The National Interest: SAD i EU moraju uvjeriti BiH da promijeni ustav i uđe u NATO

Kako je tekao proces ulaska Crne Gore u NATO pakt uglavnom je poznato. Trenutno u čekaonici Sjevernoatlantskog saveza strpljivo čuči i milost čeka “Republika Sjeverna Makedonija”, novo ime za bivšu jugoslavensku republiku iz agende takozvanog “socijalista” Zorana Zaeva, marionete američkog veleposlanstva u Skopju. Slično će biti u Grčkoj, koja će, htjela to ili ne, morati ratificirati Prespanski sporazum i priznati susjednu zemlju pod novim imenom, što je zadaća koju će Alexis Tsipras obaviti i bez potpore nacionalista iz stranke Neovisnih Grka. Kako je “problem” s ove dvije zemlje riješen, SAD se okreću Bosni i Hercegovini.

Američka publikacija The National Interest piše kao Bosna i Hercegovina živi u skladu s načelima utvrđenim Dejtonskim sporazumom, koji je napisan kako bi se okončao rat na Balkanu. Upravo su ta načela omogućila dolazak na vlast srpskog nacionalističkog vođe Milorada Dodika, koji se protivi približavanju zemlje Zapadu. Prema autoru članka za The Natinal Interest, Sjedinjene Države, zajedno s Europskom unijom i Ujedinjenim narodima, trebaju dizajnirati novi ustav za Bosnu i Hercegovinu kako bi se spriječilo napuštanje prozapadnog kursa.

Ako SAD ozbiljno žele da se Bosna i Hercegovina pridruži NATO paktu, potrebno je preispitati svoj pristup temeljima bosanske državnosti, pišu politički analitičari Sean Maguire i Ryan Scherba u svom članku za The National Interest.

Dejtonski sporazum, na kojem je izgrađena Bosna i Hercegovina, pomogao je da se okonča rat, ali je sada postao sinonim za stagnaciju i slabe institucije.

Prema riječima američkih stručnjaka, zbog ovog dokumenta zemlju sve više razaraju etnički sukobi između Bošnjaka, Hrvata i Srba, što Rusiji omogućava da ostvari svoje geopolitičke ciljeve. Tako je na posljednjim izborima na vlast došao srpski nacionalisti Milorad Dodik, koji se protivi Zapadu i NATO paktu. Prema mišljenju stručnjaka, to bi trebalo biti “zvono za uzbunu u Washingtonu” da je vrijeme da se ponovno uključi u Bosnu.

Formalno, Bosna i Hercegovina je u NATO pozvana 5. prosinca 2018. godine. Potom je američki potpredsjednike Mike Pence govorio o tome koliko je Bosna važna za regiju i za integraciju u NATO u cjelini. Osim toga, Washington je u više navrata obećavao da će štititi Bosnu od svih prijetnji.

Međutim, s obzirom na Dejtonski sporazum, čak i njegovi autori priznaju da on nije savršen, već je stvoren u žurbi da okonča rat, ali ne i da stvori održivu državu na Balkanu. O tome svjedoči i činjenica da je Bosna i Hercegovina najsiromašnija država na Balkanu, s visokom nezaposlenošću i političkom krizom.

Naime, u tim sporazumima, čiji su aneksi u ustavu nove države, utvrđeno je da će to biti federacija dva entiteta – srpskog i hrvatsko-bošnjačkog. Svaki od tri naroda ima svog predsjednika, a vodstvo cijele zemlje mijenja se naizmjence za svaku etničku skupinu u skladu s načelom rotacije. Nakon svega se ispostavilo da je cijela osnova državne uprave usko povezana s etničkom pripadnošću, a sve druge karakteristike su sekundarne.

Sadašnja kriza u Bosni upravo proizlazi iz takvog ustava, pišu autori članka za američki internetski časopis. Već duže vrijeme je bilo signala koji su upućivali na ovakav razvoj događaja.

“Europski sud za ljudska prava je još 2009. godine rekao je da Ustav BiH treba promijeniti. Međutim, izbor Milorada Dodika, protiv kojeg su Sjedinjene Države nametnule sankcije, kao i pozivi hrvatskih nacionalista za stvaranje neovisne hrvatske zajednice u BiH, zajedno s ruskom podrškom, trebali bi biti posljednji čavao  u lijesu američke politike iz Daytona”, tvrde Sean Maguire i Ryan Scherba.

“Dodik ne krije svoje stavove i otvoreno grdi Bošnjake, poziva na neovisnost Republike Srpske, obećava da će spriječiti provedbu plana za ulazak Bosne u NATO, tvrdi da Bosna kao zemlja ne bi trebala postojati i kaže kako djeluje samo na dobrobit Srba. Štoviše, pristao je surađivati s hrvatskim nacionalistima, a taj zajednički rad će samo oslabiti ionako etnički podijeljenu Bosnu i bit će u sukobu s nadama za integraciju u euroatlantski prostor, što podržava većina stanovnika zemlje”, nastavljaju američki “stručnjaci”.

Zato Rusija podržava ove dvije etničke skupine, kažu politički analitičari.

“Rusija na zapadnom Balkanu vidi novo bojište u političkom ratu protiv Zapada. Kako bi spriječila integraciju zemlje u zapadne saveze, Rusija podržava nacionaliste u Bosni i Hercegovini”, naglašavaju Maguire i Scherba.

“S Dodikom na vlasti je podrška Rusije već počela donositi dividende, a to nije samo učinak njegovih diskursa, koji sije razdor i obećanja u vezi s politikom Bosne. Dodik je u više navrata naglašavao svoje stajalište da Bosna i Hercegovina ne bi trebala ulaziti u NATO, dao je prijedloge za daljnju decentralizaciju države, čak je uputio pismo predsjedniku Trumpu kritizirajući SAD i zatražila da se veleposlanici zamijene s onima koji imaju više prosrpske stavove”, piše The National Interest.

“Dok SAD i NATO pokušavaju gurnuti BiH u stranu koja joj je potrebna, mnoge političke elite su više nego zadovoljne i žele znati koliko dugo duž šavova mogu razvlačiti zemlju dok se ne raspadne u njihovu korist, a Dejtonski sporazum im je dao priliku da to učine duž šavova”, pišu američki politolozi koji su, kako se primjećuje, “posebno zabrinuti” za budućnosti svih naroda u Bosni i Hercegovini.

“Stoga, dok je Dodik na vlasti, ideja o ulasku Bosne u NATO je mrtva, a uspjesi koje je zemlja postigla od 1995. godine će biti ugroženi nacionalistima, koji su više zabrinuti za izgradnju svoje biračke baze nego za napredak Bosne u cjelini”, tvrde Sean Maguire i Ryan Scherba.

“SAD bi trebale surađivati s Europskom unijom i Ujedinjenim narodima i, što je najvažnije, sa stanovnicima BiH i njihovim predstavnicima, te uložiti ozbiljne napore u reformi zemlje, počevši s napuštanjem Daytona i legalizacije vlasti na temelju etničke pripadnosti”, tvrde autori.

Prema njihovom uvjerenju, “sve dok moć ovisi o etničkoj skupini, sukobi koje će političari iskoristit će se nastaviti”.

“Stoga SAD i njegovi partneri trebaju razviti novi sustav za Bosnu. Većina stanovništva u zemlji želi se priključiti NATO-u i EU, a tu točku treba prenijeti sadašnjim političkim elitama Bosne i Hercegovine. Istovremeno, Sjedinjene Države moraju snažnije podržati civilno društvo u BiH u ovim teškim vremenima za gospodarstvo zemlje. Konačno, Washington mora shvatiti da je to dugoročna strategija, a za promjene će trebati vremena i truda”, zaključuju američki “stručnjaci” za The National Interest.

The National Interest