fbpx

Obična europska zima razotkrila LNG bajke Amosa Hochsteina

Amos Hochstein

“LNG terminal Krk oduvijek je bio ne samo energetski, nego i politički projekt, a njegovom realizacijom Hrvatska postaje ključna točka svim trgovcima, izvoznicima i proizvođačima plina”, ranije 2016. je za portal Poslovni.hr je rekao Matej Zovkić, direktor korporativnog komuniciranja LNG Hrvatska.

U prvoj fazi razvoja projekta LNG na Krku se razmišlja o kapacitetu od dvije milijarde kubnih metara plina.

Međutim, u studenom hrvatska strana još uvijek nije imala informacija da se prodaje zemljište na kojem bi se trebao graditi terminal.

LNG terminal na Krku je za “našu” političku elitu ipak “strateški energetski projekt izgradnje postrojenja za ukapljeni plin, a krajem 2016. je trebao u novu fazu. Austrijska državna agencija HETA, koja rasprodaje dio nekretninskog portfelja Hypo grupe, oglasila je, po svemu sudeći, prodaju zemljišta na Krku gdje bi se trebao graditi terminal za ukapljeni plin.

HETA je do 25. studenog tražila kupca za loš portfelj osiguranih i neosiguranih  kredita prema “tri pridružena društva iz petrokemijskog sektora iz Hrvatske i Švicarske s ukupnom izloženošću od 102 milijuna eura”, stoji u oglasu, a riječ je o “deset poslovnih kredita koji je osiguran nad postrojenjem i zemljištem na jednom hrvatskom otoku i nad nekretninama u Zagrebu”. Za financijskog savjetnika izabrana je konzultantska kuća PwC Advisory Services, a u Austriji se kalkulira da bi se proces mogao okončati do kraja godine. Na pitanje radi li se upravo zemljištu nekadašnje Dina Petrokemije predviđenom za LNG terminal, u Austriji nisu htjeli potvrditi, ali ni demantirati, piše Poslovni.hr, što je zadnja relevantna informacija o ovom projekti od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku.

Nakon toga je prošao prosinac i ušli smo u siječanj, zimski mjesec s uobičajeno niskim temperaturama. Možda nešto nižim od prosjeka proteklih godina. Onda je nastala panika, ne toliko u Hrvatskoj, koliko na razini Europske unije.

Europa opak ovisi o ruskom plinu

Zapravo je većina odluka EU i razne blokade projekata od strane Bruxellesa, vezano za takozvanu “diversifikaciju opskrbe plinom”, ideja eurobirokrata i američkog State Department, koje je Europljanima, posebice onima iz zemalja “Nove Europe”, ili “bivšeg Istočnog bloka”, redovito prenosio odlazeći američki podtajnik za energetiku Amos Hochstein.

Unatoč činjenici da Ukrajini ništa ne znači LNG terminal kapaciteta dvije milijarde kubnih metara plina, posebni izaslanik i koordinator američkog State Departmenta za energetiku Amos Hochstein je poručio Kijevu “da bi plin mogao nabavljati preko LNG terminala u Hrvatskoj”.

Hochsteinova izjava s početka prosinca 2016. ponovno naglašava “važnost koju SAD stavlja na suradnju s Hrvatskom i inzistiranje kako u područjima srednje i istočne Europe nema mjesta Rusiji i njezinu utjecaju”.

“Ukrajina nema terminal i ne vidim da bi se u dogledno vrijeme to moglo promijeniti. No radimo na tome da pomognemo Hrvatskoj i Grčkoj da izgrade plutajuće terminale. Preko ova dva terminala, a posebno preko onoga na Krku, plinom bi se mogla opskrbljivati Ukrajina i tako postići diversifikacija tržišta. To je važno”, rekao je Hochstein, prešutjevši da je Turska blokirala projekt izgradnje LNG terminala u Odesi, jer nije htjela izdati dozvolu za prolazak brodova s ukapljenim plinom kroz Bospor.

Hochstein je otišao tako daleko da je s LNG terminalom na Krku, koji je u fazi čardaka ni na nebu ni na zemlju, izjavio da bi, zajedno s onim grčkim, terminali omogućili da se s globalnog tržišta ukapljenim plinom opskrbljuje dio Europe, uključujući Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku, Srbiju i baltičke zemlje.

Vizija Amosa Hochsteina opskrbe plinom preko LNG terminala Krk

Vizija Amosa Hochsteina opskrbe plinom preko LNG terminala Krk

Europa je još od prošlog stoljeća najveći kupac ruskog plina, zbog postojeće infrastrukture i povoljne cijene. No, u siječnju se morala pripremiti za hladnoće koja traju gotovo dva tjedna. Od četvrtka  meteorolozi predviđaju u ravnicama temperature iznad nule, ali samo tijekom dana, dok je prošlog tjedna, na primjer u Poljskoj, u nekim dijelovima zemlje izmjereno čak -40 stupnjeva.  Meteorolozi su izračunali da u siječanj ove godine bio najhladniji u Europi u proteklih pet godina, a situacija je pogoršana zbog neprekidnog mraza.

“Neočekivani” val hladnoće je u pojedinim zemljama doveo do djelomičnog nedostatka plina i električne energije. Na primjer, kako je izvijestio Bloomberg, Francuska je priopćila da joj za jugoistočni dio zemlje hitno trebaju dodatne zalihe plina.

U Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji su vlasti morale evakuirati udaljena sela u kojima su ljudi ostalo bez struje i grijanja. U Turskoj je nacionalni operator zatražio od privatnih elektrana da smanje potrošnju plina na 90%, iako je Istanbul bio prekriven snijegom.

Ipak, Europa je preživjela, jer joj je pomogao povećani uvoz plina iz Rusije. Tijekom 2016. godine, dakle prije vala hladnoće, europske kompanije su kupile dodatnih 30 milijardi kubnih metara plina, od čega dvije trećine od Gazproma, a ostatak iz Alžira i Norveške. Ovaj rast treba pripisati povećanom skladištenju za prvu polovicu zime. Zbog hladnog vremena je količina plina u europskim skladištima gotovo prepolovljena. Za dva i pol mjeseca sezone grijanja je količina plina u skladištima smanjena za 37%, odnosno za 36 milijardi kubnih metara.

Međutim, u samo 15 dana siječnja su skladišta ostala bez više od 10% rezervi, odnosno 10 milijardi kubnih metara. Osim toga, u studenom, prosincu i siječnju, kao što stoji na stranicama Gazproma, povećana je opskrba plinom za Europu.

Na primjer, tijekom prvih 15 dana u siječnju, ruski holding je svoje isporuke povećao za 25%, ili gotovo 2 milijarde kubnih metara.

S jedne strane, povećani uvoz ruskog plina objašnjava njegova niža cijena u odnosu na druge dobavljače.  MMF je krajem prosinca izvijestio da je Gazprom plina u prosjeku prodavao za 183 dolara za tisuću kubnih metara, dok je cijena prosječna cijena drugih dobavljača bila 219 dolara.

S druge strane Central European Gas Hub (CEGH) je priopćio da je Rusija jedini ponuđač koji je sposoban trenutno povećati opskrbu.

Zapadni stručnjaci vjeruju da je Europa trebala kupiti više plina, ali su se neke tvrtke i zemlje nadale da će izdržati zbog prognoza o globalnom zatopljenju.

Analitičar njemačke banke Bayerische Landesbank Andreas Speer iz Münchena je za Bloomberg izjavio kako je predviđao da u siječnju neće biti mraza.

“Ali to nije ono što sam vidio kroz prozor. Mraz za ljude došao kao iznenađenje”, rekao je takozvani “stručnjak” iz Münchena, glavnog grada savezne pokrajine Bavarske u kojoj su temperature ispod ništice u siječnju prirodna pojava. Međutim, Andreas Speer je, umjesto statistika, ili barem savjeta starijih Bavaraca, vjerovao napisima o neminovnom globalnom zatopljenju i ostao “iznenađen” mrazom u Bavarskoj.

Zbog njegovih predviđanja, kako je slikovito rekao predsjednik kompanije Pan Eurasian Enterprises, Zach Allen, “oni koji su vjerovali da zbog globalnog zatopljenja neće biti hladno, utopili su se u potoku dubokom niti desetak centimetara”.

Međutim, u siječnju bi Gazprom mogao isporučiti još više plina Europi nego što je planirano. “Sjeverni tok” isporučuje plin s više od 110% kapaciteta, dok bi i  ukrajinski plinski transportni sustav mogao značajno povećati tranzit.

Tajnik “Ukrtransgaza”, Maksim Bielavski, izjavio je kako ukrajinski plinski transportni sustav za Europu sada ima godišnji kapacitet na razini 146 milijardi kubnih metara. Dakle, svaki dan može osigurati tranzit od gotovo 400 milijuna kubnih metara plina. Međutim, na vrhuncu mraza u Europi, prema podacima “Ukrtransgaza”, preko teritorija Ukrajine nije prelazilo više od 300 milijuna kubnih metara.  Zbog niske količine plina u ukrajinskim skladištima, što utječe na tlak u tranzitnom sustavu, Gazprom u budućnosti bez novih plinovoda neće moći osigurati plin udaljenim zemljama EU, na primjer Španjolskoj i Portugalu.

Zamjenik ravnatelja Državnog Energetskog fonda, Aleksej Grivač, kaže kako ruske tvrtke za sada ispunjavaju sve svoje ugovorne obveze.

“Ispunjavamo ih u cijelosti, pa čak i više od ugovorenog”, rekao je Grivač .

Zima nije gotova

Sadašnju situaciju s opskrbom plinom u Europi otežava činjenica da se ne očekuje zatopljenje. Na primjer, u planini Davos, gdje je počeo Svjetski ekonomski forum, meteorolozi noću predviđaju -14 do -16 stupnjeva. Dakle, novi veliki padovi temperature mogu zahtijevati još jednom veliki dodatne isporuke plina. Problem će biti veći u proljeće, kada će plinske rezerve biti minimalne.

Do ožujka će u europskim skladištima ostati nešto više od 30 milijardi kubnih metara plina, ili 31% kapaciteta. Ako EU bude maksimalno štedjela pri potrošnji plina, još uvijek će u sezoni grijanja morati trošiti oko 500 milijuna kubnih metara dnevno.

“Ja uopće ne sumnjam da će Gazprom u cijelosti ispuniti svoje obveze. Druga stvar je ako Europljanima bude nedostajalo plina iz drugih izvora. U tom slučaju se može smanjiti ili čak zaustaviti tranzit preko Ukrajine,  što znači da će europsko tržište trpjeti manjak od dodatnih 50 milijuna kubnih metara dnevno. Naravno, pitanje je što će se u to slučaju dogoditi s ravnotežom u ukrajinskom sustavu i tranzitu preko teritorija Ukrajine”, kaže Aleksej Grivač.

Ukrajinski faktor

Nakon Nove godine je val hladnoće pogodio ne samo Europu, nego i Rusiju i Ukrajinu, a “Naftogaz Ukrajine” je rekao “kako će Gazprom teško ispuniti svoje obveze, a Ukrajina, zbog niskih zaliha u skladištima, ne bi trebala pomoći ruskom holdingu”.

Međutim, čak su i ukrajinski stručnjaci priznali da je Kijev dužan osigurati opskrbu plinom Europe, što je postalo problematično zbog pada tlaka u tranzitnom sustavu Ukrajine, a sve zahvaljujući niskim zalihama koje slabe tranzit.

Nakon Nove godine je u ukrajinskim podzemnim skladištima je ostalo manje od 11 milijardi kubnih metara plina, a čak i sa sadašnjom razinom potrošnje će do početka ožujka Ukrajincima ostati tek 8 milijardi kubnih metara.  Supredsjedatelj ukrajinskog Fonda energetskih strategija, Dmitrij Marunič, kaže da se tlak u sustavu transporta plina u zemlji teoretski može održavati i s 5 milijardi kubnih metara u skladištima.

“Ali to sve ovisi o količini tranzita, obrnutim isporukama i domaćoj potrošnji. Ako se ne varam, 8 milijardi kubnih metara je razina koja je zabilježena tijekom 90-ih, kada je Moskva nemoćno gledala na neplanirano uzimanje plina. Sada je situacija drugačija. Gazprom može zaustaviti isporuku na najmanji pad u tranzitu. Stoga je teško predvidjeti što će se dogoditi bez dodatnih izvora plina i ako razina ukrajinskim u skladištima padne ispod 8 milijardi kubnih metara”, rekao je Marunič.

On je uvjeren da će u slučaju mraza u Europi sigurno doći do ograničenja obrnute isporuke u Ukrajinu, koja ruski plin kupuje iz europskih zemalja, što će biti ozbiljan udarac za domaće potrošače.

“Danas obrnutom isporukom osiguravamo 30-35% potrošnje, a ograničenja će, prije svega, pogoditi ukrajinske potrošače. Prvo, Kijev će smanjiti potrošnju u zemlji, ali minimalne količine plina u skladištima će utjecati i na sigurnost tranzita”, kaže Marunič.

Nakon 2019. godine – LNG ili ponovo Ukrajina

Sada dolazimo do situacije koja zanima Hrvatsku. Naime, od 2019. godine Moskva planira gotovo u potpunosti napustiti tranzit plina preko Ukrajine, zadržavajući samo balkanski tranzit od 10-15 milijardi kubnih metara godišnje.

U tom smislu, “Sjeverni tok 2”, čak i s dva kraka “Turskog toka”, možda neće biti dovoljan da osigura vrh potražnje u Europi, uključujući i Tursku. Naime, u siječnju je dnevni tranzit preko Ukrajine dosegao 300 milijuna kubnih metara, dok je ukupni kapacitet dva planirana plinovoda dizajniran da preuzme  250 milijuna. Uz balkanski tranzit, to znači da se kroz Ukrajinu isporučivalo nešto više 40 milijuna kubnih metara plina dnevno.

U Gazpromu nude da se zimski vrh potrošnje kompenzira opskrbom LNG terminalima na Baltičkom moru, koje ruska kompanija planira graditi zajedno s nizozemsko-britanskim Royal Dutch Shellom.

“Kombinacija opskrbe plinom plinovodima i isporukama ruskog ukapljenog prirodnog plina može se može provesti čak i unutar istog ugovora. To vidimo kao veliku prednost”, rekao je zamjenik predsjednika uprave Gazproma, Valerij Golubjev.

Prema njegovim riječima, ako je “Sjeverni tok” i “Sjeverni tok 2” budu radili pod punim opterećenjem tijekom cijele godine, zimski vrh potrošnje će Gazprom lako nadoknaditi jednokratnim isporukama ukapljenog plina.

“Zapravo, to je i dovelo do naše odluke o izgradnji LNG postrojenja na obali Baltičkog mora”, rekao je Valerij Golubjev.

Institut za energetske studije s Oxforda je ponudio Gazpromu drugi način, odnosno da unaprijed kupi plin na tržištu u Europi, te da ga pohraniti u lokalna skladišta za slučaj vrha potrošnje. No, Aleksej Grivač sumnja u svrsishodnost ovog modela.

“Prošle godine su europska skladišta bila gotovo puna, na razini od 91%. Za stalan rast potražnje je potrebno smisliti druge načine. Ne može biti raznih konfiguracija, izgradnje dodatnih objekata, rekonstrukcije postojećih ili korištenja infrastrukture za skladištenje i regasifikaciju prirodnog ukapljenog plina. U poslovima treba gledati na učinkovitost i pouzdanost rješenja”, rekao je Aleksej Grivač.

Za nas je posebno važno što tijekom potrošnje vrhuncu situacija na LNG tržištu nimalo ne pomaže Europi.  Specijalizirani portal Hellenic Shipping News piše kako je usred mraza u Španjolskoj proglašena “narančasta” razina rizika, a cijena plina za opskrbu sljedećeg dana je porasla na više od 400 dolara za tisuću kubnih metara. 

Međutim, LNG-a više nije bilo. Kapacitet europskih LNG terminala za skladištenje je svega nekoliko milijardi kubnih metara, a takav nagli porast cijena vjerojatno nije tek privremena pojava. Osim toga, cijena ruskog plina u Europi 2016. godine je bila puno manja od, na primjer, američkog ukapljenog plina.

Prošle godine su kupci ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a u Europi bili Portugal, Španjolska, Italija i Turska. Prve dvije su zemlje ovise upravo o LNG, ali SAD je izgubio bitku na  Starom kontinentu s tradicionalnim dobavljačima ukapljenog prirodnog plina. Udio američkog LNG u Europi ne prelazi 13% svih isporuka, koje dosežu oko 500 milijuna kubičnih metara godišnje. Mnogi kupci LNG-a su se jednostavno preusmjerili na druge zemlje, naravno, zbog nižih cijena plina. Vodeći analitičar Instituta za energetske studije s Oxforda, James Henderson, kaže da dobavljači američkog ukapljenog plina nisu zadovoljni s cijenom od 245 dolara za tisuću kubnih metara, stoga se sredinom godine na tržištu EU američki LNG prodavao u prosjeku za 140 dolara. Na primjer, kompanije EIA u Portugalu je u travnju američki LNG kupovala za 127 dolara po tisuću kubnih metara, a Španjolska u srpnju za 174 dolara. Osim toga, ne poštuju se potpisani ugovori, Naime, španjolska tvrtka Argus je potpisala 20-godišnji ugovor s američkom kompanijom Cheniere za punjenje terminala u Sabine Pass s 4,9 milijardi kubnih metara plina godišnje. No, prošle godine je u tri navrata isporučeno ne više od 300 milijuna kubika. Argus je priopćio da je cijena uplinjavanja i skladištenja za španjolsku tvrtku u rujnu bila 204, a u prosincu 239 dolara. Cijena ne uključuje utovar LNG, dok su u Europi cijene zemnog plina u to vrijeme bile od 180 do 220 dolara za tisuću kubnih metara.

Sve ovo je dovelo do činjenice da su SAD Europi prošle godine ukupno isporučile jedva 500 milijuna kubnih metara plina. Dobavljači sada traže jeftiniji LNG u drugim područjima.

U iznimnim slučajevima, može se pretpostaviti da će se na vrhuncu potrošnje povećati isporuka plina u Europu opet preko Ukrajine. Međutim, nakon 2019. godine sve dolazi pod znak pitanja.

U ovoj situaciji se 2020. planira pokrenuti “Južni plinski koridor” kapaciteta 16 milijardi kubnih metara godišnje iz Azerbejdžana, što bi mogla biti velika pomoć za Europu. Međutim, ne kao alternativa ruskom plinu, nego kao dodatni izvor napajanja za jug EU i Tursku. Prema prognozi Instituta za energetske studije s Oxforda, do 2020. godine će se potrošnja plina u EU povećat će na 564 milijarde kubnih metara plina godišnje. 2016. godine je potražnja u Europi iznosila oko 450 milijardi kubnih metara. Udio uvoza plina raste, ali ne samo zbog rasta potrošnje. Unutarnja proizvodnja u EU i dalje pada, a posljednjih godinu dana je smanjena za 5% ili 3,5 milijarde kubnih metara, što se također zamijenilo uvozom prirodnog plina najvećim dijelom iz Rusije.

U ovim okolnostima Hrvatska možda i treba graditi LNG terminal, jer bi on s kapacitetom od 2 milijarde kubnih metara plina uvijek dobrodošao u mjesecima kada teoretičari progresivnog globalnog zatopljenja pogriješe i kroz prozor svojih luksuznih stanova vide snijeg i mraz, poput njemačkog stručnjaka Andreasa Speera iz Münchena. Međutim, za Hrvatsku je još važnije ne povoditi se za besmislenim izjavama Amosa Hochsteina, koji je rekao “kako SAD naglasak stavlja na suradnju s Hrvatskom i inzistira kako u područjima srednje i istočne Europe nema mjesta Rusiji i njezinu utjecaju”. Mi moramo gledati naše interese, koliko god je to moguće dok smo u sastavu Europske unije i NATO pakta.

Vezani tekst: Drugi čin igrokaza: Polarna hladnoća, Ukrajina i ruski plin

Amos Hochstein

Amos Hochstein na Energetskom forumu Atlantskog vijeća 12. siječnja u Abu Dabiju

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
24 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
shumadinac
Gost
shumadinac
3 godine prije

BUDUĆNOST POLITIČKOG DELOVANJA (a po želji nmogobrojnog kolegijuma 😉

Kada običnom čoveku kažete politika njegova prva asocijacija je – parazit. I to opasan, uporan parazit protiv koga još nije pronađen lek. Šalu na stranu, ne znam nikoga ko na reč politika ne oseti bar nelagodnost – gde je tu greška? Neću pisati ni o istoriji politike ni o današnjoj situaciji, ima o tome i previše materijala. Glavno je pitanje šta učiniti da nam reč politika ne bude tako odbojna.

Politika bi morala da bude u službi stanovništva, da SVAKA politička odluka ima za pozitivan rezultat. Da nešto ne valja možda je najbolji primer američki neoliberalizam: iako je katastrofalan za vanameričku populaciju nije dobar ni za prosečnog Amerikanca. On sve više mora da radi da bi obezbedio NIŽI standard nego pre par decenija ali zato izuzetno pogoduje malom broju najbogatijih. E sad, da li prosečni Amerikanac bira političare koji će njega da vode u bolji život ili da ti političari rade u korist malobrojnih? Šta prosečan Amerikanac, šta prosečan stanovnik planete uopšte bira?

Ova civilizacija je ostvarila neverovatan napredak, obezbedila je uslove za još mnogo puta brži napredak ali on izostaje. Prosto je zadivljujuće koliko sretstava razbacujemo, koliko pogrešnih poteza povlačimo (čak potpuno očigledno), kakvim se opasnostima bezrazložno izlažemo… Iz svega toga možemo izvući zaključak da je PROCES DONOŠENJA ODLUKA POGREŠAN. To je mesto gde treba “udariti”. Zašto je ovaj proces pogrešan? Zato što “oni koji rade u ime naroda” to rade samo deklerativno a ne SUŠTINSKI. Srećom, informatička revolucija je donela mogućnost da se ovaj problem elegantno reši. Mogućnost je tu, postoji i želja, potrebno je da ljudi saznaju da to mogu i da se pokrenu. Ja Direktnu Demokratiju vidim kao jedini način (u ovom momentu) da se bolje organizujemo. Neću ovaj put zalaziti u detalje već pozivam uredništvo ovog portala kao nosioca progresivne misli (LOGIKE) da prepozna potencijal ove ideje i da postane njen “svetionik”. Ne mislim tu samo na članke o toj temi već da se organizuje neka vrsta foruma (ili šta već) gde bi se postavile osnove koje bi se uz pomoć svih zainteresovanih razvijale. Ovaj posao nije ni malo naivan, politički sistem sigurno neće gledati blagonaklono na njega (u prevodu – opasno) zato nikome ni ne zameram ako ne želi da rizikuje. Ja ću se uključiti koliko god mogu a voleo bih da se što više kolega pridruži (oni koji misle da profitiraju kao kod klasičnih stranaka neka ne gube vreme – smisao i jeste da se prekine sa takvim načinom rada).

U Direktnoj Demokratiji je budućnost – sigurno neće biti odmah savršena, potrebno je vreme i iskustvo da se reše problemi koji se sada ne vide ali razvojem ćemo napraviti nešto dobro (pod “mi” mislim na SVAKOGA u društvu). Čak i da nismo previše sposobni teško da može gore od ovoga u čemu živimo tako da optimizam nije nerealan. Ako nisam usamljen u ovakvom razmišljanju onda je glupo gubiti vreme, potrebno je samo dogovoriti se oko organizacije.

karantanac
Gost
karantanac
3 godine prije

Ideja o Direktnoj Demokratiji je veoma dobra ali na žalost nije se daleko odmaklo od ideje. Da bi Direktna Demokratija zaživela treba ideju pretočiti u konkretna pravila.Anarhizam je takođe stara ideja i mnogo je više teoretski obradjen ali u praksi slabo prolazi. Direktna Demokratija teoretski nije dovoljno obrađena pa se teško može sprovoditi u praksi.

mou
Gost
mou
3 godine prije

Plin je najbolja energetika za zagrijavanje domova.
Nazalost dok gradjani elitnih nato zemalja uzivaju u toj blagdoti, mali broj Hrvata uopce zna sto je plin.
Stoga Hrvati se zimi smrzavaju ili zahebavaju s drvima ili griju na struju koja ne moze zagrijati domove.
U usporedbi s elitnim nato zemljama Hrvatska jako zaostaje u benefitiranju od plina.

Zaboravljeno
Gost
Zaboravljeno
3 godine prije

Bojle da smo zaostali nego da se smrzavamo 😉

Piretis
Gost
Piretis
3 godine prije

Ne znam o čemu pričaš. Imam plin, znam što je i pošto je, ali se ipak grijem na
drva. Dvostruko je jeftinije a o osjetu ugode ne treba ni govoriti.

PanSlaven
Gost
PanSlaven
3 godine prije

svaka čast plinu, HR ga ima dovoljno za vlastite potrebe (ali se izvozi u ITA jeftinije nego što plaćamo Ruski?).
mam i centralno na naftu i na plin (to smo popušili kad je bila ‘akcija’:(.
Ali kurim svoja drva. Ove godine mi je trošak 100kn što sam dao da mi pilar ispili. Peć zagrije 80m2 (x2,5) a ‘kvaliteta topline’ je neusporediva sa radijatorom!! Valjda je do infracrvenih, ne znam. Živjela biomasa!

Sovoranola
Gost
Sovoranola
3 godine prije

Geopolitički sukob u ovom dijelu svijeta izazvan je radi kontrole resursa,a najviše radi plina.U toj šahovskoj plinskoj partiji velemajstor Putin vukao je izvanredne poteze i stvorio takvu poziciju da je može sigurno privesti kraju.

mars
Gost
mars
3 godine prije

Amos Hochstein? Jel’ to onaj četvrti podtajnik, trećeg zamjenika tajnika, koji je podređen drugom tajniku, koji opet odgovara prvom podsekretaru američkog državnog sekretara za energentiku, koji je svaki put slijetao u Zagreb kad je postojala i najmanja sumnja da bi hrvatska vlada mogla napraviti kakav energetski dogovor sa Rusijom, pa ih onda postrojavao kao da je sam Obama, i onda im podjelio direktive, pardon, smjernice (direktive su vezane za totalitarne sisteme) po kojima će uskladiti svoje djelovanje sa njegovim poslodavcem?

Osoba C
Gost
Osoba C
3 godine prije

Baš taj. Moj omiljeni trećerazredni. Nego sad našto ozbiljnije. Može li mi netko pomoći da postanem neki analitičar savjetnik ili tako nešto, hrvatskoj vladi, europskoj komisiji ili nekom drugom što plaća u eurima. Kvalificiraniji sam od njihovih stručnjaka, imam prekrasan panoramski pogled sa prozora i lijepu susjedu.

mars
Gost
mars
3 godine prije

@ Osoba C – nažalost, navedene kvalifikacije ti nisu dovoljne. Uz njih bi još morao i posjedovati IQ 50, ili slagati da je toliki, ili se bar uspješno pretvarati, uz to obavezno navesti i da dobijaš manijakalno-histerične napade čim se spomene Rusija ili Tramp, ili bilo ko drugi koji ne radi po zacrtanim smjernicama. To bi ti vjervatno donijelo presudne bodove na konkursu u odnosu na kandidate koji ne posjeduju takve “kvalifikacije”. Ako usvojiš ove savjete, uspjeh na konkursu je 99% zagarantovan. Sretno i puno pozdrava.

Osoba C
Gost
Osoba C
3 godine prije

@mars – Hvala na savjetu. IQ mi je ipak nešto veći od sobne temperature, a i radije bih se grijao sa susjedom.

mars
Gost
mars
3 godine prije

@ Osoba C – da me ne bi pogrešno shvatio, tvoj IQ, sudeći prema stilu, načinu, razumjevanju i sagledavanju stvari o kojima pišeš, je na zavidnom nivou, i baš je to ono zbog čega bi na konkursu imao veliki minus.

Osoba C
Gost
Osoba C
3 godine prije

@mars – Ma šalio sam se. Što kaže često jedan moj prijatelj, oval Amos, da baci bumerang, ne bi mu se vratio.

Zvrk
Gost
Zvrk
3 godine prije

Svojedobno je neomiljeni crni Karamarako pregovarao s rusima, pa je iz naftalina izvučena afera. Nadodajmo medijski hajp i ostalo je povijest.

Željko
Gost
Željko
3 godine prije

Amos Hochstein , nemam ništa protiv , gle čuda Židov !!

H\'ghar
Gost
H\'ghar
3 godine prije

Afganistanski plin je “vezan” preko Turske (I Gruzije) i nema ga toliko da bi pomoglo EU. Pomogao bi plin iz Perzijskog zaljeva (Iran, Katar), kada bi se sukobljene strane u SIriji i Iraku (koje imaju interes dopremati plin do EU) dogovorile bez prisustva SAD (i SAD proxy snaga) kojima je u interesu da plin ne dođe do EU nego da SAD ucijenjuju EU sa vlastitim ukapljenim plinom kojeg nemaju u dovoljnim količinama ali je svrha “!zaustavuiti Rusiju. To je i razlog “rušenja” Libije i “spoticanja” Alžira, Tunisa i Maroka te plinovoda/naftovoda od Nigerije preko Sahare do Mediterana i EU… kao i čekanja plina iz nalazišta na istočnim obalama Mediterana pa preko TR (ili/i Cipra – ujedinjenje Cipra) i dalje prema Grčkoj te Italiji.

Svi “problemi” u Mediteranskoj, Crnomorskoj, Baltičkoj regiji (eto to je uspravnica KGK = blokada EU u korist SAD) posljedica su nastojanja SAD da prepreči dotoko energenata u EU (koja EU je prva ugroza SAD supremaciji) s područja gdje plina ima… Sve “nevolje” EU uzrokovane su SAD nastojanjima razbiti/oslabjeti/EU te je kontrolirati radi polazišta/baye s koje prodreti na prostore koje pokriva Rusija.

Usudim se prognozorati. Ako CETA bude prihvaćena u EU parlamentu u veljači, VB ode u Breksit; ako ne bude prihvaćena CETA, VB ne ide u Brexit.

jupiter
Gost
jupiter
1 godina prije

Mislio si na Azarbejdzanski gas?

Osoba C
Gost
Osoba C
3 godine prije

Odličan članak. ,,Mi moramo gledati naše interese, koliko god je to moguće dok smo u sastavu Europske unije i NATO pakta.,, Ova vaša rečenica je sukus mojih razmišljanja. ,,Hrvatska možda i treba graditi LNG terminal…..,, možda, ali po meni ne, jer nismo sposobni da prije toga napravimo plinovod za transport vlastitiog plina iz sjevernog Jadrana do Istre, pa nas Talijani legalno pljačkaju, samo zato jer imaju mogućnost transporta, pa svoju kvotu plina dobijamo preko njih.

Alen
Gost
Alen
3 godine prije

Mozak izgleda bolje radi kad se smrzne guzica…

Zoks
Gost
Zoks
3 godine prije

Ne sumnjam da ce IPCC izvjestaj ovu zimu prikazati kao najtopliju do sad, samo malo da prodje vrijeme, da ljudi zaborave i tako.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
3 godine prije

dobar nacin da svatko ustedi nesto plina je toplinska zastita. upravo je zavrsen natjecaj za eu novce za postavljanje toplinske zastite za visestambene zgrade. pratite kad ce biti za kuce. eu je davala novce i za viseslojne prozore.
malo se moze i improvizirati. ja sam stavio preko nekoliko prozora bubble wrap (plastika sa zracnim mjehuricima; inace sluzi za pakiranje). brzo i jeftino, zalijepio sam trakom a navodno da se moze zalijepiti i bez trake, na vlazno staklo. tako … svi mozemo ponesto ustedjeti, sebi na troskovima, ekonomiji na sprijecavanju odliva kapitala kao i smanjiti zagadjivanje okolisa.

PERO
Gost
PERO
3 godine prije

Ovaj Amos je jedan od Kolindinih američkih mentora.

Bruno
Gost
Bruno
1 godina prije

Nezgodna stvar to famozno globalno zatopljenje, nikako da stigne. Ove zime rekordan snijeg. A samo nekoliko dana prije jedan apologet globalnog zatopljenja u Njemačkoj, ponavljajuci svoje vjerske dogme, govorio je da snježnih zima više neće biti, da se moramo oprostiti od toga. Samo koji dan rekordne padaline snijega blokirale su Njemačku i veliki dio Europe.

mmne
Gost
mmne
1 godina prije

All Gore ne misli tako….dapace utrosio je milione (milijarde?) u projekt “spasavanja” zemaljske kugle od zagrevanja!?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik