Može li Kašmir minirati azijsko-pacifičku regiju i kineske snove o Novom putu svile?

Indija Pakistan granica Kađmir

Kašmir, sporno područje izmeđuIndije i Pakistana, nakon gotovo šest mjeseci nakon vojne eskalacije koja je zapalilaregiju kakve nije bilo od 1971. godine, vraća se u središte napetosti između dviju zemalja. Podsjetimo, sve je počelo u veljači ove godine, kada je islamistička teroristička skupina Jaish-e-Mohammed, povezana s Al-Qaedom, provela teroristički napad na indijskom teritoriju, ubivši 40 pripadnika indijskih snaga sigurnosti. Indijska vojska je odgovorila bombardiranjem kampova terorističke skupine na teritoriju Pakistana, što je dovelo do otvorenog sukoba oružanih snaga dvije azijske sile.

Sada je vlada u New Delhiju otkazivanjem članka 370. ustava, koji je Kašmiru i državi Jammu jamčio mogućnost autonomnog zakonodavstva, opozvala autonomni status ove regije.

Potezom koji nipošto nije iznenađujući je indijski premijer Modi okončao status quo koji je trajao od 1954. godine i koji je regiji omogućavao veliku autonomiju usmjerenu na jamčenje suživota između muslimana i hindusa. Kašmir je, zapravo, uživao svoj ustav koji je zabranjivao vanjski kulturni i demografski prodor, na primjer, zabranom strancima mogućnosti kupnje zemljišta.

Da bismo shvatili kako smo došli do ove odluke, koja riskira daljnje pogoršanje odnosa između Islamabada i New Delhija, moramo se vratiti upravo u veljaču ove godine, kada su izbilisukobi za koje su mnogi strahovali da bi mogli označiti početak rata između Indije i Pakistana.

Odluka je bila najavljena

Ovu je odredbu indijska vlada prihvatila još početkom veljače, ali je odlučeno da se ona, iz izbornih razloga, ne objavi neposredno prije izbora za donji dom indijskog parlamenta. Nakon napada bombaša samoubojice skupine Jaish-e-Mohammed, koji je 15. veljače ubio 40 agenata indijske vojne policije u Pulwami u Kašmiru, te kasnijeg indijskog zračnog napada na pakistanski teritorij, New Delhi je predložio ukidanje autonomije Kašmira, ali s odgodomod tri ili četiri mjeseca, kako bi se izbjeglo dodatno pogoršanje napetosti između Indije i Pakistana.

U međuvremenu, Indija je posjetom Jammu i Kašmiru ministra unutarnjih poslova Amitha Shaha u lipnju, te savjetnika za nacionalnu sigurnost Ajita Dovala krajem srpnja pokušala “pripremiti teren”, ali je još jedan važan čimbenik ubrzao vrijeme donošenja indijske odluke. To je bio sastanak predsjednika Trumpa i pakistanskog premijera Imrana Khana 22. srpnja.

Sjedinjene Države kao “katalizator” ukidanja autonomije Kašmira

Tijekom summita, uz zahtjev SAD-a da se olakšaju pregovori s talibanima u Afganistanu, pojavilo se pitanje Kašmira. Predsjednik Trump je rekao da je indijski premijer Modi tražio od njega da posreduje u pregovorima između Indije i Pakistan o spornoj regiji. Kao i brojne druge izjave čelnika Bijele kuće i ova je bila dio Trumpovog hvalisanja i samopromocije.

Nakon nekoliko sati je stigao demanti New Delhija, što je jasno dalo do znanja da Narendra Modi nema interesa za posredovanju Sjedinjenih Država. Radije, kako je rekao indijski premijer, umjesto toga želi da pregovori s Pakistanom ostanu isključivo bilateralni i da New Delhi ne želi ničije vanjsko uplitanje, čak ni američko.

Međutim, na eventualnu američku intervenciju Islamabad gleda pozitivno, možda i zato što bi ponovno zbližavanje s Washingtonom bilo prepreka zbližavanju Sjedinjenih Država i Indije.

Odluka od ponedjeljka o ukidanju članka 370. indijskog ustava bi učinkovito otvorila put ka većoj “indijanizaciji” pokrajina Jammu i Kašmir,stoga New Delhi odbija američko uplitanje, a  Islamabad ga podržava.

Eliminiranje “posebnog statusa” regije znači da se status teritorijeizjednačava s ostatkom Indije, čime je poslana jasna poruka Washingtonu i Islamabadu.

Napetost će se sigurno povećati

Indijski potez samo će pojačati napetost s Pakistanom i pruža priliku Islamabadu da rasplamsa vatru vjerskog sukoba s muslimanima u Jammu i Kašmiru. Islamabad će lako promovirati ideju o želji Indijaca da deislamiziraju regiju upravo zbog samih karakteristika članka 370. indijskog ustava, koje su, posebno uz zabranu kupovine zemljišnih parcela od strane stranaca, jamčile da se islamskoj manjin ne mogu otuđiti njeni posjedi.

Rizik da će Kašmir vidjeti isti tretman kao i palestinski teritoriji koje je okupirao Izrael nije daleko od stvarnosti. Indija je u prosjeku mnogo bogatija zemlja od Pakistana i nikako nije isključeno da će odredba otvoriti vrata kupnji teritorija koji se nisu mogli dobiti diplomacijom.

Odgovor Islamabada u vrijeme pisanjaovog teksta još nije stigao, iako parlament u Islamabadu raspravlja o tom pitanju. Vojna opcija, iako se ne može u potpunosti isključiti, čini se gotovo nevjerojatnom u ovom trenutku, posebno u trenutku kada veze između Pakistana i SAD-a nakon godina mraza kreću ka zatopljenju.

Washington neće dopustiti vojnu eskalaciju između dva kandidata važna za definiranje pregovora s talibanima u Afganistanu koji zahtijevaju vitalnu podršku Islamabada.

Čak i činjenica da obje države imaju respektabilan nuklearni arsenal djeluje kao snažan čimbenik odvraćanja od sukoba velikih razmjera, iako se ne može isključiti da se Pakistan može odlučiti za demonstrativnu vojnu akciju u Kašmiru, dok evakuacija tisuća ljudi iz regije od strane indijskih vlasti sugerira da New Delhi očekuje neku vrstu vojne reakcije.

Kašmir

FOTO: Kašmir

Kina također ulazi na teren

Kina se odlučila izravno uključiti u spor između Indije i Pakistana, što je razumljivo, posebno s obzirom na razinu uključenosti Washingtona u sukob. Peking je osudio odluku u New Delhija o ukidanju posebnog statusa Kašmira i politički potez indijske vlade nazvao neprihvatljivim, jer će takva gesta izazvati neizbježne napetosti u cijeloj regiji, gdje je politička klima odjednom postala užarena.

Područje na granici koja razdvaja Indiju i Pakistan uvijek je bilo vrlo osjetljivo, obzirom na međusobna teritorijalna potraživanja dviju zemalja, dok je Kašmir više puta bio u središtu oluje.

Indija namjerava ukinuti poseban status države muslimanske većine i podijeliti je na dva teritorija, Jammu i Kašmir i Ladakh. Indijski ministar unutarnjih poslova Amit Shah predstavio je parlamentu četiri prijedloga o podjeli Jammua i Kašmira na dva područja, opozivajući članak 370. ustava koji je Kašmiru jamčiovisoku autonomiju.

Peking se svrstao uz Pakistan

Pokušaj Indije da ukine „neovisnost“ Kašmira razljutio je ne samo Pakistan, nego prije svega Kinu. S jedne strane, Peking je optužio vladu na čelu s Narendrom Modijem da potkopava kineski nacionalni suverenitet, dok je s druge strane pakistanska vojska rekla je da je spremna pod svaku cijenu braniti himalajsku državu. Nije potrebno naglašavati da su Indija, Pakistan i Kinatri države s nuklearnim oružjem.

U svakom slučaju, Kina je kritizirala učinak kojeg bi indijska akcija imala na regiju Ladakh, smještenu između Tibeta i Pakistana, koja ima važnu stratešku ulogu. Između ostalog, Kina je imala nekoliko teritorijalnih sporova s ​​Indijom i uvijek se protivila upadima indijske vojske na sporni kineski teritorij.

Rizik nuklearnog rata

Odgovor Indije nije trebalo dugo čekati.  „Kašmir je unutarnje pitanje Indije koje neće naštetiti suverenitetu bilo koje druge države. Indija ne komentira unutarnje stvari drugih naroda i očekuje da na isti način prema njoj postupaju i  drugi narodi“, poručio je New Delhi.

Pakistan je odmah upozorio da bi odluka Indije mogla dovesti do rata. Kina, znajući da bi bilo koji vojni čin imao negativne posljedice za Novi put svile, upozorila je Indiju, ali ipak pokušava djelovati kao mirotvorac i oduzeti tu ulogu Washingtonu.

“Pozivamo Indiju i Pakistan da odgovarajuće sporove rješavaju mirnim putem i dijalogom”, rekao je glasnogovornik kineske vlade koja je pozvala dvije zemlje da “izbjegnu bilo kakav potez koji dodatno zakomplicirao pitanje granice”.

Još jedna zadnja napomena o Kini. Logično je da je u ovom sporu Peking podržao Pakistan, obzirom na to da Kina ima previše zajedničkih interesa s Islamabadom, počevši od Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora. Ipak postoji kontradikcija u kineskoj obrani Kašmira, većinske muslimanske države, što Pakistan ne može prikriti. Kina je u više navrata izjavila svoju namjeru da iz svijeta iskorijeni rak islamskog terorizma, posebno u Xinjiangu. Zašto, međutim, kineska vlada podržava državu koja je u više navrata opisana kao jedna od najplodnijih inkubatora islamskih terorista? Ovu suprotnost može objasniti samo poslovanje i ekonomski interesi Kine u Pakistanu, a za njih Kina treba mir, kao i potreba da se oslabi devastirajući utjecaj Washingtona u azijsko-pacifičkoj regiji.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Siniša
Gost
Siniša

Nešto danas razmišljam posle gledanja par dokumentaraca o 9/11….ni prije pada blizankinja svijet nije bio nešto miran ali posle toga datuma sve otišlo u 3PM;ne ppstoji ćošak na kugli zemaljskoj da se ne rovari i ne puca, i prije jeste bilo ali ljudi ovo je zbilja pretjeralo sve mjere.

Ua političari
Gost
Ua političari

“Rat je mir. Sloboda je ropstvo. Ne znanje je moć.” Džordž Orvel 1984

ioesrgnaerngaieragvegvraaaaafr
Gost
ioesrgnaerngaieragvegvraaaaafr

Nije se ni slegla prašina onih tornjeva a vijdelo se odmah da će taj radioaktivni oblak prekriti čitav planet.

jezevakucica
Gost
jezevakucica

Sada će ovi iz Kašmira u Europu a mi u Kašmir.Samo da ne dobijem istog susjeda.Hrče za petoricu,cijeli kvart se trese od njega.

Max
Gost
Max

Ovo treba deeskalirati što prije. riječ je o nuklearnim silama i raspirivanje sukoba bi bilo opasno po cijeli svijet- A suparništvo Indije i KIne je tradicionalno.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

U ovome je najbitniji početak i napad skupine Jaish-e-Mohammed, povezana s Al-Qaedom, čitaj Saudijskom Arabijom i CIA-om na Indijce. Imamo piromane koji sada , ko fol, gase požar.

johnny-reb
Gost
johnny-reb

Svaki put sam bio popljuvan na ovom portalu kad sam rekao da ce put svile ostati samo u snovima Xi Jinpinga . Dok ameri imaju kartu aktiviranja sukoba u bilo kojem predjelu svijeta. Plus isil protiv kojeg se navodno bore

žrec
Gost
žrec

Amerima i jedino preostaje politika zavadi pa vladaj, ukoliko su ovi drugi stvarno toliko glupi da to popuše. Nije mi jasno zbog čega bi kineski novi put svile morao ići tim smjerom, odnosno zbog čega ne bi išao na Tadžikistan i druge stanove zaobilazeći Ind, Pakistan i Afganistan? Geopolitika ili obična geografija?

johnny-reb
Gost
johnny-reb

Nema tu oce li popusiti ili ne. Kinezi se jednostavno ne mogu suprotstaviti isilu tako da tamo gdje je isil nema puta svile mozete zaboraviti. Lako se isil aktivira u bilo kojem od stanova.

Za trgovinu treba stabilna ruta, a isil se moze bilo gdje aktivirati te u momentu destabilizirat podrucje

Trubadur
Gost
Trubadur

http://cpec.gov.pk/brain/public/uploads/maps/Highway-Network-of-cpec.jpg … Težko može, da ugrozi kineski put svile, pošto ne ide preko od Indije okupiranog Kašmira… A pored toga ima i alternativnih smjerova, prema Pakistanskoj luci Gwadar……A ostali krakovi ionako nemaju veze sa Kašmirom….

Siniša
Gost
Siniša

A ko je okupirao Kašmir?

ioesrgnaerngaieragvegvraaaaafr
Gost
ioesrgnaerngaieragvegvraaaaafr

Pa kafeni predvođeni odabranima.

ioesrgnaerngaieragvegvraaaaafr
Gost
ioesrgnaerngaieragvegvraaaaafr

Koja je ovo karta? Okupirano od pakija i kitajaca a nigdje karte da je cijeli Kašmir okupiran od kafenih, Babiću koji ti je vrag.

Jack
Gost
Jack

Postoji li još uvjek grupacija zemalja imenovana BRICS u kojoj se zajedno nalaze Kina i Indija, a sada vidimo, da su to dvije neprijateljske zemlje, spremne da zarate jedna protiv druge!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Postoji. U Osaki je nedavno čak Jair Bolsonaro sazvao BRICS summit na marginama G20 . Business is business, čak i za Bolsonara.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik