fbpx

Nacionalizacija Ine privatizacijom dijela HEPa – ideja s kojom treba biti oprezan

HEP - INA - Dobra ili loša ideja?

Najava premijera Plenkovića o otkupu udjela mađarskog MOLa u Ini, privatizacijom dijela HEPa, pokrenula je vrlo burnu polemiku. Formalnosti oko nacionalizacije Ine i privatizacije HEPa prepuštene su ministrici gospodarstva Martini Dalić. Ministrica je u utorak iznijela svoje viđenje u kojem tvrdi da se radi o povećanju energetske sigurnosti i nezavisnosti, te mogućnosti da i građani Hrvatske sudjeluju i ostvare profit kroz rezultat poslovanja HEPa.

Kako bi slika bila jasnija, potrebno se vratiti u srpanj 2003. godine kada je započela privatizacije Ine. Nakon javnog natječaja mađarski MOL je za 3,2 milijarde kuna kupio 25% + 1 dionicu poduzeća INA. Ugovorima koje je potpisao tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, Upravni i Nadzorni odbor Ine trebaju imati po sedam članova. Pet članova je imenovala hrvatska strana, a dva člana mađarski MOL.

U listopadu 2008. godine MOL kupuje dodatnih 22,15% dionica Ine i time postaje najveći dioničar s 47,15% dionica.

Bez jasnog motiva, u siječnju 2009. godine Vlada Ive Sanadera pristaje na izmjenu ugovora o međusobnim odnosima dioničara čime su MOLu prepuštena upravljačka prava. Ovim izmjenama broj članova u Nadzornom odboru i Upravnom odboru je izmijenjen na štetu Hrvatske. Iste godine sklopljen je Glavni ugovor i Prvi dodatak Glavnog ugovora kojima se uređuje plinsko poslovanje i odgađanje prodaje skladišta plina u Okolima. Država se obvezala otkupljivati cjelokupnu proizvodnju plina Ine po tržišnim cijenama, kao i preuzeti skladištenje plina.

Na zahtjev zastupnika SDPa, u svibnju 2010. osnovano je Saborsko istražno povjerenstvo za privatizaciju Ine s ciljem utvrđivanja činjenica oko sklapanja dopunjenog ugovora iz 2009., a zbog nedovoljne transparentnosti i eventualne ugroze nacionalnih interesa.

Nakon 6 mjeseci rada, Istražno povjerenstvo za privatizaciju Ine nije između oporbe i vladajuće stranke usuglasilo ni jednu točku nalaza istrage.

U lipnju 2011. USKOK potvrđuje otvaranje istrage protiv Ive Sanadera zbog prepuštanja upravljačkih prava MOLu, a za što je dobio 10 milijuna eura od predsjednika MOLa Zsolta Hernadija. Vlada Jadranke Kosor daje suglasnost o pregovorima koji imaju za cilj izmjenu Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine. Mjesec dana kasnije mađarska strana odbija bilo kakve promjene postojećeg sporazuma.

U prosincu 2012. godine bivši premijer Ivo Sanader proglašen je krivim za uzimanje mita u slučaju MOLa, te je osuđen nepravomoćnom presudom na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora.

MOL pokreće Arbitražni proces protiv Vlade Republike Hrvatske, tražeći odštetu za nepoštovanje potpisanih ugovora, na što je Vlada pokrenula Arbitražnu tužbu Komisiji UN za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi s ciljem da se ponište izmjene Ugovora iz 2009. koje su Molu omogućile upravljačka prava, te pozivajući se na presudu bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu za uzimanje mita od predsjednika uprave MOLa.

Arbitražni sud je odlučio: „Ne postoje dokazi“

Na badnju večer 2016. godine, premijer Andrej Plenković vidno uznemiren izlazi pred kamere i daje priopćenje:

„Vijest koju vam želimo priopćiti se odnosi na našu stratešku nacionalnu kompaniju Inu. Donijeli smo političku odluku o povratku Ine u vlasništvo Republike Hrvatske”

O rezultatima Arbitražnog postupka premijer Plenković izjavljuje sljedeće:

„Arbitražni sud je odlučio da ponuđeni dokazi, nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. godine, nastali kao plod koruptivnih aktivnosti te ih je stoga Sud odbio poništiti.“

A o hrvatskim sudovima Plenković izjavljuje:

„U tom kontekstu, želim spomenuti da ni hrvatski sudovi, do danas, nisu donijeli ni jednu pravomoćnu presudu koja bi to dokazivala odnosno da je jedinu takvu presudu koja je bila donijeta nedavno ukinuo Ustavni sud“, rekao je Plenković prešućujući razlog ukidanja presude.

Uloga Ustavnog suda nije ispitivanje krivnje, nego je njegova nadležnost da osigura sva jamstva pravičnog suđenja i mehanizme pravne zaštite predviđene zakonodavstvom.

Dakle u slučaju Ive Sanadera, radi se o nemarnosti, a ne nedostatku krivnje, što je stvorilo nesagledive financijske posljedice Hrvatskoj.

Kako se Vlada želi izvući iz ove situacije?

Novonastala pat pozicija je natjerala Vladu Andreja Plenkovića da odmah reagira, tražeći što brže i efikasnije rješenje. INA je strateška kompanija koju u ovom trenutku nije moguće prepustiti tržištu, kao i zbog predstojećih lokalnih izbora na kojima bi birači mogli kazniti vladajuću koaliciju.

Na upit novinara o načinu financiranja nacionalizacije Ine, premijer s već poznatom diplomatskom smirenošću izjavljuje:

„Stoga će Hrvatska pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela u Ini prema modelu kojeg smo već razradili, koji je financijski održiv i koji u konačnici neće povećati javni dug Republike Hrvatske.“

Konačno, u novogodišnjem intervjuu za Večernji, premijer je otkrio da će Hrvatska prodajom 25 posto dionica HEPa financirati nacionalizaciju Ine.

Premijer Plenković je „formalnosti” oko prodaje udjela HEPa i nacionalizacije Ine prepustio ministrici gospodarstva Martini Dalić.

“Političke odluke o otkupu cjelokupnog udjela MOLa u Ini i listanju dionica HEPa na burzi su odluke kojima se jača energetska nezavisnost i sigurnost”, izjavila je ministrica Dalić.

O posljedicama prodaje HEP-ovih dionica ministrica Dalić tvrdi sljedeće:

“Ponuda 25 posto minus jedne dionice HEPa osigurava jednak utjecaj države na razvoj HEPa kao i danas kada je država vlasnik 100 posto dionica HEPa”, te dodaje “privatizacija HEPa će utjecati na kvalitetnije poslovanje, kvalitetnije upravljanje kompanijom, a uklonit će se i prostor za uhljebništvo”.

Što je istina, a što prešućuje Vlada?

HEP (Hrvatska elektroprivreda), je također strateško poduzeće u 100 postotnom vlasništvu Republike Hrvatske. Osim strateške važnosti, HEP posluje pozitivno. U 2015. je poduzeće ostvarilo dobit od skoro 2 milijarde kuna. Godinu dana ranije, HEPova dobit je iznosila oko 2,5 milijardi kuna. HEP je također u 2015. bio jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj s ulaganjima oko 2,5 milijardi kuna. HEP Kontinuirano ulaže u postojeće objekte i distribucijske mreže gdje se angažiraju domaći proizvođači i izvođači. Sve investicije su financirane vlastitim sredstvima bez potreba zaduženja. Izvor: Godišnje izvješće – HEP 2015.

Niti jedan strani investitor u povijesti Hrvatske nije uložio u domaće tržište, kao što je to uradilo državno poduzeće HEP.

Prodajom 25 posto dionica poduzeća HEP stvorio bi se gubitak od oko 500.000.000 kuna potencijalne kontinuirane dobiti, koja se može iskoristiti za investiranje na domaćem tržištu.

Ove činjenice pokazuju da HEP nema potrebu za privatizacijom i da može u bilo kom trenutku investirati u bilo koje poduzeće regije, bez prodaje svojih dionica. Vrlo zdravo poslovanje HEPa, omogućuje ovom poduzeću pristup kapitalu po vrlo niskim kamatama.

Procjenom vrijednosti HEPa od strane revizorskih kuća, dolazimo do zaključka da je kapital od privatizacije HEP-a višestruko skuplji od kapitala kojeg HEP može dobiti na tržištu kapitala, a koji bi služio za kupovinu Ine.

Ovo je momenat, kada politička odluka više nije samo politička odluka, nego odluka koja čini materijalnu štetu poduzeću HEP, čime Vlada Hrvatske ulazi u sivu zonu.

U cijeloj priči, opozicija svojim nesuvislim kritikama sabotira ispravno artikuliranje istinskih problema vezanih za HEP i INA-u. Ishitrenim i nebitnim činjenicama čini više štete nego koristi..

Bitne činjenice koje se prešućuju

Bez obzira na to što je HEP u 100 postotnom vlasništvu Hrvatske, HEP je pravno lice i Vlada ne smije učiniti ništa što će ugroziti interese HEPa. Na Zapadu pravno lice nazivamo „moralno lice“ koje je nositelj prava i obveza. Pravno lice ima sve atribute fizičkog lica i svaka ugroza interesa spada pod kazneno djelo. Zbog toga Hrvatska, kao vlasnik HEPa, svoje interese može tražiti prvenstveno kroz interese HEPa, a nikako na njegovu štetu.

Člankom 49. Ustava, Republika Hrvatska se opredijelila za tržišinu ekonomiju gdje nije moguće nikavim zakonima i pravnim aktima umanjiti prava stečena ulaganjem kapitala. HEP ima svoj kapital i nitko ga ne smije ugroziti, pa čak ni Vlada koja za to nema ni mandat niti pravnu podlogu.

 

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
11 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
mars
Gost
mars
3 godine prije

S obzirom na rezultate dosadašnjih privatizacija velikih hrvatskih kompanija svih branši, prirodnih resursa i bogatstava, sprovođene od svih dosadašnjih vlada, i s obzirom da je od njih korist izvukao uski krug privatnih moćnika kako stranih tako i domaćih, a sama država i narod su dobili korist koja se zove “od šake do lakta”, opravdano se upitati koji su marifetluk smislili ovaj put i pod kojim lijepim parolama, “ekonomskim zakonitostima, nužnostima i opravdanostima” , za račun tih isth moćnika, ljudima opet pokušavaju prodati već odavno crknutu kravu koja se več podobro i usmrdila.

Osoba C
Gost
Osoba C
3 godine prije

Briselković je dobio naputke prilikom posjete Merkelici. HEP je ,,vruća roba,, a tek slijede finte oko izgradnje optičke infrastrukture. A tu je bio i onaj trećerazredni američki državni službenik za energetiku, sigurno je i on nešto prišapnuo. Možda nije baš trećerazredni, ali sigurno nije iznad ,,niskog,, ruskog nivoa koji je opleo Briselkovića za petljanje oko Krima . Nivoi administracija koji komuniciraju sa vlastima u Hrvatskoj, dovoljno govore o tome gdje drže da nam je mjesto. A tek kad se Kolinda vrati, pa ako još uspije ishoditi pozivnicu za inauguraciju, zapljusnuti će nas nove inicijative, a našoj sreći neće biti kraja.

nisam ja
Gost
nisam ja
3 godine prije
Reply to  Osoba C

Pa dobro se i drzimo sa tolkom petom jugokolonom i silnim rugacima neradnicima.

mars
Gost
mars
3 godine prije
Reply to  Osoba C

@ Osoba C – britko, duhovito i tačno.

Outstanding
Gost
Outstanding
3 godine prije

Treba dobro promisliti idući korak. Ipak bio ili ne bio za ovu vladu, mora se priznati da će bilo koja odluka imati 50% javnog mijenja protiv sebe. Znači pravilni potez ili ne, to će se tek nakog nekoga vremena vidjeti.

Issa
Gost
Issa
3 godine prije

Tužno ali istinito: uništavanje Hrvatske se nastavlja!!Hrvatski narode,25 godina te pljačkaju, otvori konačno oči!
Vrijeme je da “mali i veliki” Hrvati postanu normalni Hrvati!!

vladimirilic
Gost
vladimirilic
3 godine prije

Dajte,ako imate mozga koliko tuka a zrno obraza,nove VKV rvatske lopine,smradi,razbijnici imaju posa da jos upropastu ako je ista ostalo.A dicni rvati obucite suknju,podmazite supke i vicite:Bog i rvati,Us(r)A,NATO,EUROPA

PanSlaven
Gost
PanSlaven
3 godine prije

veleizdaja do veleizdaje! Nema prodaje. Inu treba (re)nacionalizirati za početak, pa kasnije podruštveniti zajedno sa ostalim firmama kako je i bilo do nepravedne pretvorbe [i još nepravednije privatizacije].
Svi znaju da je ovo plod korupcije. Ne pravite se grbavi, ne zabijajte glavu u pijesak nepravednih zakona, takozvanih zastara, rimskih prava… Nema prava do pravde!

Ovom prilikom bih čestitao radnicima HEP-a koji su uspjeli poslovati itekako pozitivno u uvjetima kad su ‘više sile nižeg morala’ sve podredile dokazivanju da ‘država ne može upravljati..’
Hvala, braćo, susjedi, drugovi…

brat-susjed-drug- HEPovac
Gost
brat-susjed-drug- HEPovac
3 godine prije
Reply to  PanSlaven

Ma ništa, to nam je onako… mi to… ali imaš pravo, nismo mi loši. Da samo znaš šta smo sve riktali, ustvari jesmo neka vrsta junaka, ma pravi junaci čovječe.

Sarka
Gost
Sarka
3 godine prije

Pljunite me u usta ako vas opet ne zajebu

Kocka
Gost
Kocka
3 godine prije

Najveća fora je u tome da niko nezna od koga se otkupljuje 49% dionica INA-e…
Tko je vlasnik skrbnickih racuna u ZABA…
Naravno pogađate Gregurić klan iz 90-tih

POVEZANE VIJESTI

Izbornik