SAD hitno trebaju novi plan za Caracas – Nitko ne želi u rat protiv vojske Venezuele

Kriza u Venezueli nije gotova, ali je sve manje izgleda da će vlada u Caracasu biti 68. suverena vlada koju je Washington uspio svrgnuti.

Protivljenjem Nicolasu Maduru su zemlje Grupe Lima samo napravile budale od sebe i nisu uspjele oslabiti legitimnog predsjednika Venezuele, rekao je za Sputnik osnivač medijske grupe TeleSur Aram Aharonian.

Argentinski psihoanalitičar Jorge Aleman smatra da se Venezuela pretvorila u “kolektivnu emocionalnu ucjenu”.

Iako je odluka Washingtona da 23. siječnja 2019. Juana Guaidóa prizna za “privremenog predsjednika” Venezuele izazvala domino efekt među američkim saveznicima, nitko od njih ne pokazuje nikakav entuzijazam za pokretanje vojne intervencije protiv Caracasa.

“SAD nemaju dovoljno sljedbenika” rekao je Aram Aharonian, osnivač latinoameričke televizije TeleSur.

Ranije je američki potpredsjednik Mike Pence nagovijestio  mogućnost vojnog scenarija u Venezueli.

“Vođama širom svijeta poručujem: vrijeme je. U borbi Venezuele za slobodu ne može biti nikakvih promatrača. Nadamo se mirnoj tranziciji u demokraciju, ali kako je predsjednik Trump jasno stavio do znanja, sve opcije su na stolu“, rekao je Pence na regionalnom summitu u kolumbijskoj prijestolnici Bogoti.

Međutim, unatoč njihovom otvorenom protivljenju vladi Nicolasa Madura, neke zemlje Grupe Lima su jasno stavile do znanja kako neće podržati američku vojnu invaziju na Venezuelu.

Hamilton Mourao, brazilski potpredsjednik i umirovljeni general, naglasio je da Brazil ni pod kojim okolnostima neće dopustiti američku intervenciju na Venezuelu sa svog teritorija. Navodeći izvore u vladi Kolumbije, The Guardian je napisao da je predsjednik Ivan Duque odbacio intervenciju, a isto su učinili Čile i Peru.

“Neki članovi Grupe Lima su napravili budale od sebe”, rekao je Aharonian.

“U takozvanom ratu četvrte generacije, oni se bore uz pomoću laži, a oni koji ih izmišljaju obično završe tako da počnu u njih vjerovati. Oni ne samo da nisu oslabili Madura, već su ga i ojačali”, dodao je stručnjak.

U međuvremenu, s druge strane Atlantika, Maja Kocijančič, glasnogovornica Federice Mogherini, visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, pozvala je zemlje na “izbjegavanje vojne intervencije”.

“S naše točke gledišta je sasvim jasno da nam je potrebno mirno političko i demokratsko rješenje ove krize, a to isključuje uporabu sile”, istaknula je Kocijančić.

“Karipska zajednica ne priznaje Guaidoa, a unatoč ogromnom pritisku Washingtona je i Europska unija počela povlačiti svoje riječi. Sjedinjene Države nisu uspjele nabaviti brodove iz Arube i Curacaoa, jer se tome usprotivila Nizozemska. Ni jedna od susjednih zemalja se ne želi miješati u sukob velikih razmjera s Venezuelom”, naglasio je Aharonian.

“Čak i ako ubiju Madura, hoće li biti gotovo? Apsolutno ne”, dodao je.

Aharonian je objasnio da, osim sankcija i pljačke, postoje i ozbiljni problemi u venecuelanskom gospodarstvu. Zbog toga strategija vojne intervencije u Venezueli pod vodstvom Sjedinjenih Država gubi svoju privlačnost, tvrdi znanstvenik.

S druge strane, argentinski psihoanalitičar Jorge Aleman ističe da su Venezuela i ideologija “chavizma” postali  žrtve kampanje demonizacije.

“Venezuela je žrtveni jarac kojim se koristi desnica u Španjolskoj ili Velikoj Britaniji. Venezuela je metafora za zlo i sada se u demoniziranju povezuju riječi “Chavez” i “populizam”. Bilo koji projekt koji nije pomirljiv s vizijom elite, optužuje se da je populistički. Venezuela je pretvorena u neku vrstu kolektivne emocionalne ucjene”, kaže Jorge Aleman.

Prema Alemanu je ova kampanja usmjerena protiv svih alternativnih političkih pokreta koji su u suprotnosti s postojećim sustavom.

Tvrdi i da se izraz “demokracija” pretvorio u praznu ljušturu, jer se najvažnije odluke ne donose na demokratski način.

“Konsenzus između kapitalizma i poslijeratne demokracije je uništen i danas postoji samo simulacija demokracije”, kaže je Aleman.

Politička previranja u Venezueli su dramatično eskalirala 23. siječnja, kada se Juan Guaidó, predsjednik Nacionalne skupštine bez legitimiteta, proglasio privremenim predsjednikom zemlje. SAD i mnogi američki saveznici u Latinskoj Americi, Europi i Aziji su priznali samoproglašenog uličarskog predsjednika države, koji se ne smije ni približiti predsjedničkoj palači Miraflores u Caracasu i sa svim pristašama “sjednice” održava po trgovima venecuelanske prijestolnice.

Nakon što SAD prošlog tjedna nisu uspjele ući u Venezuelu s konvojem “humanitarne pomoći”, Guaidó je pozvao “međunarodnu zajednicu” da prema Caracasu zadrži “sve opcije otvorene”.

Škotski političar Tommy Sheridan kaže kako SAD ne mare za stvarne probleme u medicini i zbog nestašice hrane, što je posljedica američkih sankcija, embarga i blokade međunarodne naplate za naftu, a sada s humanitarnom pomoći žele preuzeti nadzor nad venecuelanskom ekonomijom i naftom.

“Ako pokušaj Sjedinjenih Država da svrgne izabranu vladu Venezuele i instalira guvernera CIA-e Guaidóa uspije, to bi bio 68. put da je Washington nezakonito svrgnuo jednu suverenu vladu. Maduro i Venezuela zaslužuju međunarodnu potporu i solidarnost. Oni se odbijaju slomiti pod prijetnjom američke vojne intervencije ili pod pritiskom ekonomskog terora kojem je cilj uništiti venecuelansko gospodarstvo. To su ponosni ljudi i neće se odreći slobode bez borbe. Venezuela nije Vijetnam, ali će se boriti s istom upornošću kako bi branila svoj teritorij kao što je činio Vijetkong, a SAD i Trump bi se u slučaju intervencije, nadamo se, suočili sa sličnim ponižavajućim porazom kao i 1975. godine”, zaključuje Tommy Sheridan.