fbpx

Auto-metro Elona Muska – Dan nakon “općeg oduševljenja” se pokazao kao besmislen izum

hyperloop tesla

Nevjerojatan američki inženjer Elon Musk je jučer pokazao svoj novi izum – podzemnu željeznicu za automobile. Musk vjeruje kako će njegov projekt biti puno jeftiniji, brži i ugodniji od tradicionalnog metroa. Hvalospjevi “mladom geniju” su stigli iz brojnih medija.

“Nesnosne prometne gužve u milijunskim gradovima su mučile Muska koji je došao na ideju za brzu, ali i besplatnu vožnju u budućnosti. I opet je korak ispred vremena. Elon Musk, vizionar i poduzetnik, revoluciju u urbanom transportu uvodi sa superbrzim podzemnim tunelom, koji bi trebao omogućiti prijevoz brži i od metroa”, komentirajući Muskov izum piše jedan od hrvatskih portala.

“Probat ćemo nešto novo ili ćemo biti zaglavljeni u prometnom paklu do kraja života. Razmišljao sam da bi možda mogli probati pod zemljom. Ne mora se nužno pratiti ruta autoceste, već je stvorena podzemna mreža.Bilo bi nevjerojatno kad bi mogli putovati Los Angelesom, New Yorkom, Washingtonom, Chicagom, Parizom Londonom brzinom 250 kilometara na sat. To bi bilo fenomenalno”, rekao je Musk.

“Nova generacija gradskog prijevoza, kad dobije sve potrebne dozvole, trebala bi biti efikasnija i od metroa”, tvrdi se u opisu ovog izuma.

VIDEO – Probna vožnja u auto-metrou Elona Muska

Za početak, nijednu ideju ne treba unaprijed odbaciti, posebno ne zbog simpatija ili antipatija prema izumitelju, ali se čini da Elon Musk u izračun nije uzeo brojne čimbenike. Nakon što bolje pogledamo njegov izum i usporedimo ih s postojećom infrastrukturom, može se reći da je danas i u srednjoročnoj budućnosti ovaj izum potpuno besmislen, a dio napisa u medijima i Muskovih izjava su obično pretjerivanje.

Boring Company, koju je osnovao vlasnik tvrtki SpaceX i Tesla, Elon Musk,  javnosti je javno predstavio probni dio tunela u blizini Los Angelesa, koji bi trebao pomoći u borbi protiv gradskog prometa. Tijekom prezentacije je Musk otvoreni dio tunela nazvao prvim korakom u razvoju cijele podzemne mreže, kroz koju će se u budućnosti moći kretati brzinom od 240 km/h.

Međutim, čak i uz površnu analizu objavljenih podataka o tunelu i “inovativnom” transportnom sustavu, novi izum Elona Muska otvara mnoga pitanja. Ona se odnose na sigurnost, pouzdanost i ekonomsku izvodivost predloženog tipa gradskog prijevoza.

Što je prikazano u Los Angelesu?

Tesla, Elon Musk, evangelist, autopilot, auto

FOTO: Elon Musk

Točna duljina tunela izgrađena na jednom od područja Los Angelesa iznosi 1,83 kilometara. Tunel počinje u sjedištu tvrtke u Hawthorneu, a završava na području privatnog prebivališta kojeg je tvrtka Boring Company kupila ranije 2018. godine. Sam tunel ima promjer od samo 3,7 metra, što omogućuje jednosmjerni promet dimenzija jednog automobila.

Bio je to osobni automobil Elona Muska koji se pokazao kao testna “kapsula” novog transportnog sustava. Bijeli automobil Tesla je postavljen na poseban okvir, kako bi mogao proći kroz probni dio tunela za 2 minute. Ovaj rezultat već pokazuje stvarnu prosječnu brzini prolaska kroz tunel dug 1,83 km, što je u ovom slučaju bilo oko 55 km/h.

Usporedbe radi, prosječna brzina putničkog automobila u gradu s više od milijun stanovnika na prometnicama iznosi od 40 do 45 km/h, a megalopolisi opterećeni prometnim gužvama bilježe prosječne brzine od čak 24 km/h. Takav “antirekord” je registriran u Moskvi 2012. godine. Međutim, od tada, usprkos stalnim kritikama na račun gradskih vlasti, prometnih gužvi u Moskvi je malo i riješile su se čak i u jutarnjim i večernjim satima u kojima se prosječna brzina prometa povećala na 30 km/sat.

Bijeli probni automobil Tesla je pokazao infrastrukturu tunela – dizala za dizanje i spuštanje platforme s automobilom i posebno postolje za transport koje, naravno, povećava prosječno vrijeme i smanjuje prosječnu brzinu prijevoza kroz predloženi tunel. Naravno, tvrtka Elona Muska pokušava poboljšati probni model i pretpostavlja se da će u budućnosti transportni dio, koji se sada može odvojiti od automobila, biti integriran u samo električno vozilo i biti prilagođeno tunelu.

Međutim, projekt tunela odmah na prvi pogled ima nedostatak. Ovo je banalan projekt za privatna vozila na tračnicama. Na predstavljanju je Musk rekao da će posebna letjelica nositi pješake i bicikliste ili ljude koji redovito rade u tunelu. Oni samo će se spustiti dizalom, pričvrstiti na transportni prijevoz i kretati se unutar tunela, a zatim izaći na mjestu odredišta.

Troškovi

Tesla fabrika

FOTO: ilustracija, fabrika Tesla

Trošak “testne milje” svojih tunela Musk procjenjuje na 10 milijuna dolara, uključujući troškove izgradnje tunela, unutarnje infrastrukture, ventilacije, rasvjete i sigurnosnih sustava. Za usporedbu, trošak milje tunela, izgrađenog konvencionalnim metodama je, prem Musku, do milijarde dolara.

Točno, jer cijena kopnene milje ili 1,6 kilometra podzemne željeznice u New Yorku stoji oko 900 milijuna dolara, ili oko 560 milijuna dolara po kilometru. Nadzemne trase koje su postavljene u novim područjima su jeftinije i koštaju oko 90 milijuna dolara po kilometru. Usput, ne zaboravimo da je u drugim zemljama izgradnja podzemne željeznice mnogo jeftinija. Naime, nedavno završena izgradnja 10 kilometara dionice podzemne željeznice u Amsterdamu je koštala 3,1 milijardu eura, što je oko 350 milijuna dolara jedan kilometar tunela.

Izgradnja metroa u Rusiji je još jeftinija. U St. Petersburgu i Moskvi, ovisno o uvjetima izgradnje postaja, troškovi metroa po kilometru variraju od 125 do 200 milijuna dolara, ili u nacionalnoj valuti između 7,5 i 12 milijardi rubalja. U slučaju izgradnje dubokih postaja, kakve su u St. Petersburgu i Moskvi, zbog pariteta kupovne moći je to najskuplji i najduži metro na svijetu, koji se grade takozvanom zatvorenom metodom, tako da stanovnici grada ne mogu ni osjetiti da je ispod njih vrela podzemna konstrukcija.

Konačni rezultat izgradnje “velikog metroa” izgleda sasvim drukčije. Na primjer, standardni metro uključuje vožnju kroz dva paralelna tunela s promjerom od 6 metara ili dvokolosiječnim tunelom promjera 10 metara. Lako je izračunati da je samo po količini kopanja takav kilometar tunela sedam puta veći od ideje Elona Muska. Dakle, sve komponenta “inovativnog” tunela tvrtke Boring se sigurno trebaju množiti s tim faktorom, kako bi dobili cijenu penetracije za izgradnju prave i učinkovite podzemne auto-mreže.

Mnogi dijelovi probnog tunela kojeg je iskopao Elon Musk su neshvatljivi. Nije opisan sustav ventilacije, zaštita od požara, sigurnost, električna opskrba i pumpanje podzemnih voda, a sve te stvari čine većinu troškova pri izgradnji pravog metroa. Svaki projekt izgradnje linija podzemnih željenica je podvrgnut rigoroznom ispitivanju, jer su ona jamstvo sigurnosti i nesmetanog rada kompleksnog tipa gradskog prijevoza.

Stoga, Muskova procjena o trošku od  “10 milijuna dolara za nautičku milju” tunela više izgleda kao marketing. Njegova je zadaća bila privući potencijalne ulagače, a ne trijezna procjena stvarnih troškova izgradnje funkcionalne urbane prometne infrastrukture.

Zanimljivo je da do sada nitko nije objavio planirane gospodarske pokazatelje transportnog sustava Boring Company. Elom Musk ovu tvrtku zove “njegovim hobijem”, istodobno naglašavajući kako ne troši više od 3% svog ukupnog vremena na nju. Boring Company je podružnica tvrtke SpaceX i zbog toga su računovodstveni i financijski rezultati još su više zatvoreni.

Ipak, pokušat ćemo napraviti neke procjene u tom smislu. Naravno, za potrebe analize je probno područje dugo 1,83 kilometra u Los Angelesu vrlo slabo prilagođeno, ali Musk također ima i pravi projekt. Prema njegovim riječima je u srpnju 2017. godine tvrtka dobila “usmeni pristanak” od vlasti distrikta Columbia za izgradnju tunela od 20 kilometara između grada Fort Meade i centra Baltimorea. Planirani projekt podrazumijeva izgradnju dva tunela, svaki sa svojim kolosijekom, a kretanje će se odvijati u suprotnim smjerovima. Radovi na ovom projektu su trebali početi već početkom 2018. No sudeći prema informacijama na internetskoj stranici tvrtke Boring Company, projekt je još uvijek u fazi pregovora.

Pokušajmo izračunati propusnost takvog tunela. Može se temeljiti na činjenici da je interval kretanja koji je moguć i određen sigurnosnim pitanjima oko 1 minute, većina transportnih kapsula, oko dvije trećine, prevozila bi po 16 osoba, a ostali putnici bi putovati sami, u vlastitim automobilima. Lako je izračunati da bi u takvim uvjetima satni kapacitet tunela Boring Company bio oko 660 ljudi na sat za jedan tunel, ili 1320 osobe u oba smjera. Više ljudi se jednostavno ne uklapa u dimenzije “dječjih” tunela, niti u najveće kapsule.

Za usporedbu, tranzitni kapacitet raznih vrsta gradskog prijevoza se također svodi na uvjetni sat. Redoviti taksi s intervalom od 1 puta u 2 minute na cestama bez prioriteta može prevesti 480 osoba po satu. Autobus i trolejbus s istim intervalom i na cestama bez prioriteta mogu prevesti 4500 ljudi. Gradski tramvaj 9000 ljudi, autobusi i vozila za brzu vožnju na prioritetnim dijelovima ceste prevoze 11 000 ljudi na sat, a gradski tramvaji velike brzine 22 000 ljudi. I konačno, aktualne podzemne željeznice na jednoj ruti prevezu oko 70 000 ljudi na sat.

Dakle, ako ne želite množiti 10 milijuna dolara za sedam, pomnožite ih s omjerom 70 000/1320 putnika, koliko se kapacitet pravog metroa razlikuje od onoga kojeg je zamislio Elom Musk.

Ispalo je još gore, “samo” 53 puta više. I  napominjemo, ovdje uopće nije bilo govora o pouzdanosti i sigurnosti ove vrste prijevoza. U ovom slučaju, nema vlastitog sustava prijenosa energije u ovoj vrtio tunela i kod vožnje u njemu automobili moraju koristiti vlastite elektromotore. Dakle, ako netko na vlastitom Tesli ispred vas stane u tunelu, on ne može izaći, jer pogonski dio pokreću elektromotori automobila Muskovih klijenata.

Priča o “brzinama od 250 km/h” također nema nikakvog smisla. Na dionici od 20 kilometara, uzimajući u obzir sva ograničenja ubrzanja u tunelu i izgubljeno vrijeme na dizalu, razlika u vremenu s aktualnim podzemnim visokobrzinskim željeznicama iznosi samo 7 do 8 minuta.

I za kraj. Ako se Elon Musk želi boriti s prometnim gužvama, podsjetimo da je kapacitet jednosmjerne autoceste na 1500 ljudi u privatnim automobilima na sat. Nešto više nego u tunelu Elona Muska.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
42 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Nekako imam utisak da cemo biti zatrpani clancima sa suprotnim ocjenama u kojima ce se hvaliti genijalnost ideje, nabrajati prednosti, iznosti brojevi o njenoj isplativosti i preporucivati da se sva jadranska ostrva povezu ovim transportom. Nema trajekta, nema bure, za 5 minuta stize se na Hvar.

Šok
Gost
Šok
1 godina prije

Čova ima para, voli se zaigrati sa njima, živi život, neka mu bude. Ja bi volio isto barem što se tiče para.

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

A odakle mu pare?

Šok
Gost
Šok
1 godina prije

Malo zaradio, malo dala država.

Stanislav
Member
1 godina prije

Dala mu nije ništa. Njegovim kompanijama posudila i sa kamatama naplatila? Da, još su vratile zajmove nekoliko godina prije vremena! Dobili su i razne olakšice, ali pod uvjetom da se zaposli određen broj osoba itd. Kada ce Uljanik vratit sto je dobio? Već vidim kako bi svima smetalo da netka tvrtka zaposli nekoliko tisuća radnika ovdje… Evo vam vasa nafta i plin i u bliskoj buducnosti zatvorena sisacka rafinerija. Pljujete po covjeku samo jer to sto radi radi u Americi, da to radi neki Rus bio bi hvaljen na ovom portalu sakom i kapom. Nisam proamerikanac bas suprotno, ali ne rade sve pogrešno i nije sve americko zlo.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije

Auto- centimetro Elona Muska.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije

Moguce, cak vjerojatno je tebe ostetio. Samo ne znam kako.

šeronja
Gost
šeronja
1 godina prije

to je spodoba koja se zalaže za 200satni radni tjedan, samo toliko

VasilisaPremudra
Gost
VasilisaPremudra
1 godina prije

Mda.

Frajer nazove auto/kompaniju Tesla i ‘ladno izjavi da mu je uzor, zapravo Edison.
Jerbo je izumljeno dao na trziste.
A Tesla eto nije.
Pa je Thomas Alva uzoritiji.
Tja…

Gadna neka logika.
I vrlo isplativa.

ShaCkaL
Gost
ShaCkaL
1 godina prije

Da zalaže se za 200 sati radni tjedan da bi izbjegli potpuno preuzimanje AI na ljudima. Samo spodoba može nazvati Muska spodobom.. Ti si sigurno ultra sposoban, i uz to vjerojatno neshvaćeni umjetnik kojeg nisu prepoznali.. Mnogi koji su radili ne 200 već 400 sati mjesečno zaslužni su što mi imamo napredniji život i koristimo njihove inovacije.

VasilisaPremudra
Gost
VasilisaPremudra
1 godina prije

@ShaCkaL

“Da zalaže se za 200 sati radni tjedan da bi izbjegli potpuno preuzimanje AI na ljudima. Samo spodoba može nazvati Muska spodobom.. Ti si sigurno ultra sposoban, i uz to vjerojatno neshvaćeni umjetnik kojeg nisu prepoznali.. Mnogi koji su radili ne 200 već 400 sati mjesečno zaslužni su što mi imamo napredniji život i koristimo njihove inovacije.”

Mnogi su radili i vise od gorenavedenih 400 sati mjesecno.
Imaju cak i ime, ti mnogi.
Robovi.

U ovom slucaju “u sluzbi” Elona . Elon inovator/CAO ima svako pravo osobno trositi svih SVOJIH sedamstotinacetrdesetak sati mjesecno na rad, rad i samo rad. No Elon CAO je klasicni izrabljivac ciji
su altruisticni motivi upitni i dubiozni, tim prije jer mu je upravo AI u zoni interesa.

Uostalom, Musk je svoj mentalni sklop i sam lijepo objasnio dajuci prednost Edisonu nad Teslom.

kiki
Gost
kiki
1 godina prije

Sukob Edison/Tesla, odnosno dva pojma kojeg predstavljaju je puuuno značajniji nego se misli…btw Edison je kupio poslije patent za žarulju od Swona…
Želim reći da je u kapit.prečesto ‘spremanje patenata u ladice’, pa smo tako čekali neznam kako dugo, jer se nisu isplatila ulaganja u tipkovnice (naravno i oper.sustave koji prevode)…
E, nekom drugom će se isplatit – ako naleti na istu stvar.
Ovom logikom napredak društva je usporen, a u nekim slučajevima, – Rimljani su se trovali olovom iz cijevi za vodu- ugrožn je i opstanak društva zbog tehnologije…
Kinezi nemaju tih problema. Bitnu prednost im daje ne što ne poštuju intel.vlasništvo, već to što tamo nema nekog tko će zabraniti investiranje u novosti (ako banka ne daje kredit to je isto zabrana)….

Ante
Gost
Ante
1 godina prije

Da bi se razvio efikasan prijevoz, treba razviti kompjutere koji će upravljati sa njime. Onda se čak može iskoristiti i postojeća infrastruktura za prijevoz samo bi kompjuteri upravljali sa autima. Čovjek bi se morao izbaciti kao vozač auta, jer čovjek je razloga nefikasnog prijevoza. Osim toga postojeća infrastruktura bi se ipak morala prilagoditi novoj tehnologiji prijevoza. Ovo što sam rekao je po meni osnova efikasnog prijevoza.

Zax
Gost
Zax
1 godina prije

A opet meni nije jasno kako ljudi puse muskova sranja. Njegov auto je malo poboljsana verzija elektricnog auta s pocetka 20 stoljeca. Nikakav tehnoloski pomak on nije napravio. Njegov svemirski program je recikliranje NASA tehnologije od prije trideset godina. A ljudi ga gledaju kao nekog genijalca. Jedino u cemu je genijalan je u izvlacenju poticaja od drzave i para od budala koji ulazu u njegove ideje. Sto bi rekao mamic, para i budala je pun ovaj svijet

Ante
Gost
Ante
1 godina prije

Nije Musk jedini takav bogataš koji temelji uspjeh na medijskoj pompi i samo promociji. Bilo je takvih ljudi dosta u Americi koji su na isti načini prikupljali novce za svoje projekte, živjeli su na vidskoj nozi mediji su ih promovirali kao da su neka božanstva. Kada su investitori vidjeli da ih oni iskorištavaju onda je sve propalo. Musk je samo malo pametnije iskoristio sve one koji financiraju njegove projekte. Dok je medijima stalo do promocije takvih ljudi jer to donosi zaradu medijima.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Obični papak, ali papak iza kojeg neko stoji. Točno, ništa on o nije izmislio i kakav je ovo tunel od jedne milje . Koga će to prevoziti? odnosno, ako s e izgradi onaj u Baltimoreu, sve je izračunato, skup kao svetog petra kajgana, a može prevoziti , koliko ono ?…. 1320 ljudi na sat. Moš mislit kakva ideja.

Kurjaca
Gost
Kurjaca
1 godina prije

Koliki je velika zaglupljenost sa Muskom pogotovo u amerci postalo mi je jasno kad su u novoj fransizi zvjezdanih staza discoveri na samom pocetku serije njega nabrojali kao od jednog velikana civilizacije.discoveri se desava oko 2300 a musk je po njima jedan od najzasluznijih u istoriji

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Kao i ono Zeitgeist i grad budućnosti. Al su bili dosadni do zla boga. Na kraju dođe neki ekonomist i veli da jezgro takvog grada ne može biti hipi komuna i da to mora napraviti neka multinacionalna korporacija s najnovijim tehnologijama i potrošiti stotine milijardi dolara, a onda bi se to, potencijalno, moglo širiti na temelju tog Zeitgeist srnja…. Od tada nula, ni riječi više..

Stanislav
Member
1 godina prije

Kakvi ste vi likovi, užas. Izgubim nadu u čovječanstvo kada ovakve stvari čitam. Sram vas može biti, čovjek je postigao mnoge stvari za koje su gotovo svi govorili da su nemoguće, i onda se toliko broj ljudi nađe pljuvat po njemu. Ajde Laki reci mi čime se baviš kojeg si k**ca u životu postigao?? Kako vas nije stid. Koliko znate o njemu, njegovim kompanijama, proizvodima, i odgovarajućim industrijama? Koliko? Ajde kada toliko znate javite mi se pa da porazgovaramo. Da čujem vaše dokaze? Kakvog iskustva ima autor ovog članka u kopanju tunela? Pa za Boring Co. rade inženjeri iz jedne od najvažnijih raketnih kompanija na svijetu i mislite da ne znaju napraviti malo bolju analizu od ove autorove sa salvete ili iz glave? Sramota da osobe sa ovog portala koje tvrde da ne p*še mainstream medije pop*še mainstream medije samo od druge strane.

Dunja
Gost
Dunja
1 godina prije

Stanislave, u Bgd bi rekli “ne loži se”…pa Laki i većina ovde su sigurno umniji od Maska, koji je kao i Gejts i ostalo društvo samo maska za paljenje ljudi lažnim pričama…gde god se zagrebalo isplivale su šupljine….mada, ako je Vma lakše da Vam Mask bude heroj, neka….možda da odete, da se zaposlite tamo i probate taj “ritam” 200 na sat….oni i u nauci, tehnologiji, medicini…postaju ono čime zatrpavaju medije, umetnost, sport….lažni heroji i “mitski” uspesi potkrepljeni desetinama milona koji su jedino merilo vrednosti….

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Da je sreće bilo, ti bi sa mnom spavala…pjevao je Bebek tako da sad znamo da baš i nije imao sreće, barem s njom. Ni mi nismo baš imali sreće, mnogi bi dodali – ni pameti. Da se nismo raspali, tko zna bismo li sad s čežnjom pogledavali Teslu ili bi sadašnji tesloljupci poglede upirali k nama?

Kad ne možemo u budućnost, možemo u osamdesete. Umro drug Tito. Miroslav Lilić s premalo kose, u crnoj kravati reče to kratko i jasno. Dok su kasnije ekskurzije, radni ljudi i građani čekali u dvoredu satima kako bi se poklonili voljenom maršalu u Kući Cvijeća, neki koji su bili bliže, ne oltaru, nego komitetu su već dijelili pozicije koje će zauzeti nakon 1995-e.

Vozili su se u fiat argenti, renaultu 25, neki i u Mercedesu 123 linije.
Radni ljudi i građani (da se zna da nije bila samo jedna klasa, nego dvije) su imali šarolik vozni park.
Najviše je bilo Zastavinih auta koja je proizvodila po Fiatovoj licenci modele 750 (fićo), 101 (stojadin). Zastava 1500 i zastava 1300 (tristać) već su bili zastarjeli modeli izvan proizvodnje.

Fićo je bio vjerojatno najgori auto kojeg je čovjek ikad smislio s ove strane željezne zavjese. Rijetko koji bi prešao 100 000 km, još rjeđi bi potegli 100 km/h, a da ne zakuhaju. Zato je svaki drugi prolazio s dignutom haubom otraga, što zbog hlađenja motora, što zbog lakšeg pristupa kileru za često ulijevanje vode. Grijanja skoro da nije imao. Nije se palilo s komandne table (ovo je ekstra kompliment za ono što je fićo imao umjesto komadne table), nego povlačenjem poluge smještene ispod zadnjeg sjedala.Sprijeda rezervoar za gorivo i nešto kao gepek. Da bi se ulilo gorivo, moralo se dignuti prednju haubu. Otraga motor i prijenos snage na stražnje kotače preko prirubnica. Na svaki nagliji start – ode prirubnica,jbiga. Rezervna se držala ispod vozačkog sjedala i bila je dio obavezne opreme vozača fiće.

Stojadin je već bio limuzina. Tisuću i sto kubika, u kasnijim varijantama (confort) i tisuću i tristo. I on bi jedva dogurao do 100 000 km, a da se ne raspadne prednji kraj. Kad bi startao, dizao se poput glisera u zrak i svakom promjenom brzine bi ponirao, dodavanjem gasa se dizao ponovo. Loš ovjes, ali relativno nekvarljiv, bolje rečeno popravljiv. Platine, svjećice, razvodnu kapu imati sa sobom i na put, makar daleki od 300 km. Trošio 7-8 litara supera.

Tristaća nitko nije mogao napojiti. Bio je stvarno limuzina za to doba, ali male plaće i ako bi samo malo smirio disanje, mogao bi čuti kako sisa gorivo dok radi. Fiat-Zastava 1500 je bio šestak, ništa lošiji od bilo koje konkurencije sa Zapada.

Naravno, nismo imali samo svoje made in YU automobile, ipak smo bili na klirinškom tržištu koje je funkcioniralo otprilike ovako – vi nama traktore, aute, kamione, mi vama ljetovanja na Jadranu i nešto tenkova, ako zatreba.
Iz Poljske su nam tako stizali Pezejac (licenca Fiata), i peglica (fiat 126). Pezejac je bio u rangu lade. Puno trošio, ali je zato izgledao kao automobil, za razliku od Poloneza.

Peglica se nije palila na ključ, poput ostalih auta, nego su između prednjih sjedala bile dvije ručice. Jedna je bila čok, druga je bila – paljenje! Motor sa zračnim hlađenjem. Niti je išla, niti je bila udobna. Kasnije su proizvodili poboljšanu verziju, s paljenjem na ključ i vodenim hlađenjem.

Lada je dolazila sa samo jednim modelom limuzine. Nikad poboljšan, nikad izmijenjen. Vječni. Kao i lada Niva.
Iz Rusije je dolazio i Zaporožec, s usisnim kanalima iza zadnjih vrata. Jedini gori od fiće.
Iz Čehoslovačke smo dobivali škodu. Sve modele. Najčešći je bio 120 l. Motor straga, sprijeda hladnjak za vodu i cijevi preko cijelog auta natrag do motora. Majstor je morao znati ozračiti kiler da bi sve to funkcioniralo.Pogon – stražnji, kao i svi dosad nabrojani (osim stojadina).

Istočni Nijemci (DDR) su nam uvijek bili nešto dužni pa su dugove plaćali Wartburzima i EMzejcima, rjeđe Trabantima. Wartburg je jedini bio s dvotaktnim motorom i nije bio za svakoga.Pustiš gas, a on bez ikakvog motornog kočenja se ne zaustavlja. Imao je specifičan zvuk kojeg si mogao prepoznati na kilometre udaljenosti.
Je, nešto smo uzimali i od Rumunja. Imali su Daciu koja je u stvarnosti izgledala kao Renault 12, zato jer je bio njegova licenca.

To je otprilike bilo sve od komunističkih modela.
Voljeli smo mi i kapitalističke aute. U Sarajevu se u TAS-u sklapao golf jedinica i golf duja. U Revozu u Novom Mestu Renault 4 i Renault 18, u CIMOSU (Koper) Citroen GS, u Kikindi u IDI Opel kadet.

Zastava je proizvodila i male dostavne kamione. Zadnji model je bio Turbo Zeta.
Proizvodili smo i autobuse. TAM je u Mariboru najprije počeo po licenci Magirusa Deutza, u Skoplju je bio SANOS, u Beogradu IKARUS, u Zagrebu DUBRAVA (licenca mercedesa), u Priboju FAP.

Kamioni su bili posebna priča. Domaći su bili već spomenuti TAM (Dajc) njuškar, stopedesetka. Taman negdje 1980. su počeli proizvoditi i prve tegljače TAM 260 (konja). Do rata je taj TAM dogurao do 330 konja. FAP je ipak bio najjači. Od onih prvih njuškara preko izvedenica od autobusa za prijevoz namještaja do tegljača s mercedesovom kabinom.
Prije koju godinu sam prošao preko Priboja i vidim tvornicu FAP. Uredna, sve pospremljeno, kao da je praznik, a ne radi već godinama. Šteta što se nije nastavila proizvodnja, ne baš FAP-ova, nego mercedesa 19 35 koje su ionako bili slagali.

Imali smo i uvoznih kamiona. Građevinari su najviše voljeli češke TATRE, a svi su mrzili poljske JELEZE (koji su mnoga poduzeća otjerala u propast). Najpopularnija je bila mađarska RABA. Ma ima bolan u njoj cijevi k’o u vodovodnom preduzeću! One prve su bile s MAN-ovom kabinom i mjenjačem ispod volana, nesinkroniziranim, šištala je poput lokomotive, a malo tko bi je ušaltao bez psovanja. Kasnije su dolazile s kabinom nizozemskog DAF-a 3300 i stvarno su lijepo izgledale (imale su V8 motore i navodno si mogao, u slučaju da izgori jedan klip, skinuti onaj suprotni i dovući se do garaže), čak je i mjenjač bio tamo gdje treba biti.
Skoro zaboravih ruskog KAMAZA (pisalo se ovako KAMA3). Bio je omiljeni kiper, uz bok TATRI.

Nisu u to doba ni zapadni auti bili puno bolji. Propadale su i tamo firme. Danas se nitko i ne sjeća SIMCE, TALBOTA (francuski), njemačkog NSU (koji je jedini išao s wankel motorima), DATSUNA, engelskog AUSTINA (za kojeg si morao imati colne ključeve, ovi naši nisu odgovarali). Peugeot je u to doba imao model 404 i 504, Audi model 100 i 80, BMW model 2002, Mercedes liniju 123.
Japanci su nešto pokušavali sa svojim autima, ali su uglavnom bili rijetki i loši. Koreanci nisu ni znali da će ikad proizvoditi dobre automobile. Vozač koji bi uspio njihov model Hyundai Pony držati u svojoj traci je morao biti velemajstor, ovjes katastrofalno loš.
Propadali su i proizvođači kamiona. MAGIRUS se ugasio (imao je model tegljača od 300 konja, 10 cilindara sa zračnim hlađenjem), kupio ga FIAT (danas se zove IVECO), u Španjolskoj je bio Pegasus, licenca DAF-a (a i DAF-a su kupili Amerikanci), u Engeskoj je bio Leyland i ETF. U Austriji STEYR,koji je umjesto svojih modela na kraju proizvodio MAN-ove te ga je MAN na kraju kupio i ugasio proizvodnju STEYRA.

Sve u svemu, nismo mi bili toliko loši, naprotiv. Da je sreće bilo…tko zna što bi bilo..

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije

Tamanite pijesake!
TAM

Arkaj
Gost
Arkaj
1 godina prije

Pročitao sam tvoj komentar s posebnim guštom. Pohvale na trudu pisanja, ovo je ipak esej a ne komentar. I ako ti to nešto znači, moja ocjena je da taj trud nije bio uzaludan i da će to mnogi stariji vozači s zadovoljstvom pročitati…

Odisea
Gost
Odisea
1 godina prije

Jako dobar text sa puno informacija .
Kaže Mujo Sulji sav zadihan imam jednu dobru a jednu lošu vijest, kaži prvo dobru..odgovori Suljo!
Stigli smo na 14 sprat.
– Super ! a koja je loša?
Pogriješili smo ulaz !
U čemu je poenta ?

zlatan
Gost
zlatan
1 godina prije

Gospon SON ALERIK, nabrojili ste sve i svašta, ali uočio sam detalj o “Zaporošcu”, da je dolazio iz Rusije. E, pa nije iz Rusije, već iz SSSR-a, i nije dolazio iz Rusije, već iz UKRAJINE. Iz grada Zaporožja, peti po veličini grad u Ukrajini na rijeci Dnjepru. Sada oko 740.000 stanovnika.
Hm, da su japanski automobili bili loši? To Vi ozbiljno? Moj pokojni prijatelj kupio je Mazdu mislim 1968 ili 1969, ne znam točno, i vozio je sve do 1984 kada je odselio u inozemstvo, a idući kupac je tu Mazdu vozio još barem 15-tak godina. Ukupno najmanje 30 godina auto je bio u upotrebi.
Ja imam Hyundai, svaka čast na kvaliteti toga automobila, od sjeveene Italije, pa preko Albanije i Makedonije i Grčke s njim. Automobill je samo stroj, nije kvaliteta vozila samo u marki, treba auto i održavati. Jer, vidio sam ja na auto-cesti i skupe “Merđe” kako stoje dignutog poklopca motora sa strane. Moj nikada nije stao, jer prije svakog dužeg puta obavezno sam odlazio u servis prije toga. To je kao i tijelo…..nije sve u genima, treba i paziti na tijelo. Ja stavljam akcent na vježbanju i to napornom vježbanju, a hrana je sporedna stvar. Bitno je jesti umjereno,, bolje malo nego puno.
Iz SSSR-a, je bilo kupiti i onih velikih Volgi………..unatoč predrasudama, te Volge su bile više nego dobre.
I da, u jugoslavensko socijalističko doba, ipak je najviše uvoznih automobila bilo sa zapada Evrope, ne sa istoka.
Usput, sovjetske sada ruske Lade, mislim na terence, su odlični terenci. Jedni moji ga imaju, doduše vlasnik je umro, a nasljednica odnosno udovica, vozi Ladu terenca samo tako !!!

P.S. Taj “Zaporožec” u prijevodu bi značilo Zaporožanin, građanin Zaporožja, jednako kao što je Moskvič (njih ste zaboravili) u prijevodu znači Moskovljanin, građanin Moskve, dakle taj mali Zaporožec je bio najjeftiniji auto u to doba u SSSR-u. Kada sam bio u SSSR-u 1983 godine, i kada je prosječna neto plaća bila oko 250 rubalja, auto Zaporožec je stajao koliko pamtim,nekih 3.000 do 3.500 rubalja, Lada oko 5.000 do maksimalno 7.000 rubalja, a Volga oko 9.000 do 10.000 rubalja.
Usput, stan od nekih 50 m kvadratnih, cijena mu je bila oko 10.000 rubalja, a stan od oko 75 do 80 kvadrata, koštao je oko 15.000 rubalja.
No, cijene iz tih vremena je posve besmisleno pretočiti u današnje uvjete.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Zlatane
Sa svim što ste rekli – u pravu ste. Volge sam se sjetio kasnije
Naravno da je bilo zapadnih auta, te marke se voze i danas, htio sam navesti sve zaboravljene aute koje smo nekad vozili
Oko hrane i treninga se slažemo, imam istu težinu kao ina maturi (67),a od mature prošla desetljeća.

kiki
Gost
kiki
1 godina prije

Izvrsno. Lijepo bi bilo sad usporedit USA iste godine i Jugu iste godine. I danas. I ne zaboraviti na to koliko sad ima gdje niže i srednje klase…

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

Musk se baš dobro zajebaje, lipo se nadimi ka zmija i onda mu svašta pada na pamet pa sve to mediji prenose ka zaozbiljno.

Dunja
Gost
Dunja
1 godina prije

Svako svoj posao radi, njemu pare da lupeta i mulja ponešto, medijima novac da naprave priču i eto…..

Maja
Gost
Maja
1 godina prije

na temu energija bilo je vec top izuma u proslosti, pa su ti mozgovi jednostavno nestali ili zavrsili u ludnici, ne dobrovoljno. sad opet big biznis zeli nesto novo, u stvari manje osobnih vozila, ne vise i ne jeftinije. nije elektricno niti manje jeftinije, niti ekologicnije. zapravo zadnji krik jest vodikov pogon u njega vec neki ulazu. i zasto uopce skupi tuneli? kao u “5-tom elementu” utipkas mjesto odredista i zuuuum letis medju “osicama” po zraku. daleko efikasnije

Šok
Gost
Šok
1 godina prije

vodik je tehnološka slijepa ulica, jer je to plin koji eksplodira pod nekontroliranim uvjetima (plin praskavac), brzo se gubi iz spremnika (mala molekula nađe mikro pukotinu i iscuri, najlakše se može dobiti iz ugljikovodika (nafta) prema tome opet smo na početku.

Maja
Gost
Maja
1 godina prije

pa i metan je eksplozivan, pa su ipak japanci s njim napravili uspjesan pokus.

Dunja
Gost
Dunja
1 godina prije

Korišćenje vodonika je jedan od zahteva “žutih prsluka”….

Brainstorm
Gost
Brainstorm
1 godina prije

kad bi se olaksalo i ubrzalo putovanje ljudi bi samo putovali na vece udaljenosti. rjesenje nije olaksavati putovanje nego ukinuti potrebu za njim. gradove treba drukcije dizajnirati. uredi, usluge, sitna proizvodnja, skole, bolnice moraju ici u podrume. sredjivanje papira na internet. dostava masovna, za svaku ulicu jedan dan tjedno besplatno. javni prijevoz besplatan za sve one koji moraju putovati (vozickanja penzica naplacivati). pomaknuti radna vremena da bi se ukinula guzva.
niske i prazne kucice srusiti i napraviti prave zgrade da se poveca gustoca stanovnistva. tim ce se povecati ucinkovitost svih usluga.
parkove izbaciti na periferiju jer su nedovoljno iskoristeni. puni su jedino vikendom ponekog suncanog dana. nije posteno da tisuce putnika mora prolaziti pola kilometra vise jer se jednom vlasniku psa ne da putovati desetak km van. organizirati besplatne autobuse u rijetkom slucaju kad se narod zazeli zelene travice.
eto, tako rijesiti problem a ne elon musk “katapulte”
inace, ideja kopanja tunela je jako dobra. vrijednost elona muska je da popularizira i pojeftinjuje tehnologije. tehnologija iskopavanja (busenja) je preslabo razvijena i preskupa. tuneli su rjesenje na mnogo sto. u njemackoj postoji ideja da se napravi tunel za prijevoz robe jedino. ubacile bi se palete koje bi same putovale od luke do velikog grada u unutrasnjosti.

čoban Đuro
Gost
čoban Đuro
1 godina prije

ČISTA NAUČNA FANTAZIJA ,KOJU MOGU I JA ČOBAN SMISLITI.Isplativa je samo ako kopaju krampom robijaši ili robovi,ipak se naplati i novci sjednu na moj raćun.Koja bolest.

Gumiflex
Gost
Gumiflex
1 godina prije

Gledajući video, prije nego je objavljen na portalu, doživio sam prolazak vozila isključivo u funkciji marketinga, jer se vozilo pomicalo na vlastiti pogon, a bilo je rečeno, da će se sav promet događati u uvjetima niskog tlaka, te da će se vozila nalaziti u samovozečim modulima, što u prikazanom videu nije bio slučaj.
Mene osobno čudi opća atmosfera među komentatorima, koji su valjda redom sami izumitelji, pa uzimaju Muska tako olako, kao čovjeka koji ima samo puna usta besmislenih vizija, zaboravljajući pritom, da je vozilo Tesla, nakon svih porođajnih muka (došavši na rub propasti), ipak proizvedeno, te da se tjedno iz njihovih pogona otkotrlja 5000 vozila.
Je li riječ samo o balkanskom jalu koji ne prašta poduzetnim ljudima ili je posrijedi nešto treće, oćekujem da ću saznati u vašim odgovorima.

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Citajuci komentare nebih rekao da je u pitanju zavist, vec razocarenje. Najavljivao se revolucionarni vid transporta, a dobili smo da hoce da spusti aute u podzemne tunele, nakon sto je to uradjeno sa tramvajem. I sve to je dobilo preveliku reklamu.

Imas jedan jos revolucionarniji izum. Novi projekat ima Bil Gejts. Proucavao je govna 12 godina, a onda izmislio wc bez vode. Pogledaj kako to izgleda, koliko kosta odrzavanje dnevno, koliko je para spucao u razvoj, a koliko godisnje ocekuje da ce zaraditi od africkih drzava.

emdzej
Gost
emdzej
1 godina prije

Ustani Sophia i ‘vati se lopate, mani se suplje 🙂

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije

Ovu ideju su spominjali unazad 20 godina razni vizionari. U osnovi neizvedivo iz više razloga, prvenstveno ekonomskog, a i praktičnost je upitna (vertikalno spuštanje, tranzicija u horizontalno gibanje, vertikalni izlaz, plus mnoštvo drugih faktora).

Rješenje je u depopulizaciji gradova i smanjenju potrebe za stalnom komutacijom, a ne u ovim fantazijama.
Inače, iza Elona Muska stoji američka država, tako da ga, kao i cijelu medijsku pompu oko njega, treba uzimati s rezervom.

Dunja
Gost
Dunja
1 godina prije

:)))) a ako se vrate na selo i počnu proizvoditi i biti manje zavisni od birokratije??

Čitatelj
Gost
Čitatelj
1 godina prije

Ako otvoriš Elon Musk – Wikipedija ili pronadješ njegov životopis koji je Musk sabio u samo jednu stranicu moraš se pokloniti tom čovjeku i kazati :”Tko sam ja i što sam postigao u životu da bih negativno pisao o Elonu Musku” ?

Dunja
Gost
Dunja
1 godina prije

Npr. ja sam čovek koji o Wiki misli kao o lažnoj knjizi lažnog sveta, koji ne veruje svojim očima, već voli da uključi i mozak ….ima narodna junačka pesma “”Ne ludujte, Turci Lijevnjani!
Kad ne kazah za te hitre noge,
Kojeno su konjma utjecale,
I ne kazah za junačke ruke,
Kojeno su koplja prelamale
I na gole sablje udarale:
Ja ne kazah za lažljive oči,
Koje su me na zlo navodile
Gledajući s najviše planine,
Gledajući dolje na drumove,
Kud prolaze Turci i trgovci.”

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
42
0
()
x