fbpx

“Transkaspijski plinovod” i zašto je Rusija odustala od veta na projekt

Baku platforme nafta gas

Na nedavnom summitu u Kazahstanu je potpisana Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora. Rusija je konačno ukinula veto u dugogodišnjim pregovorima i dala je “zeleno svjetlo” za opskrbu plina iz Turkmenistana u Tursku i dalje ka Europi. Više gotovo nema pravnih prepreka za izgradnju “Transkaspijskog plinovoda” i njegovo povezivanje s “Južnim plinskim koridorom”.

Sada pitanje postavljanja plinovoda bilateralnim ugovorom moraju riješiti zemlje u čijim će zonama proći ili bi trebao prolaziti plinovod – Azerbejdžan i Turkmenistan. No, je li to dovoljno da Rusija dobije novog konkurenta na plinskom tržištu u Europi? Mediji i razni i stručnjaci iz sektora energetike su već položili plinovod, čak i njegov produžetak do Italije – “Transjadranski plinovod”, uz najave kako stiže plin iz Turkmenistana, koju će uz azerbejdžanski, iz polja “Šah Deniz”, protjerati ruski Gazprom iz EU.

Točni je da se ranije Gazprom suprotstavljao ovom projektu i zbog toga je ruska država je blokirala njegovu izgradnju. No, odjednom su vlasti u Kremlju promijenili mišljenje. Zašto? S jedne strane je Rusija dobila suglasnost da se nijedna flota i vojska zemalja koje nisu dio Kaspijske petorke neće moći koristiti Kaspijskim morem. Time je blokirala pristup moru članicama NATO pakta, prije svega Sjedinjenim Državama, a osigurala je i rutu isporuku oružja i vojne opreme Iranu u slučaju napada na Islamsku Republiku.

Glavna baza ruske Kaspijske flote je Astrahan, koja uz baze u Mahačkali i Kaspijsku, Rusiji pruža vojnu prednost u regiji i veliku stratešku prednost i sposobnost utjecaja na procese na Bliskom istoku. No, nije samo zato Rusija “popustila” Turkmenistanu, iako je za određene krugove u Rusiji ovo ogromna geostrateška prednost, puno vrednija od plinskog tržišta.

Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora propisuje da zemlje mogu postaviti plinovode u dnu Kaspijskog mora. Projekti ne zahtijevaju pristanak svih kaspijskih priobalnih zemalja i dovoljno je riješiti problem samo s onim zemljama kroz čije bi podmorje trebao proći plinovod. Susjedi samo trebaju biti obaviješteni o trasi plinovoda, iz sigurnosnih i ekoloških razloga, ništa više”, rekao je voditelj Centra za istraživanje nafte Ilham Šabandžan.

S obzirom na takvo rješenje, mnogi su bili zainteresirani za usvajanje Konvencije o statusu Kaspijskog mora.

Ali koliko je realna izgradnja “Transkaspijskog plinovoda” iz Turkmenistana u Azerbejdžan?  U pravnom smislu, zapravo, nema prepreka. Zašto, “zapravo”, a ne “definitivno”? Naime, izgradnja plinovoda zahtijeva pristanak svih priobalnih država da se poštuju pitanja zaštite okoliša. Svaka od zemalja “Kaspijske petorke” treba bi dati svoju “suglasnost” o utjecaju takvih projekata na okoliš.

Infrastruktura kaspijsko more

FOTO: Gasna infrastruktura, Kaspijsko more

Konkretno, Turkmenistan i Azerbejdžan se mogu dogovoriti da grade plinovod, ali projekt ne smije imati negativan utjecaj na okoliš. Iako je danas prilično lako izgraditi siguran podvodni plinovod, još uvijek ostaje mogućnost blokade projekta. Međutim, malo je vjerojatno da će Rusija posegnuti za ovom mjerom iz prostog razloga što i sama ima i gradi slične plinovode.

Naime, kao što se ispostavilo s azerbejdžanskim poljima, Gazprom je dao zeleno svjetlo jer sumnja u sposobnost Turkmenistana da poveća proizvodnju plina do te mjere da bi ga zemlja mogla izvoziti u Europu.

Isto vjeruje i zamjenik direktora analitičke kreditne i rejting agencije ACRA Vasilij Tanurkov.

“Unatoč činjenici da se intenzivno raspravlja o izvozu turkmenskog plina u Europu, ne vjerujem da će u bliskoj budućnosti volumen proizvedenog plina u Turkmenistanu biti dovoljan za otvaranje još jednog izvoznog pravca”, rekao je.

Tanurkov podsjeća energetske stručnjake da je sada glavni potrošač turkmenskog plina Kina, koja uz ranije dogovorene količine značajno povećava kupnju.

“Očito je da izvoza plina iz Turkmenistana u Europu dugoročno ne može biti. Sve dok je Kina i dalje najveći kupac i povećava uvoz, izgledi za izvoz plina na europsko tržište su vrlo upitni”, dodao je Vasilij Tanurkov.

S obzirom na to, promijenili su se i stavovi Sjedinjenih Država i Turkmenistana. Naime, Washington će uvijek podržati projekt izvoza turkmenskog plina u Europu, ali samo  riječima, ne i u praksi.

Za SAD je sada prioritet izvoz svog ukapljenog plina u Europu, stoga u EU ne želi vidjeti ni ruski, ni plin iz Turkmenistana.

Turkmenistan je svjestan situacije, kao ni da nema raspoloživa sredstva za izgradnju plinovoda prema zapadu. Stoga Ašgabat pokazuje više interesa za plinovod TAPI, koji treba povezati Turkmenistana, Afghanistan, Pakistan i Indiju.

LNG

FOTO: Ilustracija, LNG tanker

“Međutim, glavni problem u provedbi projekta “Transkaspijskog plinovoda” iz je njegova komercijalna komponenta”,  kaže voditelj Centra naftnih istraživanja Ilham Šabandžan.

On podsjeća da se o ovom projektu počelo govoriti krajem 1996. godine, kada je turska tvrtka “Botas” provela početne pregovore za kupnju turkmenskog plina za potrebe Turske i naknadni izvoz u Europu.

“Kasnije je ovaj projekt zamrznut, a potom otkazan. Kasnije projekt Transkaspijskog plinovoda više nije bio na dnevnom redu”, kaže stručnjak.

Šabandžan podsjeća na još jedan važan detalj. Naime, do sada nijedna tvrtka iz Europe nije najavila kupnju određene količine turkmenskog plina. Iz tog razloga su sve rasprave oko Transkaspijskog plinovoda uglavnom bile političke prirode, bez stvarnih izgleda za realizaciju projekta.

Na primjer, Washington i Bruxelles su nekako htjeli da Baku i Ašgabat postignu konsenzus o pitanju izgradnje plinovoda. Iako je Azerbejdžan oduvijek davao podršku ovom projektu, jasno je rekao da neće sudjelovati u njegovom financiranju, nego da to treba platiti konzorcij kompanija koje će uložiti novac u tranzit.

Institutu za energetske studije na Oxfordu je procijenio ekonomsku isplativost izvoza turkmenskog plina u Europu. Prema studiji, “Transkaspijski plinovod” neće biti isplativ najmanje do 2030. Prema britanskim analitičarima, turkmenski plin u Europi bi tek tada mogao konkurirati onom iz ruskih plinovoda, pa čak i ukapljenom plinu. Ako bi Ašgabat sada prodavao plin po minimalnoj cijeni od 80 dolara na svojoj granici, uz troškove isporuke kroz “Transkaspijski plinovod” i “Južni plinski koridor” bi isti plin u Italiji koštao 335 dolara za tisuću kubnih metara.

Gasovod, turski tok, cijevi, ventili

Na drugoj strani, cijena ruskog plina isporučenog kroz plinovod “Jamal” se kreće oko 230 dolara, a ukapljeni plin iz kompleksa “Jamal LNG” od 177 do 248 dolara. Na Institutu za energetske studije u Oxfordu smatraju da bi američki LNG sada u Europi mogao stajati 248 dolara za tisuću kubnih metara, uključujući replinifikaciju.

Britanski analitičari vjeruju da će “Južni plinski koridor” zadržati svoj izvorni kapacitet od 16 milijardi kubnih metara do 2030. godine, nakon čega će se proširiti, ali vrlo malo. U Oxfordu ukazuju na to da bi za Turkmenistan Turska mogla biti atraktivnije tržište od Europe, jer plina isporučen Turskoj stoji oko 235 dolara za 1000 m3.

Najprofitabilnija ruta za izvoz turkmenskog plina prolazi kroz Rusiju, što ne kaže Gazprom, nego je dio studije Oxforda. U tom slučaju bi cijena u Europi, pod uvjetom da Ašgabat prodaje plin na granici za minimalnih 80 dolara, bila će 179 dolara.

Svatko tko Transkaspijski plinovod smatra obećavajućim treba se pitati:  “Ako tko će ga izgraditi i što ako se zbog toga promijeniti stav vodstva Gazproma?” Ruta plinovoda u Europu kroz Rusiju je kraća nego kroz Azerbejdžan i Tursku. Infrastruktura već postoji i radi se na novoj. Gazprom Turkmenistanu može ponuditi kupnju plina na granici ili transportirati ga u Europu. Dakle, ruski holding neće dirati u izravne konkurente iz “Južnog plinskog koridora”, već može zaraditi na kontroliranim isporukama. Sredinom 2000-ih je turkmenski plin već bio isporučen u Europu, ali Gazprom je kasnije obustavio isporuke.

S točke gledišta europske energetske politike, koja želi smanjiti ovisnost o Rusiji, ova opcija je negativna, ali za Turkmenistan može izgledati povoljna.

Jamal LNG - Total

FOTO: Jamal LNG

U studenom prošle godine je nade u Rusiju za isporuke plina u Europu polagala i uprava Turkmengaza, što je potvrdio direktor kompanije Mijrat Arčajev.

“U sjevernom smjeru postoji operativan sustav plinovoda kroz kojeg je Turkmenistan povijesno izvozio prirodni plin Rusiji i drugim zemljama Zajednice nezavisnih država. Ako možemo postići obostrano prihvatljive sporazume s kupcima i tranzitnim zemaljama, onda se ovi plinovodi potencijalno mogu koristiti za isporuke prirodnog plina iz Turkmenistana u zemlje Zajednice nezavisnih džava i zemlje istočne Europe, rekao je direktor Turkmengaza.

Krajem srpnja je zamjenik ministra energetike Rusije Anatolij Janovski izjavio kako bi Gazprom pregovore o nastavku kupovine plina iz Turkmenistana mogao započeti u jesen. Pregovori su prekinuti 2016. godine, budući da ruska strana nije bila zadovoljna cijenom, Gazprom je podnio tužbu nadležnom Arbitražnom sudu u Stockholmu. Međutim, kasnije su ruski holding i Turkmengaz sporazumno obustavili parnicu i do kraja ove godine žele naći pronašli obostrano prihvatljivo rješenje za suradnju.

Neki su analitičari ovu vijest protumačili kao mogući pokušaj Gazproma da riješi “turkmensko pitanje” zbog potpisivanja Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora. Međutim, drugi dio stručnjaka smatra da Gazpromu plin iz Turkmenistana više nije potreban.

“Prije je Gazprom trebao turkmenski plin da popuni manjak za isporuke Kini. Sada je ovaj problem uklonjen iz dnevnog reda”, kaže vodeći analitičar ruskog Nacionalnog fonda za energetsku sigurnost Igor Juškov i dodaje kako Gazprom ima dovoljno vlastitih izvora.

“Osim toga, ako gledamo na suradnju Gazproma sa svim zemljama Središnje Azije, ruski holding se strogo drži svoje poslovne politike kojoj je cilj očuvati kineski smjer, jer ideja o izgradnji plinovoda “Moć Sibira 2″ nije mrtva”, sažeo je Igor Juškov.

Ugovor Kaspijske petorke sahranio imperijalističku teoriju “Heartlanda”

Vojskama država koje nisu dio “Kaspijske petorke” zabranjen pristup Kaspijskom moru

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
18 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Zagor
Gost
Zagor
2 godine prije

A gdje su “Sibirske noći”?

Spartak
Gost
Spartak
2 godine prije

Sibirske noći je pojeo mrak u glavama hrvatskih polit-idiota.

put in
Gost
put in
2 godine prije

neznam zašto se teme koje su nebitne za rusiju pokušavaju predstaviti kao ruski problem. nije li putin poručio europi “da europa sama odluči, treba li joj ruski plin ili ne”. ako netko nezna čitati poruke državnika, lidera a prije svega vizionara, kao što je putin, njemu nije mjesto u politici niti u medijima koji se bave temama iz domena politike. nije li europi u interesu da ima sigurnu opskrbu jeftinim ruskim energentima. zar rusija nije u mogućnosti da prodaje svoj plin na rastućem azijskom tržištu koje ima 3-4 milijarde stanovnika a ne samo u europi koje ima 0,5 milijardi stanovnika. dakle pitanje plina je pitanje opstojnosti europskog gospodarstva i standarda a ne pitanje opstojnosti rusije koja može opstati i bez europe

palermo
Gost
palermo
2 godine prije

Pa ovdje se u 95% slučajeva piše o temema koje su bitne za Rusiju. I pišu se hvalospjevi Gazdi. Niš’ se ne sekiraj!

Aragorn
Gost
Aragorn
2 godine prije

jednostavno im je isplativije dati Turkmenistanu mali kolac plinovoda za ugovor koji su potpisali s Kaspijskom petorkom. na kraju krajeva,taj plinovod ce se mozda samo spojiti s Turskim tokom plinovoda,mozda to i je ubiti cilj samo da Ameri odmah nebi krenili pjenit haha. inace sama EU koliko god namece Rusiji sankcije idalje oni moraju i dobro ovise o Ruskoji trgovini..od titanijuma,plina,nafte,urana,dijamanta,jednostavno im je Rusija neizbjezna. mislim da je to geostrateski davno promisljen potez a “sjeverni tok 2″ ce nadomjestit,cak i povecati isporuku sto se EUa tice. bit je Kina,kinesko trziste guta energente,sa sjevernim tokom ce se EU opskrbit,tj bar pametne drzave ce odjebat Americki LNG,cak i Britanija u novije vrime je primorana naknadno uzimat Ruski plin jer su zive zesce a Ameri nemogu nakapat na tankere dovoljno LNGa…”moc sibira 2” mislim da bih vec bio u izgradnji da Ameri nisu napustili JCPOA jer su tu Kinezi uskocili s vecim otkupom nafte od Irana,al sve je to trampa,Rusi idalje sve oruzije sto Iran sam ne proizvodi nadomjestaju…samo jos da se Turska ne proda za saku dolara i udje u BRICS bit ce to dobro,EU je primorana trgovat s njima svima dok su Ameri druga prica,kad nemadnu vise sta sankcionirat,sami ce sebe

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Nema ga tko graditi, jesi pročitao Azeri ne daju pare. ako bude konzorcij, neka ga grade.

Aragorn
Gost
Aragorn
2 godine prije

budu digli od Rusa kredite i zavrse ko Agrokor :p
btw,evo citam,Portugalski tanker dostavlja plin dzravi Wasington,Kanada nemoze ispunit zahtjeve velike potrosnje,..tako da Turkmenistan i kredit uzme i da se to napravi,uopce nije “big deal”

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Rusija sebi može priuštiti širokogrudnost i plemenitost u slučaju transkaspijskog plinovoda. Pokazati se dobrim susjedom koji odustaje od veta iz jednostavnog razloga – transkaspijski plinovod ne postoji, turkmenistanski izvoz plina u Europu je pod ruskom kontrolom i ne predstavlja nikakvu konkurenciju. Sam Turkmenistan nema novca za izgradnju plinovoda i tako opet sve ostaje u ruskim rukama. I zarada od turkmenistanskog plina.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije

Neke zemlje su konzistentno širokogrudne i plemenite, a neke su konzistentno predatorske i rušilačke. Nije teško prepoznati koja je koja.

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije

@Ivo- Čuo sam za širokogrude i plemenite ljude ali ne i za države. Baš me zanima koje bi to mogle biti? Čuj, plemenita država, kao drveno željezo.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije

@Piretis, ljudi čine države. No, evo ti primjer: jedna država je napala drugu, s ciljem da ju uništi. Napadnuta se država obranila i zauzela polovinu države koja ju je napala. Nisu se svetili, i nakon 50 godina su se samovoljno povukli.

Druga država nije bila napadnuta, ali se uključila u taj isti rat zbog svojih interesa, zauzela drugu polovinu te iste države, poubijala oko 1 milion zarobljenika, i dan danas drži tu zemlju pod okupacijom.

Primjećuješ razliku u djelovanju?

Adriana
Gost
Adriana
2 godine prije

Gruzija i Azerbajdžan u NATO? Te zemlje su geografski Europa. Nije da će barbe Ameri moći natjerati Rusiju nekakvim trikovima da im dopusti saveznički ulaz ruskim kanalima i rijekama u Kaspijsko, ali mogu dopremiti ili sastaviti nešto borbenih čamaca (čamac se računa čak do 5oo BRT) i gnjaviti čak i tamo. Dakle, ne jedno, već oba oka; pogotovo na Azerbajdžanu, pa i Armeniji, ma koliko ne izgledala previše bitna.

Savio
Gost
Savio
2 godine prije

Gruzija i Azarbejdzan nikada nece uci u NATO. Niti bi to Rusija dozvolila. To su prazne price.Gruzija je vec blokirana Abhazijom i J. Osetijom.
A Azarbejdzan zbog svoje pozicije i ovisnosti o Rusiji u mnogim oblastima, nece nikada ici u NATO, a ako se bas odluce da idu, i da provociraju Rusiju, lako se Rusija moze ukljuciti, preko aktivacije Nagorno Karabah sukoba Jermenije i Azerbejdzana, Rusija moze naci izgovor i blokirati Azarbejdzan na isti nacin kao i Gruziju.
Azarbejdzan nema potrebe da sebi zagorcava zivot.
A Rusija nece dozvoliti da se sa njenom sigurnoscu igra ni Gruzija ni Azerbejdzan.

Takodje sporazum koji su potpisale kaspijske drzave zabranjuje prisustvo nekaspijskih vojnih snaga, bez obzira da li su kaspijske drzave u nekom savezu ili ne, samo njihove nacionalne armije imaju pravo na prisustvo u Kaspijskom moru/jezeru.

krivA
Gost
krivA
2 godine prije

…isprika redakciji i komentatorima.., nije vezano uz ovu temu te ne zeleci remetit diskusiju, ipak sam se odlucio ponudit ovo na gledanje a nadovezuje se na.., ma shvatit cete. Malo me sto me moze iznenadit, ali ako je i mali dio istina.., uh.., gadno..! Jos jednom isprika.!!!! Miran i ugodan dan Vam zelim.
https://youtu.be/cZRajm5PcdE

Konstantin
Gost
Konstantin
2 godine prije

krivA …. pogledao sam … i ostao bez texta! Odvratno ukoliko je istina!? :o((((

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Dakle sve u svemu jedno veliko Ništa. 100 članka u kojekakvim Blumberzima i FT za popunit kvotu članaka.

Savio
Gost
Savio
2 godine prije

Mozda bi bilo zanimljivo da Logicno objavi i neki tekst na temu dominacije Rosatoma i Rusije u oblasti nuklearne energetike. O tome koliko reaktora Rusija danas gradi sirom svijetu, koliko ima porudzbina, itd.
Rusija gradi nuklearne reaktore cak i u Kini, Indiji, Iranu, Turskoj…

Lurker
Gost
Lurker
2 godine prije

U slucaju rata s Iranom bas ce Amere boliti za ovaj sporazum. Bolje prst snage nego saka prava.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik