fbpx

Putin u Teheranu dodatno slabi američki utjecaj na Bliskom istoku

Put teh

Jučer se u Teheranu održao trilateralni sastanak predsjednika Iran Hasana Rohanija,  ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.

Putina i Alijeva je primio i vrhovni vođa Irana, ajatolah Sayed Ali Hamnei. Susreti na vrhu su održani neposredno nakon donošenja novih sankcija Washingtona protiv Rusije u energetskom sektoru i protiv Irana i Islamske revolucionarne garde, kao i američkih prijetnji da će u Siriji uz pomoć Kurda zauzeti sva područja sjeverno od Eufrata, uključujući i grad Al-Bukamal.

Dolazak Ilhama Alijeva je posebno važan zbog zajedničkog velikog infrastrukturnog projekta koji bi preko Azerbejdžana povezivao St. Petersburg, Baku, iransku luku Bandar Abas i išao dalje sve do indijske luke Mumbai.

U razgovoru s liderom Kremlja je vođa islamske revolucije, ajatolah Ali Hamnei, pozdravio suradnju između Irana i Rusije u borbi protiv terorista u Siriji, ističući kako je poraz koalicije pod američkim vodstvom u toj arapskoj zemlji “neporeciva stvarnost”.

“Poraz američke koalicije koja podupire teroriste u Siriji je neporeciva stvarnost, ali oni se i dalje drže svojih zavjereničkih”, rekao je ajatolah Hamnei na sastanku s ruskim predsjednikom Putinom.

Tijekom sastanka, koji je trajao prilično dugo, više od jednoga sata, iranski vođa je naglasio kako rješenje krize u Siriji zahtijeva nastavak suradnje između Teherana i Moskve, jer je suradnja između Irana i Rusije u borbi protiv terorista, koje podupiru određene zemlje, dala važne rezultate, a Rusiju učinila utjecajnim akterom u razvoju Bliskog istoka.

Ali Hamnei je istaknuo kako će sve odluke o sudbini svoje zemlje na kraju donijeti sirijski narod.

O iranskom nuklearnom sporazumu se Hamnei složio s ruskim liderom kako se on mora poštivati i kritizirao je SAD zbog “buntovnog pristupa u tom smislu”.

Iranki vrhovni vođa je istaknuo potrebu da regionalne zemlje rješavaju svoja pitanja bez ikakvih stranih uplitanja, rekavši “kako se Amerikanci nastoje miješati u sva pitanja u regiji i svijetu”.

Ajatolah Hamnei je izjavio kako Iran i Rusija mogu neutralizirati američke sankcije izbacivanjem dolara iz bilateralne i multilateralne trgovine i umjesto američke koristiti svoje nacionalne valute. Podržao je sve napore u jačanju suradnje Irana i Rusije, posebno u gospodarstvu, rekavši kako su gospodarski kapaciteti dviju zemalja daleko iznad sadašnje razine.

“Iran je za Rusiju strateški partner”

putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin je sa svoje strane opisao Iran kao “strateškog partnera” i “velikog susjeda” svoje zemlje, ističući da će pozdraviti jačanje bilateralnih odnosa i veza u sektorima energije, moderne tehnologije, poljoprivrede, kao i zajedničkih projekata u naftnom i plinskom sektoru.

Putin je pozdravio zajednička postignuća Irana i Rusije u ratu protiv terorizma u Siriji, pozivajući na “prikladan politički proces za tu arapsku zemlju”.

“Dokazali smo svijetu da možemo riješiti vrlo važna pitanja naše regije, bez bilo kakve pomoći zemalja izvan ovog područja”, rekao je Putin i dodao kako se Rusija suprotstavlja bilo kakvoj jednostranoj promjeni multilateralnog sporazuma.

Također je rekao da se Rusija protivi povezivanju iranskog nuklearnog programa s drugim pitanjima, uključujući ona vezana za obrambene sposobnosti Islamske Republike.

Jučer se ajatolah Hamnei sastao i s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i pozvao na daljnju promociju suradnje u različitim sektorima.

“Postoje neki koji se protive bliskim i bratskim odnosima između Irana i Azerbejdžana i trebali bismo se usprotiviti njihovim naporima i djelima sabotaže, te s dvostrukom voljom i motivacijom potaknuti suradnju u različitim sektorima”, rekao je iranski vođa.

Alijev je rekao kako snažno podupire odnose svoje zemlje s Iranom, rekavši kako Azerbejdžan neće dopustiti da bilo koja treća strana kida veze njegove zemlje s Islamskom Republikom.

Putin je u Teheranu matirao SAD

Izjava Vladimira Putina u Kini

Iako su izjave za novinare uglavnom suhoparne i pune lijepih fraza, ovaj susret u Teheranu je ipak bio više od običnog diplomatskog puta i razgovora u kojima se ništa ne rješava. Naime, osim što su lideri tri zemlje, Rohani, Putin i Alijev, donijeli odluku o velikom infrastrukturnom projektu i drugim oblicima gospodarske suradnje, “blagoslov” vrhovnog vođe Irana je znak da će se sve učiniti da se dogovor provede, što će značajno promijeniti situaciju na Bliskom istoku.

U palači Saadabad, prije početka sastanka u uskom sastavu, Putin je zahvalio iranskom predsjedniku Rohaniju za organizaciju susreta.

“Vrlo nam je drago što osim bilateralnih odnosa naše dvije zemlje igraju važnu ulogu u osiguravanju mira i stabilnosti u regiji“, zauzvrat je kazao iranski predsjednik.

Trgovinska i gospodarska suradnja je bila jedna od tema pregovora s iranskim vodstvom. Rezultat susreta između čelnika Rusije i Irana je memorandum o razvoju iranske energije u okviru kojeg će Gazprom započeti izgradnju plinovoda do Indije dužine 1200 kilometara. Kroz ovaj plinovod će teći iranski plin, ali će ruska tvrtka dobiti priliku za razvoj polja koja se nalaze duž plinovoda.

Osim toga, konzorcij ruske državne tvrtke Zarubežnjeft, iranskog investicijskog holdinga Ghadir i turske kompanije Unit će u razvoj polja u Iranu uložiti 7 milijardi dolara. Time će omogućiti razvoj četiri polja, tri naftna i jedan plinski. Rezerve depozita nafte iznose 10 milijardi barela i pretpostavlja se da će konzorcij proizvoditi 100 tisuća barela nafte dnevno i 75 milijardi kubnih metara plina godišnje.

Sirija

Ratište u Siriji

Naravno, među glavnim temama tripartitnog sastanka u Teheranu je bila situacija u Siriji. Kao što je krajem listopada izjavio ruski ministar obrane Sergej Šojgu, ruska prisutnost u Siriji “završava”, jer je oslobođeno više od 90% sirijskog teritorija kojeg je kontrolirao ISIL. Međutim, izazovi s kojima se Rusija suočavala prije sada nisu nestali. Još uvijek je važno riješiti pitanje sudbine sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada i rastuća uloga Irana u regiji, čemu se protive Washington Izrael i Saudijska Arabija.

Sredinom listopada je američki predsjednik Donald Trump predstavio novu strategiju za Iran i naredio sankcioniranje Iranske revolucionarne garde, a kritizirao je i nuklearni sporazum, od kojeg želi odustati. Moskva je izjavila da se protivi bilo kakvim jednostranim potezima, jer je nuklearni dogovor kompromis zemalja nakon dugih pregovora.

”Ne želimo nikakva pogoršanja i neuspjeh u provedbi ovog sporazuma”, izjavio je novi ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama, Anatolij Antonov, koji je na tu dužnosti imenovan nakon skoro tri desetljeća vojne službe, iz koje je izašao s činom generala armije.

Sve to Iran i Rusiju gura u još čvršće savezništvo, a Putinov posjet i njegove izjave u Teheranu su dokaz.

”Iran je strateški partner Rusije, a Putinova posjeta je dokaz visoke razine povjerenja među stranama. Moskva i Teheran imaju iste interese u Siriji, ali Rusija može posredovati i u sukobu između Saudijske Arabije i Irana”, rekao je Stanislav Tarasov, direktor ruskog Istraživačkog centra za Bliski istok i Kavkaz.

Naime, početkom listopada je saudijski kralj Salman posjetio Rusiju, gdje je razgovarao s Putinom i također se sastao s premijerom Dmitrijom Medvedevom. Glavni ishod sastanka je sporazum o prodaji Rijadu najmanje četiri bojne  sustava S-400, vrijednih oko 2 milijarde dolara.

Osim toga, nakon razgovora je ruski Izravni investicijski fond potpisao tri ugovora s Fondom javnih investicija Saudijske Arabije čija se imovina procjenjuje na 183 milijarde dolara. Ovaj fond već iduće godine zbog najavljene prodaje udjela kompanije Saudi Aramco može porasti na 2 500 milijardi dolara.

Uz sve to, Rusija i Iran se moraju ujediniti u djelovanju protiv Sjedinjenih Država, jer prijetnje i sankcije iz Washingtona stižu svakih nekoliko mjeseci.

Sjedinjene Države su, kako je poznato, sada najavile politiku usmjerenu protiv Irana. Putin ima određenu slobodu manevra, ali se situacija na Bliskom istoku već počinje mijenjati.

Dolazak Ilhama Alijeva u Teheran je važan ne samo zato što on pokušava igrati svoju igru. Nije slučajno da je uoči susreta u Teheranu u Azerbejdžanu održana svečana ceremonija puštanja u promet željezničke pruge Baku-Tbilisi-Kars. Alijev je na ceremoniji istaknuo kako Baku poduzima važne korake u izgradnji prometnog “Koridora sjever-jug”, a nova će trasa povezati željezničke mreže Azerbajdžana, Gruzije i Turske u jedan transportni koridor. Ova ruta povezuje Indiju s Europom najkraćim putem, što je važno za Iran, Azerbajdžan i Rusiju.

Što se tiče Sirije, iako je bilo nekih glasina o povlačenju ruske vojske, Rusija neće ići nigdje. Druga stvar je da sada u Siriji više nisu potrebni ruski strateški bombarderi i neke ruske jedinice mogu biti povučene, ali je ipak otvoreno pitanje u kojem će obliku Rusija ostati prisutna u Sirijskoj Arapskoj Republici, a to je bila tema o kojoj je Putin raspravljao s Rohanijem i vrhovnim vođom Islamske Republike.

U regiji se očito počinje igrati po novim pravilima. Međutim, konture ove igre još nisu dobro definirane i ima mnogo neizvjesnosti. Ako bi se u ovoj “trojki” Azerbejdžan mogao nazvati slabom karikom, Rusija i Iran će sigurno djelovati usklađeno, što znači da će američki utjecaj na Bliskom istoku i dalje značajno slabiti.

Iranski mediji o susretu

Iran - reakcija na Američke sankcije

Ruski predsjednik Vladimir Putin je došao u Teheran, što je privuklo veliku pažnju iranskih medija. Putina su gotovo svi iranski mediji nazvali “novim carom Rusije”.

Reformistički Shargh Daily je napisao: “Putin je treći put gost Teherana, zajedno s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom. Premda je Putinov dolazak najavljen kao dio trilateralnog summita u Teheranu, nedvojbeno je Rusija važnija točka u odnosima dviju zemalja. Ranije je odnos Teherana i Moskve bio vrlo dobar, ali su se u međuvremenu, pod predsjedanjem Hasana Rohanija, dvojica predsjednika sastala devet puta.”

Također reformistički list Etemaad je napisao kako je zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Ebrahim Rahimpour opisao Putinovo putovanje u Teheran kao poruku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i odgovor njegovim izjavama kako će jednostrano raskinuti nuklearni sporazum iz 2015. godine između Irana i Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Rusije, Kine i Njemačke.

“Ovaj summit je više od jednostavnog sastanka, jer šalje poruku Amerikancima da će, unatoč izjavama i stavovima dužnosnika Bijele kuće, zemlje regije nastojati razvijati međusobne odnose i suradnju”, kazao je Rahimpour.

Imajući u vidu napetosti između arapskih zemalja Perzijskog zaljeva i Irana, Rahimpour je dodao: “S druge strane, summit u Teheranu je dobar signal našim južnim susjedima, koji nisu odabrali pregovore i dijalog sa svojim moćnim sjevernim susjedom Iranom.”

Spominjući moguće detalje Putinovog susreta s iranskim vrhovnim vođama, Rahimur dodaje: “Susreti ruskog predsjednika u Teheranu s vrhovnim vođom Alijem Hamneijem i predsjednikom Rohanijem su se dotaknuli širokog raspona velikih pitanja i zajedničkih interesa, uključujući međunarodnu i regionalnu suradnju između dvije zemlje, osobito na Bliskom istoku i Kavkazu, u borbi protiv terorizma i ekstremizma.”

U međuvremenu, konzervativni dnevni list Javan piše kako su Putin i iranski čelnici razgovarali o njihovim budućim ulogama u razdoblju nakon sloma ”Islamske države” u Siriji.

Dvije strane će surađivati na novom sigurnosnom poretku u Siriji, što posebno brine režim u Izraelu. Prema obavještajnim izvorima, Izraelci su vrlo zabrinuti zbog prisutnosti Irana u Siriji nakon ISIL-a i nekoliko su puta te brige prenijeli Rusima”, piše Javan.

U intervjuu kojeg je 1. studenog za vladine dnevne novine Iran dao bivši iranski veleposlanik u Azerbejdžanu, Afshar Suleimani, raspravljao je o važnosti summita u Teheranu, te izjavio: “Ključna važnost sastanka je da se Rusija okreće od prethodne politike i sada uključuje Iran u pitanja važna za Središnju Aziju i suradnju sa Zajednicom Nezavisnih Država.”

Kao što smo na početku rekli,  razgovarajući s Putinom je ajatolah Hamnei predložio uklanjanje dolara i prelazak na nacionalne valute u bilateralnoj i multilateralnoj trgovini, što je potvrda iranske predanosti kinesko-ruskom projektu dedolarizacije svjetskih financija i trgovine s najviše razine.

Znakovito je i da je Putin u razgovoru Iran nazvao “strateškim partnerom” i kako je suradnja s Iranom u Siriji u borbi protiv terorizma ”bila vrlo plodna i da ide dobrim putem”.

Konkretni rezultati i što je točno dogovoreno tijekom ovog susreta će se narednih tjedana sigurno vidjeti na bojnom polju u Siriji, kao i činjenica da je sastanaka za cilj imao ograničiti američki utjecaj na širem Bliskom istoku.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
16 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije

Vjerujem da je Putin jos vise vremena proveo na sastanku sa generalom Sulejmanijem, zapovjednikom Iranske specijalne postrojbe Quds , Iranske revolucionarne garde.

Kojeg je nedavno narancasti klaun stavio na popis terorista a iransku revolucionarnu gardu samoproglasio teroristickom organizacijom.
Posto Rohani i Sulejmani uopce vise ne zele razgovarati sa amerikancima a pogotovo ne sa napuhanim narancastim klaunom , odgovor mu je dao brigadni general Ghhani , citiram “Trumpove prijetnje protiv Irana nastetit ce iskljucivo Americi. Mi smo pokopali mnoge…kao što je Trump i znamo se boriti protiv Amerike” 🙂

Bobi
Gost
Bobi
3 godine prije

Prije sam govorio da je Putin CAR, sad cu reci da su sva 3 velemajstori ! I sta ce USrAni kad jedva tetris igraju, protiv ovakih velemajstora.

Nesvrstani
Gost
Nesvrstani
3 godine prije
Reply to  Bobi

Ova ekipa sto pise USrA mi djeluje kao vrlo slican profil (ali drugog predznaka) osoba koje su svojevremeno na drugim portalima za Josipovica pisale “Yusipovic”.
Kao mala djeca ste, kikocete se u kutu jer ste se kao narugali nekome, a zapravo ste vi ti koji ispadate smijesni i koje nitko ne shvaca ozbiljno. A jos kada se nareda desetak takvih komentara, rusite kredibilitet cijelom threadu.
Vjerojatno cete se uvrijediti, no ovo je zaista dobronamjerna kritika.

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije

Amerika i zapadni saveznici kako ih do milja zove Putin umjesto aviona , raketa , podmornica , nosaca aviona i ratnih brodova trebali bi konacno uzeti i knjige u ruke, jer stripovi tipa rambo i rocky sumnjam da ce biti dovoljan izvor znanja za unistiti perzijsku kulturu i filozofiju a pogotovo danas kada je u procesu ujedinjavanja sa ruskim carstvom:)

Najstarija književnost napisana je na staroiranskom avestičkom jeziku i na staroperzijskom, a počinje knjigom »Avesta«, svetom knjigom zoroastrizma. U svojem najstarijem dijelu (»Gāthā«) ona sadržava propovijedi u stihovima vjerskoga reformatora Zarathuštre .(VIII. ili VII. st. pr. Kr.).
U osnovi, to je zbirka teološko-moralističkih aksioma, kojih je metrička struktura uvelike pridonijela tomu da se djelo sačuva u usmenoj predaji.

iz doba dinastije Ahemenida, sačuvani su natpisi velikih kraljeva, od Kira II. (VI. st. pr. Kr.) do Artakserksa III. (359. do 338. pr. Kr.), urezani na stijenama (npr. natpis Darija I. iz Behistuna).

Iz razdoblja vladavine helenizirane sjevernoiranske dinastije Arsakida (oko 250 pr. Kr. do 226) nema izravnih tragova književnoga stvaranja. Sasanidskomu razdoblju (početak III. st. do polovice VII. st.) pripada književna ostavština na srednjoperzijskom jeziku ili pehleviju. Ona je sačuvana samo djelomično, i to zaslugom Parsa, jedinih preostalih Zarathuštrinih sljedbenika, koji su prebjegli u Indiju nakon invazije Arapa.

Uz prijevode i komentare »Aveste« (zvane »Zend«, tj. tumačenja), religijskoga su sadržaja i djela »Članci vjere« (»Dēnkart«) i »Stvaranje« (»Bundahišn«), svojevrsne enciklopedije teoloških, kozmoloških, mitoloških, povijesnih, prirodoznanstvenih nazora srednjovjekovne Perzije, djelo »Vjerski zakon« (»Dātistān-i dīnīk«), »Dopušteno i nedopušteno« (»Šāyast-nā-šāyast«) i »Knjiga Artaka Viraza« (»Nāmak-i Artāk Virāz«), eshatološki tekst koji iznosi viziju zagrobnoga života prema Zarathuštrinu učenju.

Nakon provale Arapa i pada Sasanida (polovicom VII. st.), perzijskim kulturnim životom ovladao je islam, prihvaćeno je arapsko pismo, a književnost se počela formirati na novoperzijskom jeziku. Prva književnost muslimanske Perzije dvorska je lirika, koja se razvijala od IX. st. za vladavine Tahirida, Safarida i Samanida, prvih autonomnih dinastija nastalih na periferiji Abasidskoga Kalifata. Kulturni život cvao je osobito pod Samanidima, koji su vladali Khorasanom i područjem Turanske nizine od kraja IX. do kraja X. st. Tada nastaje novo nacionalno pjesništvo, ali s mnogobrojnim utjecajima arapskoga. »Nacionalni« karakter toga pjesništva bio je modificiran poticajima iz islama i izrastanjem iz temeljnih vrijednosti islamske kulture. No pritom je znalo dosegnuti vrhunske domete, osobito u novim, perzijskim oblicima kao što su epski distih (mesnevi, perzijski maṯnawī) i kvartina (rubaija, perzijski rubā‘ī). Među najistaknutijim pjesnicima spominju se Rudaki (Rūdakī; 855–940) i Dakiki (Daqīqī; u. oko 952). Razdoblju dinastije Gaznavidâ (962–1186) dali su obilježje lirici Faruhi (Farrūẖī), Manučehri (Manūčehrī), Unsuri (‘Unṣurī), Asadi (Asadī), te najviše epik Firdusi (Firdūsī; oko 932 – oko 1020), autor nacionalne epopeje »Knjiga o kraljevima« (»Šāh-nāme«). Fahrudin Asad Džurdžani (Faẖruddīn As‘ad Ğurğānī; XI. st.) opjevao je u romantičnom epu »Vis i Ramin« (»Vīs u Rāmīn«) priču iz tradicije Parsa koja podsjeća na keltski motiv o Tristanu i Izoldi.

Klasično razdoblje novoperzijske književnosti (XI–XV. st.) prožeto je sufijskom mistikom. Među prvim pjesnicima misticima ističu se Abu Said ibn Abi ’l-Hajr (Abū Sa‘īd ibn Abī ’l-61664ayr; 967–1049), predstavnik monističke struje u sufizmu, Omar Hajjam (‘Omar 61664ayyām; oko 1040–1123), glasoviti astronom i autor mnogobrojnih rubaija s izrazitim obilježjem pesimizma, i Nizami (Niẓāmī; oko 1140–1203), pjesnik najpopularnijih arapskih i iranskih legendi. Mistički motivi prožimaju i poeziju Faridudina Atara (Farīduddīn ‘Attār; ? 1142 – ? 1230), autora poeme »Govor ptica« (»Manṭiq al-ṭayr«), kao i pjesnički rad Džalaludina Rumija (Ğalāluddīn Rumī; 1207–73), pjesnika »Divana« (»Dīwān«) i »Mesnevije« (»Maṯnawī«), svojevrsne mističke enciklopedije. Sufijska mistička egzaltacija uravnotežuje se u odmjerenoj, humaniziranoj etici Sadijeve (Sa’dī; ? 1184–1292) poezije (»Vrt« – »Bustān«) i proze (»Ružičnjak« – »Gulistān«), koja se temelji na pučkoj tradiciji. Hafiz (Ḥāfiẓ; u. 1389), majstor gazela, piše u svojem »Divanu« o vinu, ljubavi, proljeću i prijateljstvu, a ruga se licemjernomu pobožnjaštvu. Džami (Ğāmī; 1414–92), autor niza poema pod zajedničkim naslovom »Sedam zvijezda Velikoga medvjeda« (»Haft Awrang«) i zbirke priča poučnih maksima »Voćnjak« (»Bahāristān«), posljednji je klasik perzijske poezije.

Novoperzijska proza obiluje romansiranim legendama, pripovjedačko-poučnim djelima, od kojih neka anegdotalno izlažu društvena i politička shvaćanja. Kai-Kavus ibn Iskandar (Kai-Kāwus ibn Iskandar) sastavio je 1082. za svojega sina Kabusa knjigu »Qābūs-nāme«, koja govori o načelima državne uprave, o obitelji, ljubavi, društvenom životu, igrama, trgovanju itd., a seldžučki ministar Nizam al-Mulk (Niẓām al-Mulk; 1018–92) napisao je »Knjigu o vladavini« (»Siyāset-nāme«), poznatu i pod arapskim naslovom »Životopisi kraljeva« (»Siyār al-mulūk«). Nizami Arudi Samarkandi (Niẓāmī ‘Arūḍī Samarqandī) napisao je između 1157. i 1161. »Četiri razgovora« (»Čahār maqāle«) o četiri društvene klase: o tajnicima, pjesnicima, astrolozima i liječnicima. Među mnogobrojnim perzijskim putopisima ističe se »Knjiga o putovanju« (»Sefer-nāme«), u kojoj je Nasiri Husrav (Nāṣir-i 61664usraw; 1004–88) opisao svoj put u Meku i boravak u Egiptu te zabilježio mnoge pojedinosti o prilikama pod vlašću Fatimidâ. Iz mongolskoga razdoblja (XIII–XIV. st.) potječu najznačajnija djela perzijske historiografije. Ata Malek Džuvajni (‘Aṭā Malek Ğuwaynī; 1226–83) napisao je »Povijest osvajača svijeta Džingis-kana« (»Ta’riẖ-i ğihān-gošāy«), a znameniti učenjak i ministar mongolskih sultana Rašidudin Fazlalah Tabib (Rašīduddīn Fazlallah Tabīb; XIV. st.) veliku povijesnu enciklopediju »Zbirka događaja« (»Ğāmi‘ al-tawārīẖ«).

Od XVI. do kraja XIX. st. trajalo je prijelazno doba sa znacima dekadencije, ali uz sve više pokušaja traženja novih putova.
Ističe se prevoditeljska djelatnost u mogulskoj Indiji (prijevodi temeljnih djela stare indijske književnosti sa sanskrta) i kadžarskoj Perziji (prijevodi nekih djela prosvjetiteljske i zabavne literature s europskih jezika). Novost je pojava »svetih prikazanja« (ta‘ziye), vezana uz pobjedu šijitskog islama.

Iranoljub Rusoštovatelj
Gost
Iranoljub Rusoštovatelj
3 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

Iranska/Perzijska kultura stara je 7000godina ,a kultura SAD samo više od 200godina.

ray
Gost
ray
3 godine prije

5000 godina,mozda malo vise

mali boro
Gost
mali boro
3 godine prije

Iranoljub o kojoj to kulturi amera pričaš , možda o kulturi dvjesto godišnjeg ratovanja i izazivanju nereda svuda po svijetu?

Milan
Gost
Milan
3 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

Georgi, brate, da si ziv i zdrav!

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije
Reply to  Milan

Hvala brate Milane i ti meni takodje.

1.komentar
Gost
1.komentar
3 godine prije

Ali koliko su kontrasankcije Moske doprinele rastu poljoprivrede i uopste prehrambene industrije Rusije.Zapravo rezultati su impresivni, a mogucnosti u bliskoj buducnosti jos su impresivnije.I uz to, otvaraju se neka velika trzista za Ruske prehrambene proizvode.
Mislim da bi mogli napraviti jednu sveobuhvatnu analizu oko sankcija,odnosno posledica kod obe strane, drzava Eu sa jedne, i Rusije sa druge.Mislim da su najveci gubitnici u ovom ratu sankcijama male drzave istocne i centralne Evrope.A da su najveci dobitnici Ruski proizvodjaci.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
3 godine prije
Reply to  1.komentar

Ima tu negdje o poljoprivredi i svim popratnim industrijama

1.komentar
Gost
1.komentar
3 godine prije

Suma sumarum, kad se sve sabere i oduzme, sankcije ne mogu izolovati veliku drzavu kao sto je Rusija.Samo su ih probudili iz sna i lagodnosti, a uskoro ce RF od velikog prehrambenog uvoznika postati veliki izvoznik.
Izjave Obame:”Rusija je regionalna sila”,”Rusija je izolovana”,”Rusija ne proizvodi nista”, sve ove izjave su od prosle godine, a one govore o nepoznavanju materije.Verovatno u cilju informacionog ratovanja, kao i ona kako ce Rusija doziveti potpuni slom u Siriji.

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije

I za kraj citirat cu velikog F.Attara .

O dervišu!

“Ako si iskren, ljudi te mogu prevariti. Ne mari,
budi iskren.
Ako pronađeš sreću, ljudi mogu postati
ljubomorni. Ne mari, budi sretan.
Dobro koje uradiš danas, već sutra može biti
zaboravljeno. Ne mari, čini dobro.
Svijetu daj najbolje od sebe, i opet neće biti
dovoljno. Ne mari, daj najbolje od sebe.
Jer, na kraju krajeva, to je između tebe i Boga.
Ionako nikada nije ni bilo između tebe i ljudi.”

Alen
Gost
Alen
3 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

Jip , najbolja trgovina je trgovina s Allahom…

Hrvat
Gost
Hrvat
3 godine prije

Bravo g. Putin. Možda će svijet biti bolje mjesto za život pod našom slavenskom dominacijom!!!!!!!!

Brainstorm
Gost
Brainstorm
3 godine prije
Reply to  Hrvat

dominacijom? nije bas za plus … .

POVEZANE VIJESTI

Izbornik