo, za tržište se ne isplati raditi povrće (ni voće). Onaj tko radi na prirodni način teško da ima vremena prodavati svoje proizvode pa ih mora ispod cijene ustupati nakupcima što podrazumijeva još veću proizvodnju jer se dobar dio prihoda prelijeva u džep posrednika.
Ono što je stvarno eko proizvodnja, bez kemije i umjetnog gnojiva, postoji samo u dijelu koji se odnosi na poizvodnju za sebe. Računati na neku korist od prodaje istog je čista iluzija. Čak se ni ljekovito bilje ne uzgaja bez kemijskih sredstava, doduše to su odobrena i (manje) škodljiva sredstva ali jesu. Prije nešto godina izbila je afera kad je otkriveno da u proizvodima za malu djecu ima opasnih tvari. Proizvođač se inače hvalio da je sva sirovina za njihove proizvode uzgojena na njihovim plantažama i da ne koriste kemijska sredstva. Ne znam kako nikome nije bilo sumnjivo da se proizvode tone i tone dječije hrane i da je svo povrće i voće uzgojeno na njihovim plantažama i još pod budnim okom stručnjaka. Naravno da nije, kupovali su gdje je jeftinije i molili Boga da ih ne ulove u mutnom.
..-apsolutno je nemoguce na ekoloski nacin sa ovim CIJENAMA zivjeti od poljoprivrede…-.vas citat.a sha vam to govori..na ovom portalu se masu komentatora ljuti jedni na druge..ovdje se cesto pljuje po kolegi istrazuj..on je bezobrazan i bahat..ali ovaj vas citat govori da je pizdun u pravu..novac je prevara koja sluzi nekoj drugoj svrsi.sha je ovdje neshvatljivo,ne razumijem..hvala.
Na stranu novac, razlog za niske cijene hrane više leže u težnji države da zadrži socijalni mir. Gladan je spreman na sve pa zato nasitimo ljude i dajmo im neku zabavu da se slučajno ne počnu baviti ozbiljnim stvarima.
Zanimljivo kako nitko ne kuka što mobitel košta par tisuća kuna, što svi plaćamo više teleoperaterima nego elektri ali su jaja, med, sir… staršno skupi. Da sutra gorivo ode na petnaest kuna, dakle 50% više, malo bi gunđali, a da kruh poskupi 50% digla bi se mini revolucija. Kao da su nam prioriteti pomjereni, radije dajemo brdo love za kineski mobitel nego malo više za našu hranu. Pa nam ljudi bježe u Irsku i konobare a mostove grade Kinezi. Za krepat.
Da država ukine poticaje, koji svejedno plaćamo svi mi kroz razno razne poreze, hrana bi poskupjela. Ali bi zato porezi mogli za taj iznos biti manji. I što je najvažnije domaći bi proizvod postao prihvatljiviji nego isti takav koji je stigao iz udaljene zemlje. Je, ali što bi na to rekao uvoznički lobi i silni trgovci koji robu iz svojih matičnih zemalja nude po dampinškim cijenama.
Poticaje je izmislio sam Sotona!
Prvo zaposliš tisuće džabalebaroša da naizmišljaju poreze, onda da ih naplaćuju, onda da izmišljaju zakone o veličini i obliku hrane, onda osnuje agencije sa novim tisućama džabalebaroša (a svi u fensi-šmensi uredima i staklenim zgradama) koji će raspodjeliti te otete novce, a dat će ih džabalebarošima koji sjede u ogromnim skupim traktorima, uništavaju zemlju i proizvode otrove od hrane.
Ukinuti sve poticaje, raspustiti sve agencije i ukinuti trošarine na gorivo i struju, otpustiti svw poreznike koji rade na tome i vidjet ćeš kako će odmah se isplatit proizvoditi organsku hranu. Nabiti ogromne carine na svu hranu koja se financira poticajima, a osobito koja se kemijski tretira. Za godinu dvije će se prepoloviti budžet zdravstva, zatvoriti 30% bolnica i otpustiti toliko doktora i sestara, i evo novih sredstava za “skupu” zdravu hranu. Smanjiš ljudima doprinose na zdravstvo..
Ali šta bi rekao čika Rockefeller, koju bi vojsku poslao na našu državicu?! Ovo sa Švicom bi bila dječja igra..
Zato mora doći Božja vlast da počisti zločince sa vrha.
“Zato mora doći Božja vlast da počisti zločince sa vrha”.
svicarska ce da glasa o pet prijedloga, ova dva manje vise ali
preostala tri, oni mirisu na svasta. dà, najvise na bozju vlast;)
Svaka čast na komentaru ,ljudi sagledavaju stvari iz ove trenutne perspektive
koja nam je nametnuta i onda donose mišljenje ,bez da probaju pogledati stvari
iz veće daljine !
Da.
100 pluseva.
Samo odbacivanje u potpunosti stvorovog milenijskog sistema od strane zemljana vodi u njihovu slobodu.
Socijalni mir a ovrhama iste kradu, nemoj me nasmijavati. Uskoro će iste pretvoriti u borgove priključene na skajnet kao nadređenog za zapovjedi a sad bi se taj isti resurs pobudnio zbog kruha hahaha. I to su sve postigli dresurom u godinu dana. Zemlja ima mogučnosti sve nas prehraniti jer recimo 50 tona bakterija za umnožavanje potroši u 24 h metabilzmom tog procesa istu količinu energije koliko treba za svih 7,5 milijardi zemljana, to ne bubam, to sam čuo od onog liječnika Stefanovića na Festv-u ima tri njegova uradka.
Osobno mislim da je krumpir kao namirnica dobio preveliku važnost, a recimo batat i čičoka koji nemaju prirodne neprijatelje su itekako podcijenjeni. Zlatice također imaju prirodne neprijatelje u cvijeću, češnjaku, duhanu, gljivicama, stjenicama, pepelu, plodored .. Evo ovdje pregršt prirodnih metoda.
https://www.agroklub.com/povrcarstvo/prirodno-suzbijanje-krumpirove-zlatice/24576/
Kad se priča o organskoj proizvodnji zanemaruje se jedna vrlo važna činjenica a to je kvaliteta takve hrane.
Tako jedan kilogram jagoda, jabuka, češnjaka, paradajza, paprike, mrkve, pšenice, kuruze, graha itd iz organske proizvodnje ima 5-30 puta više nutrijenata, antioksidansa nego isti proizvodi iz kemijske proizvodnje hrane.
Koja je dakle svrha ogromnog uroda?! Znači moraš pojesti 5 kg nečega da bi dobio istu energiju kao od 1 kg organskog proizvoda. Opterećivanje našeg tijela sa 5 puta nepotrebnim tvarima, organi varenja su opterećeni, koliko više se troši na transporte te hrane a šteta za organizam od herbicida, pesticida i gnojiva je nešto što je nemjerljivo u kvaliteti života kao i u opterećenju zdravstvenog sustava.
Šteta za ubijenu zemlju i njene mikroorganizme, pčele, ptice, ribe je u financijskom smislu nenadoknadiva.
Ljudsko društvo gubi ogromne svote novaca kemijskom poljoprivredom, gubi kvalitetu života i truje se bez potrebe!!!
100% je tako.
Njabolji ti je primjer “kvalitete” te umjetne proizvedene hrane u recfimo studentu koji je išao u razmjneu studenata u Čemeriku. Veli da je jeo tri puta više nego kod nas i da je opet bio gladan, a kaže sve šareno lijepo na oko, izvana gladac iznutra jadac.
To je osnovni problem Starina – svi su strašno pametni u tumačenju tekstova sa interneta – koji se samo prepisuju i svuda su prisutni.
Nije problem što se prepisuju, to bi bilo pohvalno – da su provereni. Ali ja jesam proverio – i beli luk i duvan i pepeo i plodored… protiv zlatice. I ništa od toga ne pomaže prijatelju.
———————-
Kada nam je internet osnovni autoritet a tekstove biramo prema svojim stavovima umesto prema činjenicama dobijemo da su 1918. više znali o virusima nego nauka danas. Ili da je borba protiv zlatice “mačiji kašalj”.
Ja koristim cvijeće i duhan i pomaže u borbi protiv zlatice, a najbolje pomaže sadnja batata i čičoke.
Prije svega da nešto razjasnim. Nisam nikakav poljoprivredni stručnjak, a tu studiju sam radio u sklopu posla i koristio sam podatke koji su službeni i objavljeni. Pa ako lažu ti podaci lažem i ja. A podaci su govorili ono o čemu pišem.
Ponavljam da su prinosi, kao i troškovi kod intenzivne proizvodnje bili povoljniji nego kod ekološke, ali ni blizu toliko kao što bi to neupućen čovjek mogao očekivati.
Također pogrešno se shvaća pojam ekološke proizvodnje. Nije to samo motika i ručno umlaćivanje zlatica. I tu se isto koriste agrokemijska sredstva, samo u znatno manjem obimu i u kombinaciji sa drugim prirodnijim načinima zaštite i prihranjivanja. Ako naprimjer imaš invaziju zlatica, naravno da ćeš poprskati. Ali nećeš prskati “za svaki slučaj” “preventivno” i nećeš kao to često rade upotrijbiti trostruku količinu ili koncentraciju pesticida “nek se nađe”.
Zanimljivo mi je međutim kako ljudi promatraju troškove. Kad naprimjer neki stroj zamijeni 10 radnika masovno se svršava o tome koliko je to smanjilo troškove i pritom se računa koliki bi bili troškovi te radne snage. Ali potpuno se izostavlja koliki su troškovi te mehanizacije. Ako su naprimjer ti radnici za mjesec dana koštali 50.000 kuna onda se govori samo o uštedi tih 50.000 kuna, ali nitko ne spominje troškove nabave, održavanja stroja, popravaka, kao ni goriva i amortizacije. To kao da ne postoji, kao da je taj stroj potpuno besplatan.
Ali vlasniku je naravno puno lakše izaći na kraj s jednim strojem nego sa deset ljudi. To i opća fascinacija automatizacijom i eliminiranjem ljudi iz proizvodnih procesa stvara dojam da je suvremena proizvodnja toliko izrazito superiorna iako baš i nije.
I na kraju, poljoprivreda je konkretn proizvodna djelatnost koja ima konkretne i stvarne troškove koji se ne mogu izbjeći. To nije nekakva uslužna djelatnost gdje se troškovi mogu izmišljati, ukalkulirati pa onda i eliminirati kako kome prdne u glavu. Poljoprivreda je jednostavno skupa. A to što je nama danas hrana relativno jeftina i lako dostupna zasluga je ponajviše obilnih subvencija. Naravno da tu razliku između stvarne cijene koštanja i cijene koju plaćamo u trgovini mi ipak platimo kroz poreze, odnosno subvencije iz proračuna.
Da ne spominjem to da nitko nikad nije ni pokušao izračunati koliki su troškovi pretjerane upotrebe agrotehničkih sredstava i mjera u području zdravlja i štete na okolišu. Siguran sam da bi ti troškovi, ako ih je uopće moguće utvrditi bili ogromni.
Po tebi je isplativo jesti govna od hrane i onda živjeti bolestan i plaćati si lječenje.
Te usporedbe koje si dao nemaju veze sa životom.
Nije isplativo nego jeftino. Ako hoćeš neprskano i bez NPK onda plati.
Nije bitno ima li to veze sa životom ili ne, bitno je da su nas u proteklih stotinjak godina učinili ovisnim o nabavi hrane bogtepitaj odakle. Danas i tko može skočiti na selo i kupiti na licu mjesta ne ide nego radije ode u trg. centar i kupi. Moja skromna procjena je da barem 3/4 hrane ili zatrovano kemijom ili prestarjelo pa potom prerađeno u novi proizvod. Ništa se ne baca ako baš ne mora.
Meni je osobno svejedno, ja jedem ono što posadim, nego me zanima zašto je drugima toliko važno da uštede na hrani a mogu platiti. Kada je u pitanju tarifa za mobitel ili odlazak na more ne pita se za cijenu, a kada za krastavce treba platiti kunu više onda je to pljačka.
Opravdava sistem koji vlada.
Kad već spominješ krumpir imaš na jubito uradak “Motika je Moja Teretana” i pogledaj kako ona okopava kučice za krumpir.
O čemu ti pričaš prijatelju moj!!??
Motika i pesticid nikada ne daju iste plodove….nikada!!
U intezivnom uzgoju žitarica imaš rod i po 12 tona po hektaru a ja ako imam 5 pitam pošto je BanjaLuka, ako ne pošpricaš povrće pojede ga klja i buva a tek što bude špatno da ne pričam, znam ljudima obrati kukuruze a ne naplatiti jer nemam šta naplatiti, trava bez đubriva i “kupovnog” sjemena prosto nestane, kod mene niko nema rod kukuruza od tonu po dulumu.
Ti gledaš ali šta želiš videti.
Naravno…cijena je nerealno visoka, niti narod kod nas može da jede ko insan niti ja mogu da serbezno prodam, slobodno formiranje cijena je crno zlo jer nakupci i prevaranti po marketima ucijene seljaka sa malom cijenom a takođe ucikene konzumenta sa napumpanom cijenom a državi dobro jer mora nekako da vraća kredite a veća cijena veći porez i naravno lobi i korupcija.
Zamisli poljoprivrednici se u BiH bune jer se u BiH uvozi hrana bez da postoji i jedna poluga zaštite domaće proizvodnje a političari bukvalno odbiju da uvedu tu mogućnost i domaći poljoprivrednici muku muče.
Pa neka poljoprivrednici osnuju svoju stranku koja će zastupati njihove interese, pa neka izađu na izbore, pa glasaju za svoju stranku i svoje interese
Ništa od toga prije ili poslije će se parazitske strukture uvući i odvesti stvari
u drugom smjeru ,kao sa zelenima.
Bilo je toga ali nestadoše ljudi sa političke scene, ljudi vjeruju milozvučnim rečima a ne svojim očima.
Hahaha, spasit će ih demokurčija hahaha……………
Prvo se riješi pohlepe pa češ imati. Ima stotine načina kako se zaštiti na prirodan način od nametnika. Sjetim se one žene iz Slavonije u onoj emisiji rućak na selu kako svo povrće i voće tretira sa koprivom u kadi vode i još dodaje propolis i još nešto ne sjećam se. Uglavnom gdje god ode pobjeđuje jer kemije u njenom voću i povrću ima samo preko kemtrejlsa i nepca kušaća koji ocjenjuju to prepoznaju.
Moja pohlepa i tvoja ljenost,nemaš ti pojma o čemu pričaš. Iako jesi u pravu za koprivu ali pohlepa sa teškim radom i tvojim nezasitim dupetom nema aman baš nikakve veze, ti bi da i budeš sit i da imaš za baciti a to ima svoju cenu.
Ja ti nemam sala, što znači jedem umjereno, na autofagiji po modernom ili krono-dijeti sam godinu dana neprekidno, meni treba malo i zato sam bogat.
Još jedan koji je mnogo pametan citirajući internet i TV – zaista se vidi šablon.
Ali da ti kažem ja koji sam i koprivu probao: kopriva je odlična za tečno i folijarno đubrivo – suvo zlato (odličan je i gavez gde ga ima dosta) ali kao pesticid nije ni za k.
Možda zato što biljne vaši ne koriste internet 🙂
Za gnojivo od koprive treba jak želudac, smrdi ko sam vrag, ali da radi radi. Jedino valja paziti da ne dospije na salatu ili nešto što se termički ne obrađuje jer bude u tome i kojekakvih ameba pa da netko ne završi na hitnoj.
Moje iskustvo u borbi protiv kukaca, puževa i biljnih uši je da pomaže soda bikarbona, chilly i papar uz dodatak malo tekućeg sapuna, tek da rosa i mala kiša ne operu. Biljne uši najčešće nisu preveliki problem u biovrtu, obično poslije žetve žita dođu bubamare i riješe ih na brzinu. U zadnje vrijeme je prava pošast stjenica, kod nas se zovu Smrdljivi Martin, njih je jako teško maknuti a rade štetu na svemu živom, meni su čak uspjeli oštetiti lješnjake dok su bilo mladi i s mekanom ljuskom. Njih za sada ručno skupljam pa eutanaziram (bolje da ne preciziram kako).
+…………………..
Šlomo, ja vidim što drugi rade i prenosim, nje moj izvor samo skorašnji brejnet.
bio diesel je treba zabraniti….. 😒
Evo jedna pametna i od tebe. Makar i nenamjerno.
Da…………………..
Dobro ti je ovo Kuko, znam neke koji prave za sebe povrće i voće, ni grama kemije ne upotrebljavaju, jedini nanogram ako ga ima na proizvodu je iz kemtrejsla. Tip naveće stavlja naglavnu bateriju i ide loviti puževe da ne prska pužomorom ili od prijatelja mati koristi stajsko bikovo gnojivo a žive gdje u krug 50 km nema nikakove kemije, divljina čista.
u pravu si sto posto. takoder ukinuti oranje metalnim plugom. bez zahebancije
Vidim ja da si ti bistar dečko i sve si shvatio.
Nebi se slozio da bi bilo neisplativo i skupo proizvoditi bez sintentickih gnojiva.
Zapravo je suprotno ,uzgoj sa kemiskim gnojivima je skup i neodrziv.
Kao prvo moras ga kupiti, drugo i još važnije je da mi sa sve gledamo sa aspekta,
ove parazitske kapitalisticke necivilizacije,i sve gleda dali se isplati kroz profit.
Od kemijskih gnojiva se tlo sustavno uništava ,pa tako i podzemni vodeni tokovi,
pčele izumiru radi toga ,i općenito na cjelokupnu floru i faunu ima jako štetno djelovanje.
Gdje je tu isplativost ako sve unistimo?
Od takve hrane se ljudi razboljevaju i onda moraju plaćati troškove lječenje (gdje je tu
isplativost?) koje nitko ne uračunava.
Dalje postoje razne vrste obogaćivanja tla ,ne samo životinjsko gnojivo.
Postoji zelena gnojidba ,pa mahunarke ,gavez,kopriva , glistnjak i još mnogo toga.
Permakulturni pristup življenju pa i uzgoj hrane je također neophodan.
Normalno u takvim okolnostima nemožemo govoriti o velikim proizvođačima hrane,
ali to nam i netreba ,nema smisla da jedan čovjek prozvede hrane za 1000 ljudotina.
Stvar je u tome da treba više ljudi proizvoditi hranu ali u manjim količinama ,pa da
recimo jedan čovjek proizvede hrane za 50 ljudi.
Sasvim je normalno da velik broj ljudotina proizvodi hranu samo je nama danas to
postalo nenormalno .
Da bi napravili totalni monopol sa umjetnim otrovom zvanim gnojiva (koji otrova i zemlju i vodu planetarno) ciokomisija zapovjeda da se uklanja staja u “sigurna” spremišta jer kao fekos je otrovan zbog amonijaka i tko zna ćega pa se oni brinu da seljaci na “zatruju” prirodnu sredinu. Dok recimo umjetni otrovi zvani gnojiva uopće ne truju sve živo buuuahaha. Dakle prave teren kao u Čemerici 52-e za Duponovo monopolski najlon tako što su uporabu konoplje zabranili. Tako će i sada zabraniti stajsko gnojivo na račun umjetnog otrova, oni brinu za nas, žele da jedemo zdravu hranu buuuahahaha………….
Brkš, puno brkaš…konzumenti su ti koji diktiraju, jede te i gutaće sve šta vam se jeftino servira, pre ćete uzeti krupnu tamo neku crvenu plantažnu i tvrdu jabuku nego od seljaka zdravu i malo sitniju domaću Zeleniku.
Aha, a taj seljak je špricao sto puta ko i ovi, jedino priznajem jabuke iz Dobrodola jer ih prijatalj ne šprica.
Najbolje je rekao Piretis – za prodaju gajiš veštački a prirodno za sebe.
Sve si u pravu za veštačka đubriva, u pravu si i za prirodna ali… gde da nađeš toliki gavez? Ma gde da nađeš toliku koprivu?!? Znaš li koliki je posao ubrati tu koprivu (ako ne želiš da je pokosiš pa sa njom da ubaciš svašta) čak i ako je ima dovoljno?
—————————–
Mene nazivate trolom iako sami gledate život kroz “šarene naočari”. Nemate dobru logiku zato što nemate dovoljno sopstvenog iskustva pa vas je strašno lako zavarati. Od raznih ljudi možeš dobiti svakakvih saveta ali retko ko je do tog saznanja došao samostalno ili bar proverio pre “kopi-pejsta”. Ne želim ovim nikoga da ponižavam ili vređam, ovo je surova istina. Ja sam taj koji stvarno gaji zdravu hranu, koji poznaje i koristi lekovito bilje – koji poznaje prirodu od malena iz života a ne preko interneta. Zato mi veruj kad ti kažem da današnji svet ne može bez veštačkog đubriva – ne zato što je to nemoguće nego zato što ne možeš da nateraš (ali ničim) svakog desetog na selo (otprilike je maksimum da jedan odgaju hrane za desetoro na sasvim prirodan način). Ljudi nisu napustili selo samo iz ekonomskih razloga…
Iz perspektive poljoprivrednika koji živi samo od zemlje to izgleda otprilike ovako. Ako želi zaraditi normalni neto dohodak, ništa vrtoglavo nego npr 5000 kn mjesečno tj 60 000 kn godišnje, i ne računa troškove, amortizaciju i uplate prema državi, onda evo primjera. Spomenuti krumpir rodi prosječno oko 20-30 tona po ha, uzmimo 25 tona. Pa neka proda veletrgovcu po 1 kn po kilogramu. Zaradio je ukupno 25 000 kn po ha od čega treba odbiti troškove ali zanemarimo to. Da zaradi 60 tisuća treba proizvoditi na gotovo 3 ha zemlje. Ako koristi uobičajene metode suzbijanja zemnih i nadzemnih štetnika, liječenje bolesti i umjetno gnojivo onda to nije nikakav problem, može bez problema obrađivati i dvostruko toliko. Ali ako bi to sve htio što prirodnije uz izostanak kemije onda smo u zoni SF-a. Jednostavno ne može. Niti bi mogao dobiti toliki prinos niti bi se mogao nositi s bolestima i štetnicima a da ne govorim da bi voluharice njegovu zemlje proglasile rajem na zemlji.
Hoću reći da prehranjivanje 95% nepoljoprivrednika sa 5% poljoprivrednika nužno traži radikalne metode. Ako to podrazumijeva otrove i iskorištavanje zemlje do krajnjih granica koga briga. Bitno da je hrana jeftina i da je dovoljno ima. Da bi uzgajali zdravu ili zdraviju hranu treba još barem dvostruko proizvođača, vjerovatno i više. Ljudi ima, imamo i armiju nezaposlenih ali nema organizacije ni volje države da pomogne, ne materijalno ali barem da smanji ako već ne može ukinuti nelojalan uvoz.
Ocekivana vijest:
На највећу светску компанију за прераду меса ЈБС изведен је сајбер напад који је пореметио производњу меса у САД, Канади и Аустралији и приморао многе раднике да остану код куће.
Аустралијска радиодифузна корпорација (Еј-Би-Си) је известила да су у држави Квинсленд отказане бројне испоруке стоке, због чега су камиони натоварени говедима морали да се врате.
Према изворима аустралијске телевизије, месаре ће бити затворене на неодређено време, a хиљаде радника у меснопрерађивачкој индустрији широм земље послати кућама због хаковања.
Ovde je jos prosle godine najavljeno da u 6 mjesecu pocinju problemi u distribuciji hrane i da stize glad. Pocelo je. Redakcija neka prati desavanja i izvjestava nas.
Da to je oćito jedan od sljedećih koraka ,
a mogli bi i reći da zbog globalno zaseravanja treba smanjitibroj krava ili da kokoši i svinje prenosi kovid ,pa će ljudotine ići da ubijaju životinje .
Da ne govorimo o novcu koji će poćeti da gubi vrednosti sve više tako da će ljudima
pojesti ušteđevine.
Melju nas kao mljeveno meso ,a ljudi su zatećeni svakim njihovim sljedećim potezom!
Mogu slagati što požele preko svojih planetarnih medija i sve će postati “istina”, kao što je i kurtona postala “istina” za manje od godinu dana u glavama resursa.
tihobl udaraju i na medicinu…evo u irskoj hakerski napad…i naravno odmah je najavljeno cekanje na preglede i sve ostalo….
Ruski hakeri stvarno nemaju mjere. A Ako nisu oni onda su tu Lolek i Bolek koje snime kamere.
hahahah ma da i ja se pitam kako to rusi uspevaju sa commodore 64 da odrade…..
Očekivano, najavili su i prekide lance opskrbe a i sajber napad za mejsec dana čini mi se, počeli su stezat i tu.
🟥🟥🟥🟥
“…atrazin uzrokovao da muške žabe postaju hermafroditi…”
Ovo bi mogao biti uzrok smanjenja testosterona za 50% kod muških…?
Trebala bi dodatna istraživanja.
I opet nevjerujem da će proći.. bit će knap 49,9 naprema 50,1 kao i uvjek..
Tako ti je već sada, čildrensi i bogati im pobočnici jedu (šerko) bez kemije u hrani a ostale truju sa gmo, kemijom itd……u Gusariji zabranjena uporaba gmo-a u restoranima, da se nebi oni iz sitija trovali onim otrovom za jego……………
Pa da, isto kao u đu jorku kad ulaziš u one najskuplje butike za elitu koja vlada đu jorkom i čemerikom neće da te puste unutra ako skuže da si jago, ne izmišljam, pisala prije jedno desetak godina neka iz đu jorka koja je i sama dio njih.