fbpx

Poljoprivreda trgovinu Kine i Rusije diže na rekordne razine – Američki silosi puni neprodanog uroda

Kombajn

O vrijednosti poljoprivrede u ekonomiji bilo koje zemlje, a posebno u ruskom planu diversifikacije uvoza već smo pisali ranije. No, vrijednost poljoprivrede ovaj put ne naglašava jedan od ruskih državnih ili provladinih medija, već kineski Global Times, prema kojem su, zahvaljujući ruskoj poljoprivredi, ponovo oborili rekorde u bilateralnoj trgovini.

Godina 2018. još nije ni gotova, a obujam rusko-kineske trgovine je već znatno premašio brojke iz cijele prošle godine, piše Global Times. Nove rekordne su partneri oborili zbog brzog rasta uvoza ruskih poljoprivrednih proizvoda. Ovom brzinom bi u skoroj budućnosti bilateralna trgovina mogla doseći dugo očekivani iznos za dvije zemlje od 100 milijardi dolara godišnje.

Obujam trgovinske razmjene između Rusije i Kine se približava ekvivalentu 100 milijardi dolara, a ove godine se očekuje novi rekord, prenosi kineski vladin Global Times. Glasnogovornik Ministarstva trgovine Kine, Gao Feng, napomenuo je na tiskovnoj konferenciji da su takve brojke bile moguće zbog  brzog povećanja uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Rusije.

U prvih 10 mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, obujam trgovine između dviju zemalja je povećan za 30% i iznosio je 87,25 milijardi dolara, a danas već premašuje brojke za cijelu 2017. godinu. Gao Feng je izjavio da bi trgovinska razmjena između dvije zemlje uskoro mogla dosegnuti vrijednost 100 milijardi dolara, što je cilj kojeg su Moskva i Peking odredili 2011. godine.

Kao što je napomenuo Gao Feng, nedavno je došlo do povećanja uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Rusije.

“Kina želi nastaviti raditi s Rusijom kako bi ojačala bilateralnu trgovinsku suradnju u poljoprivrednom sektoru i povećala opskrbu Kine ruskom pšenicom”, izjavu kineskog dužnosnika prenosi Global Times.

Posljednjih godina je Moskva ukinula ograničenja za izvoz žitarica i uljarica kao što su pšenica, zob i sjemenke suncokreta, dok je s druge strane na državnoj razini dala veliki poticaj upravo poljoprivrednom sektoru u kojem je, na primjer, proizvodnja žitarica oborila sve rekorde i Rusiju pretvorila u najvećeg proizvođača žitarica na svijetu.

Ministarstvo trgovine Kine je potvrdilo da se s ruskim partnerima pregovara i o kupnji drugih ruskih poljoprivrednih proizvoda, što bi se moglo pripisati diversifikaciji uvoza Kine u svjetlu trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.

Račun za trgovinski rat s Kinom plaćaju američki poljoprivrednici

SAD je stvorio od Kine velesilu

Kao i Rusija, Sjedinjene Države su ove godine također zabilježile rekordnu žetvu, ali proizvođači ne mogu naći tržište za svoje proizvode. Nema uopće sumnje da je to posljedica trgovinskog rata kojeg je predsjednik Trump započeo s Kinom. Međutim, najveći paradoks u svemu je činjenica da same žrtve ovog rata ljudi koji su Trumpa doveli na vlast – američki farmeri. I dok Peking traži i pronalazi alternative za uvoz poljoprivrednih proizvoda, posebice u Rusiji, ali i drugim zemljama, američki farmeri se suočavaju s ogromnom krizom.

U Sjedinjenim Državama se vodi prava “bitka za žetvu”. Sama berba se pokazala rekordnom , posebice soje, gdje je prinos bio 4% veći nego prošle godine. Problem je u tome što se ovaj rekordan prinos nema gdje prodati.

Danas se najmanje polovica američke soje, 46% pšenice i 21% kukuruza uzgajaju za izvoz. Većina proizvodnje je odlazila u Kinu. U Iowi i Montani postoje stotine velikih farmi, a gotovo sve su svoj urod prodavale u Kini. Kina je samo od američkih farmera kupovala soje za 17 milijardi dolara godišnje.

Međutim, tijekom trgovačkog rata kojeg je pokrenuo Trump, kineske su vlasti oštro ograničile uvoz soje i žitarica iz Sjedinjenih Država, a vlasti u Pekingu su nametnule carine i na uvoz svinjetine. Rekordna žetva u Sjedinjenim Državama se pokazala praktički nepotrebnom. Cijene poljoprivrednih kultura i dalje padaju. Samo od travnja do srpnja ove godine, soji je cijena pala za 20%, a pšenici za 15%.

U nadi da će tijekom zime i početkom proljeća cijene poljoprivrednih proizvoda porasti, američki poljoprivrednici masovno skladište svoje usjeve. Već su popunili sva tradicionalna skladišta za žitarice i kukuruz. Sada se pune hangari i pomoćne prostorije. U najgorem slučaju će ogromne količine žitarica i soje jednostavno biti bačena po poljima ili će se zatrpati u jame.

Kako bi se pokušalo spasiti što god se može, farmeri su počeli koristiti sve što se može koristiti za skladištenje i pribjegavaju inovacijama, nadajući se da će na globalnom tržištu ipak doći do potražnje. Američki farmeri, na primjer, pakiraju soje u plastične vreće dužine nogometnog igrališta.

Problem je u tome što se pšenica i kukuruz lako skladište, ali i najmanja vlaga uništava soju. Uz vrlo malo vlage, ona se odmah kvari. Međutim, za američke farmere i velike proizvođače nema izlaza. Prodati urod sada bi bilo kao da su ga spalili. Jedina nada da se Trump dogovori s Kinom i da se ponovo otvori kinesko tržište.

“Prije, još tijekom proljeća, 90 posto buduće žetve je već bilo ugovoreno za prodaju. Ove godine, po prvi put, jednostavno nemam kupce za moje žitarice”, rekao je lokalni farmer za javnu radio postaju u Iowi.

“Ranije sam svakog mjeseca uspio prodati sve svoje svinje. Danas svinjetina košta kao prije 15 godina. Moje poslovanje je postalo talac trgovinskog rata kojeg ni ja ni moji susjedi nisu htjeli pokrenuti,  ali za nas je ovo pravi rat. Mi, poljoprivrednici Iowe, živimo na prvoj crti bojišta”, žali se farmer Tim Barek za The Hill.

Pretpostavljalo se da će Kina smanjiti kupnju američke soje za 75%, ali je pad kupnje, kako prenosi državni ured američkog Ministarstva trgovine, premašio 90%. Već je jasno da će gubici američkih farmera iznositi milijarde dolara.

Paradoksalno, Trumpove protekcionističke mjere, izazivajući teški odgovor Kine, mogu biti smrtni udarac za američku poljoprivredu, a upravo su farmeri i njihovi radnici svim srcem 2016. glasali za Trumpa. U “žitnicama” kao što je Montana nisu ni htjeli čuti za bilo kojeg drugog kandidata, a sada se ispostavilo da je predsjednik Trump ugrozio posao i opstanak svojih najvjernijih birača.

Pad izvoza soje i svinjetine iz Sjedinjenih Država u Kinu u milijunima dolara

FOTO – Pad izvoza soje i svinjetine iz Sjedinjenih Država u Kinu u milijunima dolara

Budući da su američkim farmerima zatvorena inozemna tržišta, pogođeni su osvetničkim carinama i izgubili su unosne ugovore zbog trgovinskog rata, predsjednik Trump je odlučio pokrenuti  program spašavanja od 12 milijardi dolara kako bi “nadoknadio” gubitke farmerima. No, do prošlog tjedna nije učinjeno ništa da bi se ublažio udarac, uglavnom zbog birokracije i dugih čekanja, što je do sada rezultiralo vrlo malim isplatama.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede je farmerima isplaćeno samo 838 milijuna dolara, otkad je u rujnu na raspolaganje sjelo prvih 6 milijardi dolara. Očekuje se da će drugih šest milijardi dolara biti dostupni sljedećeg mjeseca i vlada vjerojatno neće ponuditi više od tog iznosa, izjavio je državni tajnik za poljoprivredu Sonny Perdue, iako to nije dovoljno da pokrije svu štetu američkih farmera.

Ograničenja naknade štete počinju testirati strpljenje farmera. Trgovinski rat ne pokazuje nikakve znakove popuštanja i Kina i SAD su u tom smislu u slijepoj ulici. Kao što se vidi na fotografiji gore, za američke farmere je kritičan pristup tržištu soje, poljoprivredne opreme i drugih proizvoda.

Europa također planira povećati osvetničke carine, veće od onih koje je uvela na američki maslac od kikirikija i sokove od naranče, a Kanada i Meksiko nastavljaju ubirati carine na američku robu, uključujući svinjetinu i sir.

Donald Trump, koji je imao bezuvjetnu podršku većine američkih farmera,  inzistira na tome da će njegov pristup trgovini u konačnici pomoći američkim poljoprivrednicima, a njegov stav dijeli i državni tajnik za poljoprivredu Perdue, koje je prošlog mjeseca ponovio da su poljoprivrednici “fleksibilni” i unaprijed se mogu pripremiti za tržišne uvjete. Naravno da je ovo besmislica, jer ako ijedan sektor ne može planirati tržišne uvjete, posebice ne u postojećem trgovinskom ratu, onda je to poljoprivredni, koji, osim ponude potražnje na tržištu, ovisi i o vremenskim uvjetima i nepogodama.

Američki farmeri, njihovi radnici i obitelji su kao glasači danas podijeljeni između patriotizma i straha od propasti.

“Zapravo sam za predsjednika Svi smo za predsjednika. Želimo da učini sve što treba. Jedino što nismo sigurni jest koliko dugo možemo izdržati?”, objašnjava lokalnom novinaru Rob Alberts, farmer iz Illinoisa.

Ruski izvoz pšenice

Uprava je već objavila kako uvodi mjere države potpore farmerima. Kada bi se sav predviđeni novac za odštetu podijelio, što nije slučaj, to bi značilo da će prosječna farma dobiti oko 30 000 dolara subvencija, što je jedna osrednja američka godišnja plaća. Farmeri se također nadaju da će Državna robna i kreditna korporacija otkupiti višak pšenice po višim cijenama. Ta se mjera počela primjenjivati još u vrijeme Velike depresije i sigurno nije dobar znak za budućnost američke poljoprivrede.

Iako Sjedinjene Države ne prestaju kritizirati druge zemlje za državne potpore poljoprivredi, u teškim vremenima Washington pomaže poljoprivrednike na račun poreznih obveznika, što znači da će trump na jednoj strani djelomično ublažiti problem, a stvoriti ga na drugoj.

No, pitanje je hoće li sve ove financijske injekcije uopće spriječiti krizu u poljoprivredi. Čak je i američki ministar poljoprivrede već priznao da će dobit od poljoprivrede u 2018. godini, unatoč rekordnom prinosu, biti najniža u posljednjih 12 godina. Naredne godina također ne obećavaju ništa dobro.

Uostalom, kineske vlasti i obični građani Kine vrlo osobno i bolno shvaćaju trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama. Za njih sankcije nisu samo posao, već ogorčenje i “šamar u lice”. Stoga kineski kupci sada grozničavo privlače nove dobavljače, a Rusija im je siguran partner za sve što može izvesti.

Tu je i Brazil, gdje se novi predsjednik ne usuđuje suprotstaviti lobiju velikih zemljoposjednika i Kina je upravo potpisala veliki ugovor za kupnju brazilske soje, čak i ako je skuplja od američke. Sljedeće godine bi urod soje u kinu mogla plasirati i Argentina, drugi svjetski lider u proizvodnji ove kulture.

U vjerojatnom razvoju događaja u kojem će Kina, kao što je potvrdilo Ministarstvo trgovine u Pekingu, pšenicu kupovati iz Rusije, soju iz Brazila, kasnije i iz Argentine, za godinu ili dvije bi se moglo dogoditi da se američki poljoprivrednici jednostavno neće moći vratiti na kinesko tržište.

To će samo ubrzati proces gubitka vodećeg statusa u izvozu poljoprivrednih proizvoda na globalnoj razini. U posljednje dvije godine su Sjedinjene Države izgubile Rusiju, gdje su ranije izvozile pšenicu. Uskoro će američki proizvođači soje i drugi farmeri iz Kine biti izbačeni od strane Argentine i Brazila.

Trumpovo odbijanje ulaska u sporazum “Transpacifičkog partnerstva” je također izazvalo kritike poljoprivrednika, što je logično, jer su se nadali otvaranju tržišta u jugoistočnoj Aziji. Sada je ova opcija vrlo upitna.

Na sve ovo mora se dodati da su carine na uvoz čelika i aluminija, nametnute od strane Trumpa, neizravno pogodile poljoprivrednike, jer sva oprema, konstrukcije, priključci ili kontejneri koji sadrže te metale koštaju sve više.

Međutim, svi te problemi bi se nekako mogli prevladati da su stope na kredite ostale na istoj ili nižoj razini, ali ih FED redovito podiže, što znači da su krediti za poljoprivrednike sve skuplji, a njihov dug kod banaka raste.

Trumpovi nespretni pokušaji da “kažnjava” Kinu sliče načinu na koji je predsjednik Carter 1980. godine odlučio “kazniti” SSSR za slanje vojske u Afganistan. Tada su u paketu sankcija su bile zabrane američkim farmerima da prodaju pšenicu Sovjetskom Savezu. Ova odluka se pokazala devastirajućom i za nekoliko godina je američka poljoprivreda ušla u duboku krizu. Mjesto dobavljača žitarica za sovjetsko tržište su odmah preuzeli poljoprivrednici iz Argentine, Brazila, Kanade i Australije, a brojne američke farme su bankrotirale.

Tada je američki agroindustrijski kompleks preživio krizu kakvu nije prošao još od vremena Velike depresije.  Američki poljoprivredni sektor danas ima sve šanse za istu masovnu propast, ali to neće poremetiti isporuke na zahtjevna tržišta.

Kina Rusiji ponudila da uzme američko mjesto na tržištu poljoprivrednih proizvoda

Kina i Rusija

Previđajući ovakav scenarij, Peking je u jeku žetve ponudio Moskvi da zamjeni SAD na kineskom tržištu poljoprivrednih proizvoda, a dogovor je postignut vrlo brzo. Kao što smo rekli u uvodu, još uvijek se pregovara, kako bi trgovinska razmjena bila i veća.

Trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Država se pokazao kao odlična prilika za povećanje izvoza ruskih poljoprivrednih proizvoda u Kinu, izjavio je ekonomist He Czhenenvei, glavni tajnik kineske Udruge za razvoj poduzeća u inozemstvu,.

Kina je već tada upozorila da neće uvoziti toliko robe iz Sjedinjenih Država, a do početka trgovinskog rata je godišnje uvozila do 95,5 milijuna tona soje, a glavni izvoznici su bili Brazil, SAD i Argentina. Obujam uvoza iz Sjedinjenih Država je bio oko 32,85 milijuna tona. Kako je Peking odlučio zaustaviti ovu trgovinsku praksu, odmah se otvorila prilika za Rusiju, rekao je Czhenenvei, koji je naglasio kako je prednost ruskih poljoprivrednika i velikih farmi što ruska soja nije genetski modificirana.

U ovom trenutku Kina godišnje iz Rusije uvozi oko 500 tisuća tona soje. Povećanjem sadnica soje Rusija bi imala šanse za privlačenje kineskih investitora, izjavio je kineski ekonomist.

Istaknuo je da je Kina veliko tržište koje nudi nesvakidašnje mogućnosti za formiranje lanca investicija, proizvodnje i prodaje. Prije samo tri mjeseca su kineski investitori bili u potrazi za ruskim partnerima, jer samo izravno poslovanje između dvije zemlje pogoduje Kini kao  ulagaču u Rusiju, a Rusiji kao izvozniku u Kinu.

“Posao mora biti dogovoren na obostranu korist”, rekao je He Czhenenvei, a prema najnovijim podacima koje je objavio Global Times nije dugo trebalo da se s riječi prijeđe na djela.

Global Times / The Economist / NYT / VZ

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
56 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije

Nadam se da budaletina neće aktivirati HAARP.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Bez uvrede, ali ukucaj ovaj članak, na ovom portalu:
”Klimatska oružja” – Stvarnost ili teorije zavjere i urbane legende?

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije

Laki, poslao sam odgovor no ne vidim ga na forumu. Možda se pojavi.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije

Laki hvala na informaciji. Masturbistrator mi je prije blokirao odgovor sa slijedećim linkovima. Možda nađeš nešto korisno.
https://climateviewer.com/2014/10/11/haarp-elf-generation-mass-mind-control/
https://climateviewer.com/2014/10/18/ionospheric-heaters-how-haarp-really-works/

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije

Veliki masturbator koji sebe zove administrator nalazi da su članci objavljeni u novinama i portalima veoma opasni pa ne odobrava moj odgovor s linkovima.
Pišem po treći put da sam zahvalan za informaciju.

čoban Đuro
Gost
čoban Đuro
2 godine prije

Koristim priliku da objasnim što je to novac poreznih obveznika,dakle svi porezi ,kod nas PDV,plus ostala davanja,kojima raspolaže sabor kroz državni proračun.Seljak da bi posijao zemlju koristi sjemena i umjetni gnoj kao i zaštitu istih koji su oporezivani ,kako koji,nije ni važno.Da se zemlja ne sije ne bi bilo ulaganja ,pa ni poreza.Kada je politika neke zemlje kriva za propast ove grane privrede ,tada da ju spasi ,to joj je i dužnost,uostalom tu su sada mogućnosti djelovanja na domaću politiku da se mijenja.Pošto sam poljoprivrednik ,spomen toga da mi se nešto daje bez rada ili da radim kako bi dobio nešto što mi ne pripada ,to me vrijeđa.Radilo se tu o poljoprivredbniku bilo koje zemlje sama spomen naziva pomoć poljoprivredi me smeta.

Vladimir
Gost
Vladimir
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

HAARP bi bio upotrebljen kad bi to islo kako ti mislis. To su ti obicne radio antene kojima se pokusalo nesto napraviti, ali je to ispalo kao teslini pokusaji za prenos energije zrakom. Rusi isto imaju ekvivalentno SURA. To je napusteno vec 30 godina kao HAARP zbog neefikastnosti.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Vladimir

Možda nauka napreduje?

Vladimir
Gost
Vladimir
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Mozda, ali HAARP ti je mikrovalka koja ima domet do10 kilometara na jedan manji oblak, osusi ga kao sunce maglu dopodne. Za to treba nekoliko MEGA WATTA. Nauka mozda napredje, ali do te mijere tesko.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Vladimir

Postoje projekti sa dugim valovima. S tim se i Tesla igrao.

Busola
Gost
Busola
2 godine prije

Uvalit će tu pšenicu nama Hrvatskoj, BiH, Makedoniji, … Amerikanci , kazati će evo vidite nemate poljoprivrede morate nešto uvesti kako bi preživjeli 🙂

Frane
Gost
Frane
2 godine prije
Reply to  Busola

Otto Bismarck je govorio da njemu ne trebaju afričke kolonije kao što to imaju englezi, francuz i druge kolonijalne sile tog vremenai, Njemu je dovoljna Rusija.
Ako pogledamo strukturu današnjeg ruskog izvoza vidimo da se zasniva na nisko akomulativnim proizvodima sa malom dodanom vrijednosti. Prevladavaju dvije cijevi plin i nafta, oružje, sada su počele žitarice.
Kada ste u svojoj trgovini vidjeli neki proizvod iz rusije je nisam vidio nikad ništa od robe široke potrošnje.
Jedini proizvod koji sam koristio bila je Lada niva i to kad sam išao u lov.
Neka netko napiše koji ruski proizvod koristi ili kupuje a da to nisu energenti.
Rusija nije ni u 10 najrazvijenijih ekonomija.

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije
Reply to  Frane

U posljednih barem 10 godina, nisam video ni mnogo proizvoda iz USrA, pa šta…. God made the earth, everyting else is made in China….Ekonomija je danas globalni fenomen, pa nemaju sve zemlje, razvijenu ekonomiju po predpotopnim uzancima.., Kad bolje pomislim, uopšte nema zemlje, što bi takvu ekonomiju danas imala…Zato su dragi moj Frane, vaši zaključci, potpuno deplasirani, da ne kažem koju grubu riječ….

Bluebird
Gost
Bluebird
2 godine prije
Reply to  Trubadur

Trubadur, odlično, pogotovo za God made the earth …………

tedi
Gost
tedi
2 godine prije
Reply to  Trubadur

imamo coca colu.

Karmen
Gost
Karmen
2 godine prije
Reply to  tedi

Stize svakog jutra svjeza iz Amerke!

Vladimir
Gost
Vladimir
2 godine prije
Reply to  Frane

Ruski proizvodi su zabranjeni u Evropi, a Rusija se razvila samo u zadnjih 10 godina, kao i Kina. Malo informacije nebi smetalo.

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije
Reply to  Vladimir

Bitno je danas, da se u ekonomiji razvija komparativne prednosti….. Što se Rusije tiče, su tu sigurno energenti, visoka tehnologija ( danas je Rusija prva u nanotehnologiji, što malo ko u Disneylandu zna ) i od sankcija u proizvodnji hrane……Ima Rusija, da sve te stvari za razliku od recimo Afrike sa jakom vojskom i štiti, pa tu nema problema…. A najsmiješnije mi je, kad se na zapadu misli, da nacija, koja proizvodi lovac 5. generacije za trečinu cijene konkurencije, ne bi znala producirat jeftini i sasvim pristojan Balkanskim plemenima, tako mili dizl…. Ne treba jim, to, pošto imaju sasvim dosta para od nafte i plina, da teigračke mogu, da kupe….Zato, danas nekako u teoriji stoji, da su Kina i Rusija, prirodno ekonomsko savezništvo…. Da bi u tu jednačbinu, prirodno stajala i Njemačka, pa neki drugi put…. Pošto je to več sasvim drugi par opanaka…

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  Frane

@Frane

Koristim vrč za filtriranje vode, ruske proizvodnje. Zove se Aquaphor. 3 i nešto litre. Prezadovoljan sam proizvodom.

Brat mi ima na selu neku rusku potopnu pumpu za bunar, već par godina je koristi. Kaže da je peri – deri proizvod.
Ima ruskih proizvoda, samo što su oni sami više orijentirani na domaće tržište (cca 150 milijuna stanovnika!), nego na izvoz.

Znaš što je Lada Niva na vrhu brda? ….. Čudo!

Eto ga, malo humora na kraju.

Pljuc!

Frane
Gost
Frane
2 godine prije
Reply to  Zadranin

Rusija je jedna velika sirovinska baza za evropu i kinu, Indija ima jaču ekonomiju od ruske.

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije
Reply to  Frane

GDP PPP….. Indija ima treču ekonomiju svijeta… Kina, USrA, pa onda Indija… Ispred Japana i Njemačke i Rusije na 6. mijestu….

Vladimir
Gost
Vladimir
2 godine prije
Reply to  Trubadur

GDP – PPP razlika, nije isti red po jednom i po drugom. PPP Indije nemoze biti ispred Japana i Njemacke iako je GDP veci.

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije
Reply to  Vladimir

Nominalni GDP, je komparativno između država velike glupost… SAamo primijer….. Nominalni GDP Kine je manji id USrA, ali se u njega ne ubraja GDP Hong Konga , ko što se ne ubraja ( preračunava ), namjernu devalvaciju barem 10 % Juana prema Dollaru….. Tako, da…. Ako se hoče, netko gledat vizavi, država obavezno to mora, da bude GDP PPP….

Frane
Gost
Frane
2 godine prije
Reply to  Trubadur

Lažeš! Trubadur
The World’s Top 10 Economies 2018.
1. United States
Nominal GDP: $19.39 trillion
GDP (PPP): $19.39 trillion
2. China
Nominal GDP: $12.01 trillion
GDP (PPP): $23.15 trillion
3. Japan
Nominal GDP: $4.87 trillion
GDP (PPP): $5.42 trillion
4. Germany
Nominal GDP: $3.68 trillion
GDP (PPP): $4.17 trillion
5. United Kingdom
Nominal GDP: $2.62 trillion
GDP (PPP): $2.91 trillion
6. India
Nominal GDP: $2.61 trillion
GDP (PPP): $9.45 trillion
7. France
Nominal GDP: $2.58 trillion
GDP (PPP): $2.83 trillion
8. Brazil
Nominal GDP: $2.05 trillion
GDP (PPP): $3.24 trillion
9. Italy
Nominal GDP: $1.93 trillion
GDP (PPP): $2.31 trillion
10. Canada
Nominal GDP: $1.65 trillion
GDP (PPP): $1.76 trillion
11. South Korea
Nominal GDP: $1.53 trillion
GDP (PPP): $2.02 trillion
12. Russia
Nominal GDP: $1.52 trillion
GDP (PPP): $4.01 trillion
This list is based IMF’s World Economic Outlook Database, April 2018.

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije
Reply to  Frane

Frane…. Smiri se… Ja znam, da ti nije lako, kad ti se ruši snovi u Disneylandu i Hollywoodu, ali tako to ide….. Za – 2018 — GDP PPP – Kina – 25,1 , USrA – 20,2, Indija – 10,3, Japan – 5,5, Njemačka – 4,1, Rusija 4,0….. Tisuču milijardi $$$…..I još jednom….. Nema smisla zbog mnogih stvari uspoređivati nominalni GDP, nego samo GDP PPP – (purchasing power parity) …… I molim lijepo…. Ako, si indolentan i ne razumiješ osnovnih parametara ekonomije, ne znači, da me možeš nazvat , da lažem….. I, kao što sam ti več napisao…. Dali razumiješ, što znači namjerno dfevalvirati Juan naspram dollaru i kako to onda izgleda u nominalnom GDPju, koji se iskazuje u dollarima… I kako to, da Kina ne ubrajanominalnog GDPja Hong Konga u svoj GDP, pa iako je Hong Kong deo Kine od 1997 godine…

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  Frane

@Frane

Važniji je PPP nego GDP. Tu su Rusi bolji od Francuza, Britanaca, Talijana, Kanađana, Australaca itd.

Da ti objasnim zašto je važniji PPP: naime, obična kava u Rusiji košta možda 1 dolar, dok ta kava u Francuskoj košta 6 dolara. Sa istom količinom novca, recimo 10 dolara, Rus kupi 10 kava, a Francuz samo 1.4 kave.

Jel kužiš sada što ti neki komentatori pokušavaju reći?

EU dismr
Gost
EU dismr
2 godine prije
Reply to  Zadranin

@Zadranin, znaš razliku između Lade standard i Lade sport ? ……Tenis loptica na kuki .. 🙂

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  EU dismr

@EU dismr

Tenis loptica.. ???

Trol
Gost
Trol
2 godine prije
Reply to  Zadranin

ms
windows

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije
Reply to  Frane

@ Frane
Rusija je 2013 bila 8. gospodarstvo svijeta. Nakon toga ide rat cijenom nafte što nije dalo željenog efekta, ali je dovelo Rusiju danas na 12. mjesto. Tu govorimo o BDP-u.
Što je u tvojoj definicija “razvijene” ekonomija ne znam, ali reci koji podaci te točno interesiraju (BDP, bilo koja forma duga, rezerve, izvoz/uvoz…), ja ću izvući statistiku.
Kao što ne jedeš kekse iz Rusije, ne jedeš ni iz Amerike. To je primitivni argument jer izvoz je danas znanost kako i bilo koji drugi ekonomski termin pa bi u ovakvim situacija trebalo proučiti termin, a onda debatirati. Izvoz je u svom jednom dijelu i tradicija neke države. Izvoz se ne može promijeniti peko noći niti bi se trebao. Ovisi o strukturi gospodarstva, vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti gospodarskih sektora, trgovinskim rutama, politici, gospodarsko/ekonomskim udruženjima, carinama….sto čuda se krije iza tog izvoza.

Vladimir
Gost
Vladimir
2 godine prije
Reply to  Mercury

Tvoje objasnjenje ide, ali Rusija nemoze izvoziti u EU, osim energeta kojih EU nema. Na primjer, android Yota3 se moze kupiti preko Kine na Ebay ali ne direktno iz Rusije. Sankcije su u dobroj mjeri nametnute za smanjti kokurenciju zbog cijene proizvoda i jako malo zbog Ukraine.

maliboro
Gost
maliboro
2 godine prije
Reply to  Frane

Frane jeli se ti praviš glup ili stvarno jesi glup, gdje bi brisel i vašington dali nama da uvozimo Rusku robu.

Frane
Gost
Frane
2 godine prije
Reply to  maliboro

Zadranin kaže:
“Koristim vrč za filtriranje vode, ruske proizvodnje. Zove se Aquaphor. 3 i nešto litre. Prezadovoljan sam proizvodom.

Brat mi ima na selu neku rusku potopnu pumpu za bunar, već par godina je koristi. Kaže da je peri – deri proizvod.”

“Frane jeli se ti praviš glup ili stvarno jesi glup,”
Ako ne znaš ne trebaš vrijeđati trebaš naučiti. stvar odgoja.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
2 godine prije
Reply to  Frane

Frane, imaju odlicno naoruzanje, svemirsku i nuklearnu tehnologiju gdje se vrte milijarde dolara. Procitaj koliko su nuklearnih elektrana sagradili ili ce sagraditi u drugim zemljama.

igi
Gost
igi
2 godine prije
Reply to  Frane

…ja u kući nemam niti jedan japanski proizvod…govori li to nešto o japanskoj ekonomiji…s druge strane koristim ruski plin…

Eddo
Gost
Eddo
2 godine prije
Reply to  Frane

Frane, npr raketni motori, koje kupuju i ameri.

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Uuuu…kako bi se Ukrajina lijepo uklopila u ovo!!!!
Elem…kako se cijene naduvavaju, ta sloboda formiranja po zakonu potražnje je baš efikasna.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
2 godine prije

Dakle, Trump nije samo ruski igrac, vec i kineski.
Uskoro ce biti i iranski.
Koji car!

kiki
Gost
kiki
2 godine prije
Reply to  Tupko Glupko

Je li budala ili igrač, veliko je pitanje. Agenda ide dalje. Kinezi profitiraju: neće jest gmo soju. Tko će je jesti? Bijela sirotinja.
A farmeri naravno propadaju. Od Amerike do Indije…

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
2 godine prije
Reply to  kiki

Ako su pametni, Kinezi nece poceti kupovati soju iz Argentine (sto se kao mogucnost spominje u tekstu), jer je kompletna GMO kao i u SAD.

tvingo
Gost
tvingo
2 godine prije
Reply to  Tupko Glupko

Cela je Argentina u šaci jevro bandita odavno pa mislim da neče biti problema sa izvoznim gmo otrovima …

jezevakucica
Gost
jezevakucica
2 godine prije

Pekarsko-burekđijski kartel sa Kosova spašava američke ratare.Nakon koordinirane akcije Vašingtona i Prištine po pitanju carina Srbiji,najdemokratskije brašno na svijetu napustit će najljepše i najveće silose na svijetu.Naravno američke.Brzinom svjetlosti,preplavit će preko svojih poslovnih partnera,a to su Burek AG i Kifla Gmb,cijelu evropu i dobar dio afričkog kontinenta.Izvjestitelj iz Vašingtona poručuje urbi et orbi,ne brinite,još uvijek smo u igri.

jezevakucica
Gost
jezevakucica
2 godine prije
Reply to  jezevakucica

Nije brašno.Pšenica je.

tedi
Gost
tedi
2 godine prije
Reply to  jezevakucica

Nije psenica priblem vec soja.

Logičar
Gost
Logičar
2 godine prije
Reply to  tedi

Mozda Šiptari pređu na soju.

EU dismr
Gost
EU dismr
2 godine prije
Reply to  jezevakucica

@jezevačukica, 🙂 .. a za bourek sas meso, ima, more, da ide samo onaj krava, iz republjik Texas .. ) . i može da ide američki krava iz svaki držav, samo neće, more, da ide iz Arkanzas ništa .. 🙂 .. ne sviđa, more, ime .. 🙂

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
2 godine prije

Američki silosi puni a Jemen umire u gladi zbog američkih sankcija.
Pljunem na tu njihovu demokratiju.

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
2 godine prije

Kupovali bi mi mnogoštošta što se proizvodi danas u Rusiji ali zapadno tržište je namjerno zatvorilo vrata svim ruskim proizvodima. Imaju danas Rusi sve što ima zapad i to jednake kvalitete i upola jeftinije.

tvingo
Gost
tvingo
2 godine prije
Reply to  nije bitno tko

Potpuno se slažem sa tobom prijatelju,kod nas u slo ima malih dučančiča koji prodaju samo rusku u glavnom prehrambenu robu,pa kad zavirim tamo sve ko u bajci…raj ..

tvingo
Gost
tvingo
2 godine prije
Reply to  tvingo
Jole
Gost
Jole
2 godine prije

Američka soja ,kukuruz itd su sve gmo.Neka to sami požderu.Problem je što su cijene drastično pale pa će raditi pritisak na druge države.

Alen
Gost
Alen
2 godine prije

U americkom sistemu bitnije od poljoprivrede tj proizvodnje hrane , je proizvodnja novca iz kamate …Puno bitnije…Tako ce nove kolicine friskih dolara da se upumpaju u sistem s kojima ce se namiriti i poljoprivrednici ,koji sada trenutno nose teret novog jump starta americke kamatne ekonomije….

Nisu oni nepismeni tamo u usa kad su krenuli u ovaj cirkus s kinom i jasno su izracunali ko ce i kako da strada dok to traje ,precizno u cent ali jednostavno bez povecanja kamatne stope bi se sistem urusio totalno…Sada krece novi krug inflacija-stampa-kredit-opticaj i vrlo brzo ce svi biti namireni… Za vrlo kratko vrijeme ce krenuti u otopljavanje odnosa s kinom te smjestiti brazil i argentinu tamo gdje su i bili ( a vec ih i tresu ekonomski )

Samo ovaj put ce im kInezi uvaliti kontru…..

Alen
Gost
Alen
2 godine prije

Kada da ocekujemo novu refu americko-kineskih trgovacki bilanci…Da vidimo kako sada stvari stoje ,jeli ovo “trgovinski rat ” ili povecanje opsega trgovine kao i prosli put…

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
2 godine prije

Mogu Amerikanci štampati neograničene količine dolara, ako budu te dolare nekako uvalili u globalni opticaj. Ali pojavljuje se jedan problem, na koji Amerikanci dosad nisu računali. Mnoge jake države počele su da međusobno trguju van kontrole i upotrebe dolara. To znači, da se krug opticaja dolara polako ali sigurno smanjuje. Največi problem za USA je taj, što neke države prodaju energente u svojim domačim valutama a to znači kraj vladavine petrodolara.

mladen3x
Gost
mladen3x
2 godine prije

Valjda vam je jasno zašto se kod nas najmanje isplati sijati pšenicu,ne zato što imamo viška kruha več zato što imamo prodane političare i prodanu strategiju razvoja žitarica…..Kako bi se reklo,nemoraš mi davati poticaj,daj mi cijenu,nemoj me jeb….

DAWOR
Gost
DAWOR
2 godine prije

Super vijest….uljepšali ste mi ostatak godine….hvala portalu “Logično”

POVEZANE VIJESTI

Izbornik