fbpx

Hrvatsko-ruski susret iz ugla Moskve

Hrvatska - Rusija -zastave

Ruski su mediji posvetili vrlo malo prostora posjeti hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Sve što smo mogli doznati iz hrvatskih medija je uljepšano tumačenje nekoliko minuta snimki susreta Vladimira Putina i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović dostupnih javnosti. Analitičar Centra Carnegie iz Moskve Maksim Samorukov je objavio malo širu analizu naslova ”Može li Moskva u Hrvatskoj dobiti saveznika?” i došao do zaključka kako će vrlo teško doći do približavanja, a posebno ne treba očekivati da će Hrvatska biti ruski saveznik u Europi. Najviše što se može očekivati je vraćanje odnosa iz ”nikakvih” na razinu na kojoj je moguć dijalog.

”Unatoč velikoj posjeti hrvatskog vodstva Rusiji, teško je očekivati napredak u bilateralnoj suradnji ili da će Hrvatska iznenada postati bliski saveznik Rusije u Europi. Stvarne ekonomske veze između zemalja su trenutno vrlo skromne. Sankcije, pad cijena nafte i duga stagnacija u gospodarskim odnosima između Rusije i Hrvatske neće promijeniti jedan predsjednički sastanak”, piše Samorukov.

U politici Rusije na Balkanu se vidi novi manevar. Dok još svi pokušavaju procijeniti razinu ruskog utjecaja u Crnoj Gori ili Makedoniji, Moskva se odjednom približava Hrvatskoj, jednoj od najatraktivnijih proameričkih zemalja u regiji. Prvi put od 2009. predsjednik Hrvatske, ovaj put Kolinda Grabar-Kitarović, stigla je u Rusiju u službeni posjet.

On će u Rusiji trajati tri dana, od 18 do 20. listopada. Predsjednica Grabar-Kitarović u rasporedu ima susret s predsjednikom Vladimirom Putinom, premijerom Medvedevim, predsjednicom Vijeća Federacije Valentinom Matvijenko i patrijarhom Kirilom. Istodobno će se u Moskvi održati poslovni forum o gospodarskoj suradnji između Rusije i Hrvatske, na kojem će biti stotine i hrvatskih gospodarstvenika. Čak i čelnici Srbije, najboljih balkanskih saveznika Rusije, ne dobivaju tako veliki program.

Hrvatska geopolitika

Putin-Kolinda
FOTO: Vladimir Putin i Kolinda Grabar-Kitarović

Glavni događaj posjeta je sastanak dvoje predsjednika u Sočiju 18. listopada, ali on nije donio nikakve zapanjujuće rezultate, što se nije ni očekivalo. Obje strane su profitirale od same činjenice da se sastanak održao.

Nakon ukrajinske krize, Moskva se na ovaj način oslobađa posljednjih naznaka izolacije u Europi. Prije nekoliko godina bi vijest da je jedan od europskih čelnika otišao na sastanak s Putinom izgledala kao optužba. Ovo je sada samo vijest.

U Moskvu su sada spremni ići ne samo Orban ili tradicionalno prijateljski Grci, nego, na primjer, i predsjednica Hrvatske, zemlje koja je oduvijek bila vrlo zapadnjačka, a odnosi s Rusijom su bili su vrlo hladni. Da bi umirila savjest i javnost, dovoljno je bilo izgovoriti ritualnu formulu “Mi se zalažemo za provedbu Sporazuma iz Minska” i sigurno možemo ići u Rusiju kako bismo razgovarali o bilateralnoj suradnji.

Za hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, kao i za većinu istočnoeuropskih čelnika, susret s Putinom je osobna napast kojoj se ne mogu oduprijeti.

Sve ostalo vrijeme Putin može biti agresor, tiranin i razarač svjetskog poretka. Sve u svemu, zli čarobnjak Sauron kojeg što prije treba izolirati. Ali, ako postoji sporazum o osobnom sastanku, to odmah postaje najvažniji diplomatski događaj godine i o njemu se izvještava do u najsitnije detalje. Tko će misliti o izolaciji Rusije, kada se može fotografirati sa samim Putinom i time još jasnije poručiti biračima: ”Vidite, ja sam u središtu svjetske geopolitike.”

Iako u ovom slučaju hrvatsku stranu zastupa jedna od najblistavijih čelnica istočne Europe, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, Hrvatska je parlamentarna republika i premijer ima mnogo više ovlasti. Ali tko pozna hrvatskog premijera? Još jedno glatko i obrijano europsko lice s naočalama, nastavlja Maksim Samorukov.

Andrej Plenković bi u nas mogao voditi regiju Samara i nitko ne bi primjetio zamjenu, što ne bi bio slučaj s predsjednicom Kolindom, koja izgleda kao jedna od  Wagnerovih valkirija. Postoji li mnogo predsjednika u svijetu siromašnih četiri milijuna ljudi koji se mogu imati nekoliko sastanaka s Putinom i Trumpom u nekoliko mjeseci? E Hrvatska sada ima takvu predsjednicu.

Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u prošlosti bila ministrica vanjskih poslova i pomoćnica glavnog tajnika NATO pakta, vrlo je aktivna u međunarodnim odnosima. Nije ograničena na balkanske poslove, ona također odlazi u istočnu Aziju i Bliski istok. Ona je zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom postala autorica ”Inicijative tri mora”, projekta koordiniranja napora zemalja srednje i istočne Europe u području energije i infrastrukture. Sada je na sastanku u Sočiju Grabar-Kitarović to još jednom rekla. Govorila je ne samo o trgovini i Bosni, nego se ponudila da posreduje između Rusije i NATO pakta, jer će uskoro otputovati u Washington na sastanak s Trumpom. Također su razgovarali o Ukrajini, pa i o Siriji.

Hrvatska, EU i Agrokor – Najbolje je da kriva bude Sberbanka

Agrokor će pojesti lešinarski fondovi

Međutim, unatoč činjenici da oboje predsjednika vole geopolitiku, čisto diplomatski razlozi ne bi bili dovoljni da se organizira jedan tako veliki posjet. Jasno je da se jasno ove godine u odnosima između Rusije i Hrvatske neočekivano otvorilo pitanje 1,3 milijarde eura, koliko je hrvatska tvrtka Agrokor dobila kredita od Sberbanke i VTB-a.

Agrokor je produkt hrvatskih 90-ih. U metežu odvajanja, građanskog rata i privatizacije tadašnjeg predsjednika Tuđmana, tajkun Ivica Todorić je stvorio divovski holding, uglavnom od tvrtki u prehrambenoj industriji i trgovačkih lanaca, nastavlja ruski analitičar Carnegie Centra Moskva.

Do početka 2017. godine, kada su financijski problemi holdinga isplivali na površinu, Agrokor davao posao za oko 60 tisuća ljudi diljem Balkana, plus nekoliko desetaka tisuća dobavljača. Koncern čini 16% ukupnog BDP-a Hrvatske. Stoga, kada je u proljeće 2017. Agrokor počeo propadati, hrvatska vlada je morala intervenirati kako bi uklonili Todorića i holding staviti pod državnu upravu.

Istodobno je otkriveno da su među najvećim vjerovnicima Agrokora ruske državne banke – Sberbanka i VTB. U pozadini brojnih ruskih optužbi da se Moskvu ometa u poslovima balkanskim zemljama, situacija u Hrvatskoj se također počela tumačiti kao jedna od epizoda u borbi za sferu utjecaja.

Sberbanka je jednostavno komentirala da će banka tražiti povrat novca svim zakonskim sredstvima, što se odmah protumačilo kao pritisak na hrvatsku Vladu da će ruska banka oduzeti zemlju koja pripada Agrokoru, te da će tamo očito postaviti vojne baze, špijunske centre i druga sredstva ”neprijateljske propagande”.

Međutim, optužbe protiv Rusije kriju mnogo neugodnija pitanja. Na primjer, tko je kriv zbog činjenice da je Agrokor tako brzo bankrotirao? To očito nisu ruske državne banke, koje su, unatoč svemu, davale kredite hrvatskom gospodarstvu u vrijeme kada su zapadne banke to već odbijale učiniti. Pravi razlog propasti Agrokora je zapravo bio ulazak Hrvatske u EU 2013. godine, kada je zemlja otvorila svoje tržište za paneuropsku konkurenciju.

Naravno, Todorić je shvatio da ako se bavi trgovinskim mrežama, on mora pobijediti s prometom. Stoga nije štedio novac za otkup trgovina u susjednim zemljama. Ali to još uvijek nije bilo dovoljno da bi se izdržala konkurencija zapadnoeuropskih lanaca i njihovog prometa.

Dakle, kolaps najveće hrvatske korporacije Agrokor izravna je posljedica pridruživanja zemlje EU. No, takvi zaključci zvuče vrlo neugodno, pa je bolje temu prebaciti na Sberbanku i ”rusku prijetnju”.

Ipak, iskustvo Agrokora očito nije bilo uzaludno za ostatak hrvatskih poduzetnika i mnogi su ozbiljno razmišljali o svojim sposobnostima da se natječu sa zapadnoeuropskim tvrtkama i o tome trebaju li tražiti tržišta na kojima ovo natjecanje neće biti tako teško. Stoga se održava dosad neviđena razina poslovnog foruma u Moskvi i govori o poticanju hrvatskog izvoza u Rusiju.

Pristupanje EU općenito nije moglo dati ozbiljan poticaj gospodarskom rastu Hrvatske. Realni BDP zemlje u 2016. godini je ostao je za 8% niži nego u 2008. godini, što je najgori rezultat u istočnoj Europi, ne računajući Ukrajinu s njenim posebnim okolnostima. Stoga ne čudi da su hrvatski poslodavci, bez dobivanja očekivanih koristi od EU, posao počeli aktivno tražiti u nekim drugim smjerovima.

”Balkanska Ukrajina”

Balkan - reljef

Druga stvar je što je Moskva s Hrvatskom spremna raspravljati o prilično ograničenom broju ekonomskih pitanja. Nitko, primjerice, neće zamjeriti Hrvatskoj zato što se malo približila Rusiji. Grčka, Cipar ili Mađarska su se počele približavati mnogo ranije i idu sve dalje, ali čak ni za njih nema iznimki. A poljoprivredni proizvodi su bili jedna od glavnih stavki hrvatskog izvoza u Rusiju prije ukrajinske krize.

Hrvatska je tradicionalno zanimljiva Rusiji prvenstveno u energetskom sektoru. Prije mjesec dana je Gazprom konačno uspio sklopiti novi desetogodišnji ugovor s Hrvatima za opskrbu milijun kubnih metara plina godišnje. U 2010. godini Hrvatska je postala jedna od rijetkih zemalja istočne Europe koja je potpuno odbila kupiti ruski plin i 2011. i 2012. godine nije kupila ništa. Zatim su se 2013. Nastavile isporučivati male pošiljke, ali se tek sada zemlje vraćaju na tradicionalnu količinu uvoza.

Rusija je također zainteresirana za moguće nove ugovore u modernizaciji elektrana. Moskva želi i normalan rad rafinerija nafte u Bosanskom Brodu u vlasništvu Zarubežnjefta, koja, iako se nalazi u Bosni, ali na samoj granici s Hrvatskom, ne može raditi punim kapacitetom bez hrvatske infrastrukture.

Već dugi niz godina kolaju glasine o želji Gazproma, pa čak i Rosnefta, za kupnjom udjela u kompaniji INA, koja je nekad bila u potpunom vlasništvu hrvatske države.

I, naravno, tu je glavni i gotovo vječni energetski projekt Kremlja na Balkanu koji još ne ide nigdje, “Južni tok” ili “Turski tok”, a Hrvatsku bi se rado vidjelo među sudionicima bilo kojeg od njih.

Sada je hrvatsko vodstvo ozbiljno zabrinuto zbog pokušaja pretvorbe zemlje u regionalno energetsko središte. U skoroj budućnosti treba započeti s izgradnjom LNG terminala na otoku Krk, a taj je projekt podržao i sam Trump na sastanku u srpnju s Kolindom Grabar-Kitarović u Varšavi. Najvjerojatnije će Hrvatska htjeti privući pozornost drugih izvoznika velikih izvora energije, tako da se i neki od ruskih projekata mogu provesti.

Vizija Amosa Hochsteina opskrbe plinom preko LNG terminala Krk
FOTO: Vizija Amosa Hochsteina opskrbe plinom preko LNG terminala Krk

Ipak, jedva se čeka na napredak bilateralne suradnje ili činjenice da će Hrvatska iznenada postati bliski saveznik Rusije u Europskoj uniji i na Balkanu. No, stvarne ekonomske veze između zemalja su sada vrlo skromne. Sankcije, pad cijena nafte, duga stagnacija u gospodarskoj suradnji između Rusije i Hrvatske – sve to neće izbrisati predsjednički sastanak.

Početkom 2000-ih je Rusija bila među prva tri inozemna trgovinska partnera Hrvatske, a sada ruski udio iznosi 1,5% u 2017. je došlo do brzog rasta, ali s koje razine.

U prošlosti su Rusija i Hrvatska već imale povremena pokretanja suradnje,  pod predsjednikom Mesićem, a zatim premijerkom Kosor. Ali su ti planovi brzo i lako zaboravljeni. Neki od zajedničkih projekata o kojima se počelo raspravljati još 2002. i 2003. još uvijek ne daju rezultate.

Međutim, sada je ruska strana tu zbog velikog duga hrvatskog Agrokora Sberbanci i VTB-u, ali u sadašnjoj atmosferi u kojoj se svim sredstvima bori protiv ”makinacija” Kremlja, nitko neće Moskvi dozvoliti da ovaj kredit pretvori u ozbiljan alat za jačanje tržišne pozicije u Hrvatskoj.

To je komercijalni problem i u nekom obliku će se novac prije ili kasnije vratiti. Uostalom, čak i u slučaju Ukrajine i kredita koje je dobila pod Janukovičem, europski sudovi su stali na stranu Moskve.

”Čak i ako rusko rukovodstvo uspije postići nekakav napredan sporazum s pojedinim hrvatskim političarima, on će i dalje biti zabačen u hrvatskom državnom aparatu. Politička klasa i cijelo društvo Hrvatske se paze Rusije. Rusi su za njih su prije svega saveznici Srba, a u ukrajinskoj krizi su se Hrvatska povezala  s Kijevom. Nije ni za što hrvatski premijer Plenković predložio korištenje hrvatskog iskustva iz devedesetih godina kako bi se riješio sukob u Donbasu, što je izazvalo ogorčenje ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Zato je ovaj posjet više način za normalizaciju odnosa. Pokušaj povratka suradnje dviju zemalja iz pustoši posljednjih godina na tradicionalnu razinu. U sadašnjim uvjetima to također nije malo”, zaključuje Maksim Samorukov.

Izvor: Carnegie.ru

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
119 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
trumpislav
Gost
trumpislav
4 godine prije

nadam se da čokolinda zna kako je završio projekt “krk” u litvi

Vlastimir
Gost
Vlastimir
4 godine prije

Putin nije glup,šta se može očekivati od države koja šalje svoje vojnike na granici sa Rusijom.Takva država nema priljateljske odnose sa Rusijom.Kolinda G.Kitarević pokušava da dobrim starim latinskim fazonima i ženskim šarmom ubedi Putina u svoje dobre namere.Ali ,da li može bivša zamenica sekretara NATO – pakta da isfolira Putina.Šta… Pročitaj više »

Travis
Gost
Travis
4 godine prije

Hrvatska sa Rusijom može imati dobre gospodarske odnose i ništa više od toga. Tradicionalno Hrvati nisu skloni Rusiji jer ju poistovjećuju sa njihovom srpskom pravoslavnom braćom. Jedna me stvar jako čudi, a to je naivnost Sberbanka u odnosima sa hohštaplerom Todorićem. Da su tražili istinsku provjeru boniteta Agrokora ne bi… Pročitaj više »

Spektator
Gost
Spektator
4 godine prije

Zahvaljujući Trumpu i izolacionističkoj politici Amerike te Brexitu, u svijetu definitivno dolazi do novog miješanja karata. Putin se svojim promišljenim potezima nametnuo kao najjača osobnost u svijetu politike i nije čudno da mu svi dolaze pod noge ispitujući mogućnosti da među prvima ostvare benefite od bolje suradnje s Rusijom kada… Pročitaj više »

bbbb
Gost
bbbb
4 godine prije

Najbolje je vizija Hoštajna, koji debili…………..

Hari1
Gost
Hari1
4 godine prije

Analitičar Centra Carnegie iz Moskve, podružnice međunarodne Carnegie zaklade, dakle globalističkog think-tanka. “Agrokor je produkt hrvatskih 90-ih. U metežu odvajanja, građanskog rata” Treba stajati osamostaljenja i agresije. “Pravi razlog propasti Agrokora je zapravo bio ulazak Hrvatske u EU ” Bez obzira na namještenu tržišnu utakmicu u EU, pravi razlog je… Pročitaj više »

Nena
Gost
Nena
4 godine prije

Strašno li je gledati i podnositi kad nam vodstvo države radi u korist tuđih a ne svojih interesa! Ne da to samo proizvodi ogromnu stetu već i cijelu stvar gura u potpuno krivom pravcu

Andrej
Gost
Andrej
4 godine prije

Mene je iznenadilo da su ruski mediji uopće prenijeli vijest o susretu, KGK-Putin. Daleko više pozornosti je Putin posvetio psu kojega mu je poklonio predsjednik Turkmenistana, nego ispraznim “tri mora, tri kurca, tri palca” inicijativama. Ludača mu nudi RH kao državu-posrednika pri rješavanju međunarodnih tenzija između Rusije i Zapada, a… Pročitaj više »

Sinisa
Gost
Sinisa
4 godine prije

Zao mi je sto citam ovako beznadezne rijeci, radovao sam se nekim drugačijim vibracijama a vjerujte mi da na Srpskim portalima sve drugacije izgleda…puno optimističnije po Hrvatsko Ruske odnose. I onda naletim na Travisov komentar o nekakvih beznadeznih par stotina godina po Srpsko Hrvatske odnose…. Travis brate pa dali si… Pročitaj više »

zgvaca
Gost
zgvaca
4 godine prije

Narod na zapadu ima sjecanje jedne zlatne ribice. Niko se vice nesjeca priznavanja Kosova i otvaranja Pandorine kutije. Tu nepomazu uzvici nije Kosovo Krim, Katalonija, Skotska… Ali za razliku od naroda Zapadni Bankari pazljivo proucavaju proslost i znaju, da postivanje ilegalnog Lex Agrokoka moze njima u dogledno vrime takodje napraviti… Pročitaj više »

elijah magnier
Gost
elijah magnier
4 godine prije

Ja čuo,navodno,da je bio gore i Bandinjo te dogovorio izgradnju fontana u vrijednosti od 3 milj. dolara,na što su Rusi,navodno,pristali-uz uvjet prijenosa tehnologije i zajedničke proizvodnje rezervnih dijelova.Drugi uvjet-30 godišnje održavanje sa naše strane,glatko su odbili i rekli da se ruski čaj može piti i bez šećera.Ipak,idejni projekt su prepustili… Pročitaj više »

tuf
Gost
tuf
4 godine prije

”Vidite, ja sam u središtu svjetske geopolitike.” – ne dušice, ti si tamo gdje te šef pošalje.

elijah magnier
Gost
elijah magnier
4 godine prije

Da ,strašno smo veliki i jaki /sa ovih prostora / i važni ostalima .Sretan je Svijet
koji nas ima,jer odavno bi se Velike Sile potukle bez našeg posredovanja.

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka na brdovitom balkanu, umrla je mučeničkom smrću četa đaka u jednom danu.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
4 godine prije

vrijeme je da se pocne sa rasprodajom zemlje. dobro, vec jest dosta godina ali ovaj put ono pravo. prodati kvadratne kilometre! palagruzu! palagruza nam nicemu ne sluzi, ne lovimo ribu, ne vadimo naftu, nemamo brodova da tamo otplovimo, nitko ne zivi ondje, jednostavno nije u funkciji. palagruzu na bubanj i… Pročitaj više »

outsider
Gost
outsider
4 godine prije

Ova xokolinda uporno pokusava postati Tito .

mastermind
Gost
mastermind
4 godine prije

Rusija tradicionalno voli Hrvate, Rusija napreduje ekonomski i sankcije im nisu naudile, mislim da bi premijer trebao otici na konzultacije u Rusiju kako bi naucio kako se upravlja drzavom. Kao prijatelji smo sa Amerima a jos nam trebaju vize za posjet najdemokratskijoj zemlji na svijetu, pa to je obostrana ljubav… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik