Kompanija je smanjenje štete po životnu sredinu usled smanjenja korištenja fosilnih goriva nazvala „životnim izazovom“.
Iz američke kompanije Boeing saopšteno je u petak da će se do 2030. godine napraviti komercijalne letelice sposobne za korištenje 100 % biogoriva.
Plan je deo cilja smanjenja emisije ugljen-dioksida za 50 % do 2050. godine, preneo je Rojters. Da bi postigao ovaj cilj, proizvođač aviona imaće najviše deceniju, jer je prosečni životni vek komercijalnog aviona približno 30 godina.
„To je ogroman izazov, to je izazov našeg života“, rekao je direktor Boeingove Strategije održivosti Sean Newsum. „Vazduhoplovstvo je posvećeno tome da učini svoj deo kako bi smanjilo svoj utrošak ugljenika“, dodao je on.
Cilj koji je postavila kompanija zahtevaće dalji razvoj mlaznog motora, postavljanje viših zahteva za mešanje goriva i polaganje globalnih sertifikata o bezbednosti.
Ovo poslednje može predstavljati izazov za američku kompaniju, jer je jedan od njihovih modela aviona, Boeing 737 Max, bio prizemljen 2019. godine posle dva pada u kojima je poginulo 346 ljudi. Mlaznjak je, međutim, ponovo počeo komercijalne letove 29. decembra, iako su istrage pronašle niz kvarova koji su doveli do tragedija. Ipak američke vazduhoplovne vlasti su dozvolile Boeingu da samostalno sertifikuje avion uprkos grešci u jednom od ključnih avionskih sistema koji je i prouzrokovao oba pada.
Boeing takođe proizvodi vojne avione, rakete i svemirske letelice i morao bi da se suoči sa izazovom da deluje u komercijalnoj vazduhoplovnoj industriji pogođenoj pandemijom COVID-19.
Trenutne specifikacije goriva omogućavaju do 50/50 mešavine konvencionalnog vazduhoplovnog goriva sa biogorivom. Međutim, kompanija je već izvela prvi let komercijalnog aviona na svetu koristeći 100 % biogorivo na teretnom FedEx Corp 777 freighter u 2018. godini.
Slijedeći su korak avioni na drva i ugljen. Ložač aviona će biti novo elitno zanimanje.
Sjećam se prije nešto godina da je analiza sagorijevanja biogoriva pokazala da se u atmosferu ispuštaju još štetniji plinovi u odnosu na konvencionalna goriva. Osim toga biogoriva zahtjevaju ekstremno veliku sadnju biljnih kultura koje su pogodne za njegovu izradu, što izrazito negativno utječe na bioraznolikost (tema koja je nepravedno zapostavljena, a ključna je za istinsku ekološku svijest), naglo povećava korištenje pesticida a samim time zagađivanje tla, te na kraju krajeva preusmjerava poljoprivrednu proizvodnju sa primarne funkcije hranjenja stanovništva na proizvodnju goriva – posljedično siromašni će opet izvisiti jer će cijena tih kultura skočiti.
Jedno je sigurno – sociopati neće napraviti nešto nauštrb svojih profita i za boljitak čovječanstva. Samo će svoje projekte zapakirati u šareni celofan tako da ih mogu progurati.
Zanimljivo je to s biogorivima. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju 2006. godine u svijetu se 14 miijuna hektara koristilo za proizvodnju biogoriva i nusprodukata. to je 140.000 kvadatnih kilometara odnosno kombinirana površina Hrvatske, Srbije bez Kosova i pola Crne Gore i to je predstavljalo oko 1% ukupno svjetskih obradivih površina. Globalne pak projekcije rasta proizvodnje biogoriva predviđaju da će 2030. između 35 i 54 milijuna hektara biti pod kulturama biogoriva (2,5-3,8% svjetskih obradivih površina). Ali zato čak i uz “umjerene” mjere spriječavanja emisije stakleničkih plinova predviđa se da će 2050. koja i nije tako daleko kako nam se čini, pod tim kulturama biti milijarda i pol hektara što je ekvivalent današnjim ukupnim svjetskim poljoprivrednim površinama. Za ilustraciju to je površina jedne i pol Europe uključujući i europski dio Rusije. S obzirom da čak i umjerene projekcije rasta stanovništva predviđaju porast svjetske popiulacije za tridesetak posto do 2050. odnosno na nešto… Čitaj više »
Luzeri. Bolje javite se Putku koji ima nafte na bacanje. Molite za oprost. Slavenska duša prašta.
Amo uništit još par tisuća hektara Amazonske prašume da bi zasadili repicu za biogorivo. Hej, pogledajte nas, spašavamo planet.
Zbog toga će u svijetu biti manje hrane i bit će