fbpx

Ukrajina – Žrtva „land grabbinga“ za prodaju zemlje dobila blagoslov Svjetske banke

Ukrajina – Žrtva „land grabbinga“ za prodaju zemlje dobila blagoslov Svjetske banke 1

Iako je u zemlji novi zakon naišao na veliki otpor, Svjetska banka je izrazila potporu zemljišnoj reformi planiranoj za Ukrajinu koja bi trebala otvoriti mogućnost kupnje i prodaje poljoprivrednog zemljišta, uključujući strance i multinacionalne korporacije. Svjetska banka vjeruje da će ova inicijativa pomoći poboljšanju životnog standarda Ukrajinaca, iako svjedočimo o tipičnom primjeru otimanja ukrajinskog plodnog zemljišta.

„Svjetska banka podržala je planove vodstva Ukrajine za liberalizaciju otvaranje tržišta poljoprivrednog zemljišta“, piše Mirror of the Week, pozivajući se na izjavu banke.

“Potrebna je zemljišna reforma kako bi ukrajinski poljoprivrednici mogli kupovati i prodavati poljoprivredno zemljište, imati pristup kreditima, imati priliku ulagati i diversificirati svoje izvore prihoda, a vlasnici zemljišta mogu dobiti odgovarajuću naknadu za njihovu vrijednu imovinu “, naglašava u izjavi.

Prema Svjetskoj banci, od ove će reforme profitirati svim poljoprivrednici i vlasnici zemljišta, a mjera će povećati životni standard ukrajinskog naroda „otključavanjem“ poljoprivrednog potencijala zemlje.

“Planirana reforma uključuje mjere za ograničavanje koncentracije zemlje u rukama jedne osobe i za pružanje financijske pomoći malim poljoprivrednicima. Dva desetljeća zatvorenog tržišta i netransparentnost koja potiče korupciju bila su dovoljna svima. Sada je došlo vrijeme za agrarnu reformu”, zaključila je Svjetska banka u svom priopćenju iz ureda u Kijevu.

Ukrajina

FOTO: Ukrajina je u ljeto ove godine već dala u koncesiju ili prodala 3,82 milijuna hektara zemlje, što je 8,5% teritorija s uračunatim površinama i Krima i Donbasa

“Land grabbing” – Oblik neokolonijalizma koji nije zaobišao ni Europu

Koliko god lijepo zvučalo, godinama su ovakve reforme i njihove posljedice poznate kao “land grabbing”, oblik neokolonijalizma koji nije zaobišao ni Europu.

Nakon utrke za „crnim zlatom“ i vodom, u proteklih nekoliko desetljeća u središtu pozornosti ulagača, posebno špekulanata, je jedan „novi“, bolje rečeno zaboravljeni resurs – plodna zemlja.

Fenomen poznat pod imenom „land grabbing“, ili „otimanje zemlje“, znači kupovinu ili plaćanje koncesija od strane inozemnih vladinih agencija, investicijskih fondova ili privatnih poduzetnika na plodnu zemlju najčešće u Africi, ali i u Aziji i Latinskoj Americi. Tamo gdje je došlo do potpisivanja ugovora o iznajmljivanju ili prodaji plodne zemlje posljedice je u pravilu trpjelo lokalno stanovništvo, kojem je na taj način uskraćena mogućnost da se prehrani ili da proizvede nešto čime bi zaradili za egzistencijalni minimum.

Često se kao zemlja koja prednjači u „land grabbingu“ spominje i Kina, no tamo gdje posluju kineske agencije i tvrtke situacija je posve drukčija. Kineski ulagači se bave isključivo proizvodnjom hrane, a skoro cijeli prinos prodaju na lokalnom tržištu. Afričke farme u potpunosti opremaju najnovijim tehnologijama, na svojim poljoprivrednim fakultetima besplatno školuju mlade Afrikance, a lokalne farmere podučavaju osnovnim poljoprivrednim vještinama. Naravno da Kina u svemu vidi interes, ali je on primarno podizanje standarda brzorastućeg stanovništva, posebno Afrike, koji će onda moći kupovati kineske proizvode.

Situacija je mnogo gora tamo gdje posluju zapadne tvrtke i investicijski fondovi koji se bave isključivo uzgojem kultura za proizvodnju biodizela. Zapadne tvrtke i investicijski fondovi koji se bave špekulativnim poslovima s plodnom zemljom u Africi su dobro poznati. Portal Stop Africa Landgrab je objavio neka nama dobro poznata imena, od kojih upadaju u oči nezaobilazni Goldman Sachs, JP Morgan, Petrotech USA, Addax Bioenergy iz Švicarske, portugalski Quifel International Holdings, ali i poznate osobe kao Tony Blair, te bivši američki veleposlanik i povjerenik za izbjeglice Howard Eugene Douglas, „kralj“ etanola u Sjedinjenim Državama Bruce Rastetter i drugi.

Fenomen „land grabbinga“ je u proteklih petnaestak godina u stalnom porastu, a detaljne informacije o svemu objavljuje portal Land Matrix, koji na interaktivnoj mapi navodi sve primjere od 2000. do danas. U tom je periodu u svijetu potpisano 1217 ugovora o iskorištavanju poljoprivrednih zemljišta, kojima je stranim ulagačima do 2015. dano u koncesiju ili prodano 83 milijuna hektara obradive površine. Land Matrix navodi kako se radi o 2% od ukupnog obradivog zemljišta u svijetu, no problem je što se zemlja iznajmljuje tamo gdje vlada kronična nestašica hrane, a na prvom su mjestu Kongo, Eritreja, Etiopija, Tanzanija, Sudan, itd…, a nakon njih slijede zemlje u Aziji i Latinskoj Americi.

Budući da nas u posljednje vrijeme uvjeravaju kako se najveći profit ostvaruje proizvodnjom i prodajom visoke tehnologije, znanjem i vještinama, komunikacijskom tehnologijom, itd…, postavlja se pitanje odakle odjednom takva „glad za zemljom“?

Cijelu drugu polovinu XX stoljeća je cijena poljoprivrednih zemljišta bila relativno niska, ali je između 2007. i 2008. zbog slabog uroda i suše, te ograničenih rezervi u nekim zemljama, došlo do naglog rasta njihove cijene. Porast cijene obradivih površina i rast svjetskog stanovništva, za kojeg se predviđa da će 2050. na Zemlji živjeti oko 9 milijardi ljudi, uzrokovali su paniku u zemljama koje uvoze skoro sve prehrambene proizvode. To su u prvom redu zemlje Perzijskog zaljeva, među njima se ističe Saudijska Arabija, ali i Južna Koreja i Japan. Upravo su te zemlje pokrenule utrku u uzimanju u zakup ili kupovini plodnih zemljišta u najsiromašnijim svjetskim zemljama.

Nije samo porast cijena poljoprivrednih proizvoda povećao interes za zemljom. Ono što je uvelike doprinijelo da fenomen „land grabbinga“ poprimi ove razmjere je biznis s biodizelom, gorivom koje se dobiva preradom uglavnom uljane repice, ali i drugih kultura. Financijska kriza koja je 2008. krenula s Wall Streeta i cijeli svijet gurnula u recesiju dodatno je pogoršala situaciju.

Međunarodna zajednica gotovo da nije reagirala kako bi se suzbila ili barem ograničila ova pošast, a kako trenutno stvari stoje, te sudeći po stavu Svjetske banke, nema naznaka da će se situacija u dogledno vrijeme popraviti.

Jedina međunarodna organizacija koja je učinila nekakav konkretan potez je FAO Ujedinjenih naroda, koji je u svibnju 2012. usvojio „Smjernice prema kojima je moguć pristup poljoprivrednim i šumskim resursima“, a koje je potvrdilo i „Povjerenstvo za svjetsku sigurnost u prehrani“ (CFS) Ujedinjenih naroda.

U dokumentu su usvojeni temeljni principi i odredbe kojih bi se trebale držati vlade u cijelom svijetu, što bi trebalo jamčiti svima jednaka prava na pristup poljoprivrednom zemljištu. Iako je ovaj akt prvi korak ka suzbijanju ovog novog oblika neokolonijalizma, njegove direktive nisu bile sasvim jasne i zbog toga ih je bilo lako izbjeći.

Europske zemlje su također žrtve

U posljednje vrijeme oni koji se bave uzimanjem zemlje u zakup su bacili oko i na plodnu zemlju u Europi. Europska udruga „Hands on the Land” je u svom izvješću „Land Concentration, Land Grabbing and People’s Struggle in Europe“ upozorila na tendenciju porasta ovog fenomena i u zemljama članicama Europske unije, ali i van nje. U izvješću o Europi se spominju Francuska, Njemačka, Španjolska, Italija, Austrija, Mađarska, Rumunjska, Srbija, Bugarska i Ukrajina, a indikativno je da je 50% obradivog zemljišta na teritoriju Europe u rukama samo 3% veleposjednika, što se može usporediti sa situacijom u Brazilu, Kolumbiji ili Filipinima gdje bogati latifundisti cijeli poljoprivredni sektor drže u svojim rukama.

„Land grabbing“ mrzi sitne zemljoposjednike

Ove brojke ukazuju na činjenicu da Europa baš “ne voli” sitne zemljoposjednike, što znači da će i u Ukrajini, zbog “nekonkurentnosti i nekompetitivnosti”, propast izbjeći samo mali dio.

U izvješću udruge „Hands on the Land“ se navodi kako su se nakon Mađarske, Rumunjske, Srbije i Ukrajine zapadne multinacionalne kompanije i investicijski fondovi okrenuli ka Zapadu, prije svega prema zemljama pogođenim teškom gospodarskom i financijskom krizom, a na prvom su mjestu španjolske regije Andaluzija i Katalonija, potom dolaze Italija, Grčka, Portugal i druge. Dok u ovim zemljama i istočnoj Europi posluju zapadni investicijski fondovi i multinacionalne kompanije, u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji u agrobiznisu posluju kineski, ranije i ruski investitori, ali u okviru „hedge fondova“, koji za razliku od klasičnih investicijskih fondova posluju i zahtijevaju isključivo profit, neovisno o trenutnom trendu na tržištu, zbog čega su i dobili ime „lešinarski fondovi“.

Što radi Europska unija? Kao i uvijek. Pravi se da problem ne postoji i sve pravda „slobodnim tržištem“. Ali pravi odgovor bi dobili kada bi pročitali na tisuće i tisuće stranica pretpristupnih ugovora sklopljenih s EU koje su potpisale bivše hrvatske vlade, što je za prosječnog građanina nemoguća misija.

Podsjetimo samo na nešto o čemu se puno govorilo, što može biti povezano s davanjem zemlje u najam stranim kompanijama ili fondovima. Na primjer, hrvatski „Zakon o okrupnjivanju poljoprivrednog zemljišta“ je svakako bio vjetar u leđa onima koji su željeli veće površine, jer nitko neće uzeti u najam ili platiti koncesiju na manje oranice, karakteristične za hrvatsko selo.

Štoviše, davanje poticaja velikim poljoprivrednim tvrtkama je samo pogoršalo situaciju, jer se time onemogućio pristup tržištu malim posjednicima. Još jednom se potvrdilo da Europska unija, koja zemlju ne smatra javnim dobrom, podcjenjuje ovaj problem.

Diljem Europe je zabilježeno i nekoliko prosvjednih akcija protiv negativnih učinaka koje sa sobom nosi ovaj fenomen, od kojih ćemo izdvojiti onaj Italiji gdje se lokalno stanovništvo u provinciji Oristano ranije pobunilo protiv davanja u koncesiju na stotine hektara plodne zemlje za izgradnju najvećeg kompleksa sa solarnim panelima u Europi.

Međutim, situacija u Africi i na jugoistoku Azije je doslovno dramatična, a sada se ova pošast obrušila i na devastiranu ukrajinsku ekonomiju. Istina je da će u početku biti koristi od jednokratne prodaje zemlje, ali kada novci nestanu, što onda?

U mnogim zemljama koje su žrtve ovog fenomena su narodne pobune izravno bile povezane s manjkom plodne zemlje koja ih je ne tako davno hranila. Bez obzira na sva svijetla obećanja svjetske banke, ista sudbina bez sumnje čeka i Ukrajinu.

World Bank Ukraine / ZN.UA

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
30 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Frodo
Gost
Frodo
11 mjeseci prije

Svjetska Banka čitaj USA. Hitlerov plan za Ukrajinu žitnicu Evrope u modernom izdanju.

Tvingo
Gost
Tvingo
11 mjeseci prije

Lebensraum

mudrijaš
Gost
mudrijaš
11 mjeseci prije

ma to švabe odradile posao za Hazare, da im očiste otadžbinu, pa da se ovi vrate…

Marna
Gost
Marna
11 mjeseci prije

Bez obzira na mrtvog i nemoćnog Hiću, Ukrajina je mogla biti žitnica Europe i za vrijeme SSSR-a.
Zbog čega tada to nikome nije bilo bitno?

Aga
Gost
Aga
11 mjeseci prije

2020 godine i.u RH (Hrvatskoj) nastupaju ista pravila.otkupa zemlje, dakle.bez reciprociteta stranci ce moći kupovati sve. Do sad su već 4 najveća izvora vode prešle u ruke stranaca, nakon sto sredinom 2020 istekne zabrana prodaje zemljišta strancima, predvidjanja su da ce u drugoj polovini 2020 51.000 hektara poljoprivrednog zemljista završiti u rukama stranaca.
Još 7mjeseci do službenog statusa kolonije.
Tim se otvara mogucnost “koncesije” prodaje šuma RH. Kao sto se moze vidjeti HrvatskeŠume HS podjeljene su u d.o.o sektore odjele. Sve je spremno za prodaju. Poslje toga “ne perspektivni” odjeli Elektro proizvodnje i distribucije. (HIDROELEKTRANE)
Te iznimno bogata plinska nalazista na jadranu vrijedna 30 milijardi € .
Naravno sve za 10tinu cijene.

Ha ha
Gost
Ha ha
11 mjeseci prije

demokracija nema cijene
blistava budućnost

Siniša
Gost
Siniša
11 mjeseci prije

Zar to u Hrvatskoj još nema, pa vi ste dobro prošli;dobro se sjećam da su Mađari to morali odmah pa je jedan gazda od Inzbruka kupio 500 hektara..odmah.
Srbija to mislim mora odavno, BiH nisam siguran.

Ha ha
Gost
Ha ha
11 mjeseci prije

najveći kupci zemlje su arapi

Siniša
Gost
Siniša
11 mjeseci prije

U Srbiji i BiH…da.

Mlata
Gost
Mlata
11 mjeseci prije

Nema šanse da je kauboj dozvolio arapinu da kupuje zemlju, obrađuje je i hrani se. Oni Arape tolerišu zbog nafte, kad bude nestalo iste opet će oni u oaze. Ameri hrane njih, prodaju im hranu, menjaju za naftu npr. Arapi su naravno puni love, zamislite da nisu pod kontrolom, kupili bi sve kuće i stanove po Beogradu, Budimpešti, Zagrebu u roku nedelju dana

Siniša
Gost
Siniša
11 mjeseci prije

Puno si toga propustio…Arapi po BiH baš masovno kupuju a u Srbiji su dobili pravo da kupuju zemlju…EU sumnjam da tako nešto dopušta, čuvaju za svoje.

Mlata
Gost
Mlata
11 mjeseci prije

BIH je nepoznnica, deo je muslimanski i zaista ne mogu komentarisati a što se Srbije tiče mislim da su to prazne priče. Vojvodina je bila deo AU carstva, ne zaboravi

Siniša
Gost
Siniša
11 mjeseci prije

Arapi u BiH kupuje gdje je god za prodaju i debelo plaćaju. U Srbiji, braća Picoustog koja grade BG na vodi mislim da su već kupovali pa i samo Karađorđevo je čini mi se bilo aktielno ako već nije gotovo.

Mlata
Gost
Mlata
11 mjeseci prije

Pa čini se svima al’ ipak mislim da je ono što ja gore napisao.

panStje
Gost
panStje
11 mjeseci prije

@Sinisa
Kupuju Arapi to si u pravu, a znas li cije su to sestrinske firme od tih Arapa koje spominjes. Monsantove su to zapravo firme, u biti sada Bayerove. Kad zbrojis 2 i 2 ne kupuju Arapi, vec zapad… Mozes naci na Google-u ako upises Monsantove arapske sestrinske firme. Na taj nacin ulaze na nase trziste kao gospodari zemlje.

Mlata
Gost
Mlata
11 mjeseci prije

Plus od mene

Lucija
Gost
Lucija
11 mjeseci prije

Postoji mogućnost traženja odgode…ali nitko nije tražio.
A nitko i nezna za neke stvari, npr prodaju izvora vode…

Sparkling
Gost
Sparkling
11 mjeseci prije

kako je rekla “naša” precednica, da ćemo za 5 godina svi biti kao Švicarska ili da ćemo se odselit u Švicarsku?
E a, od stolječa sedmog – konjušari i sluge kao i danas.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
11 mjeseci prije

“Svjetska banka vjeruje da će ova inicijativa pomoći poboljšanju životnog standarda Ukrajinaca,…” Hahaha! …koje li sprdnje!
Ma hebe se svjetskoj banci za boljitak budalastih ukrajinskih (i inih) robova! ..treba roblju uzeti sve što vrijedi, kada nije sposobno, to, samo staviti u funkciju vlastitog boljitka.
…pa evo, Hrvatska je ispred Ukrajine po tom pitanju… od druge godine u lipnju, svaka strana protuha koja ima pare, može postati vlasnikom zemlje po kojoj hodamo i koja bi nas mogla hraniti. ….prokleta robovska glupost !!

Marna
Gost
Marna
11 mjeseci prije

Interesantno : u Hrvatskoj su prije sedamdesetak godina pootimali obiteljima poljoprivredna zemljišta.
Sada tu istu zemlju prodaju trećoj osobi, a da prave vlasnike nisu obeštetili.
🤔
Slično kao u Ukrajini?

vlastelin
Gost
vlastelin
11 mjeseci prije

koliko sam do sad naslutio, kroz obavještajnu maglu…uz pokoju grešku i nepravdu… prije 70ak godina je napravljeno ono što će trebati napraviti opet kod nas, što prije tim bolje. Dakle, kroz povijest su kojekakve, što kaže, protuhe sa novcem i moći (podobno plemstvo, crkva itd itd) došle do velebnih imanja..

Vladimir
Gost
Vladimir
11 mjeseci prije

Od Dnjepra na istok Novorusia, na zapad podjeljeno izmedu Poljaka, Madjara, Slovaka i ostalih. Ukraina bila pa nestala.

Ivo
Gost
Ivo
11 mjeseci prije

Interesantno je kako ljudi tiho i poslušno idu u feudalizam, nitko glas da digne Samo im kaži na tv-u da je to slobodno tržište i da smo suvereni, i sve pet. Hebena tragedija.

Siniša
Gost
Siniša
11 mjeseci prije

Feudalizam i to ako budemo imali sreće…mada se bojim da nismo te sreće.

Mlata
Gost
Mlata
11 mjeseci prije

Ovaj moj tajfun, Kostić, obrađuje u Ukrajini ne desetine hiljada hektara zemlje….slušao ge jednom i verujem da je tako, kaže da ono što “ubere” tamo sa recimo 10 hilj hektara “ubrere” u Srbiji (Vojvodini) sa 4 hilj. hekt. Troškovi po hektaru su isti pa sad računajte.

norbert boulf
Gost
norbert boulf
11 mjeseci prije

Tako počinje robovlasništvo, i na takom zemljištvu raditi će uvozni radnici Afrike, Azije, Bliskoga istoka a Hrvati ili ono što ostane od njih, oni će biti sluge tim radnicima…. živjeli Hrvatine u octu

karantanac
Gost
karantanac
11 mjeseci prije

Neka kupuju, gladan narod će to jednog dana puškom vratiti,a novi latifundisti će biti obezglavljeni. Smrt novim feudalcima i bankarima !!!

aeofvniaewvwedjcvndwjcjwdwdc
Gost
aeofvniaewvwedjcvndwjcjwdwdc
11 mjeseci prije

Svjetskaskvoter banka brine o malim poljoprivrednicima hahaha. Ko što su brinuli kod nas i dali sve Todoragi kojeg su uvalili da sve pokrade i onda sve to prelili u svoje ruke koje priće za malu djecu.

Ivo
Gost
Ivo
11 mjeseci prije

Tzv. Svjetska banka je privatna firma, s isključivim cilkem legitumizirane pljačke. Ljudi vjeruju da je to nešto pri UN-u i ima za cilj pomaganje ljudima i razvoj nerazvijenih.
Mnogo ljudi puši ovu hazarsku foru.

palermo
Gost
palermo
11 mjeseci prije

A što je sa novim Agrokorom? Njemu samo treba lokalna samouprava produžiti najam zemljišta, a mnogi to ne žele. Gle slučajnosti, ruska državna banka je većinski vlasnik Agrokora. Ah da, samo zapadnjaci otimaju…
I onaj klaun Tim Orešković je htio za kanadsko-američke korporacije dograbiti zemlju u Slavoniji, pa kad je vidio da od toga nema ništa, pokupio redikul prnje…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
30
0
()
x