Nakon europskih, protiv sankcija Rusiji i američki energetski divovi

Chevron
8 komentara

Sankcijama američkog Senata protiv Rusije bi u prvom redu bile pogođene europske kompanije ENGIE, OMV, Shell, Uniper and Wintershall, koje posluju s Gazpromom u projektu “Sjeverni tok 2”. Sankcije još treba potvrditi Zastupnički dom i potpisati ih američki predsjednik Donald Trump. No, čak i prvo glasanje u Senatu je izazvalo burne reakcije europskih kompanija, koje tvrde da bi pretrpjele veću štetu od samog Gazproma.

Sada su protiv ovog dokumenta ustale i američke kompanije kao što su Exxon Mobil i Chevron, prenosi The Wall Street Journal, koji piše kako nove sankcije prijete njihovim naftnim i plinskim projektima u svijetu u koje su uključene i ruske tvrtke.

Exxon Mobil i druge energetske tvrtke koje su podržale Trumpa u kampanji su izrazile zabrinutost zbog zakona koji će ojačati sankcije protiv Rusije, prenosi The Wall Street Journal. Po njihovom mišljenju, ako se nacrt zakona usvoji u ovom obliku, to će dovesti do zatvaranja naftnih i plinskih projekata u svijetu u koje su uključene i ruske tvrtke.

Stav energetskih tvrtki kao što su Exxon Mobil, Chevron i druge bi mogao otežati usvajanje zakona u Zastupničkom domu američkog Kongresa.

Energetske korporacije su zabrinute zbog brojnih odredbi zakona, uključujući i one koje zabranjuju poslovanje s pojedincima i tvrtkama u Rusiji obuhvaćenih sankcijama.

Osim toga, The Wall Street Journal navodi kako su naftne tvrtke zabrinute da će nakon usvajanja zakona biti prisiljene na objavljivanje povjerljivih informacija.

Tajnik ureda za odnose s javnošću Exxon Mobila, Alan Jeffers, rekao je kako tvrtka trenutno nije zauzela nikakav stav, ali je istaknuo da je informirao članove Kongresa o tome “kako bi zakon američke tvrtke mogao staviti u nepovoljan položaj u odnosu na one neameričke”.

Lobiranje Exxon Mobila i drugih velikih naftnih tvrtki ima za cilj očuvanje potencijalnih poslovnih odnosa s Rusijom, čak i ako odnos Bijele kuće i Kremlja padne na nižu razinu.

Kao što navodi The Wall Street Journal, zakon može spriječiti bilo kakav američki poslovni projekt koji uključuje ruske partnere. To je uzrokovalo zabrinutost ne samo među energetskim tvrtkama, nego i bankarima i industrijskim sektorom.

General Electric pomno prati ovaj zakon, jer može pogoršati položaj američkih tvrtki u odnosu konkurenciju u svijetu.

“On bi imao dalekosežne posljedice za različite tvrtke i sektore industrije. Zakon može naštetiti američkim interesima i dati prednost Rusiji”, rekao je Jack N. Gerard, izvršni direktor Instituta American Petroleum.

Leon Panetta, koji je služio kao čelnik Bijele kuće u bivšeg predsjednika Billa Clintona, te kao član kabineta Obamine administracije, rekao je da Kongres i Trumpova administracija trebaju pokušati postići sporazum o tome kako primjenjivati sankcije.

Za Exxon Mobil je stopa rizika posebno visoka, jer bi ovaj zakon bi mogao uništiti njegovo ionako krhko partnerstvo s ruskim naftnim divom Rosneft. Kazne mogu utjecati na dva postojeća projekta Exxon Mobila izvan Rusije u koje je uključen i Rosneft, prenosi The Wall Street Journal.

Dakle, nakon prosvjeda europskih energetskih kompanija, kao i vlasti u Berlinu i Beču, sada su se novom zakonu usprotivile i američke naftne i plinske kompanije, ali one, kako prenosi The Wall Street Journal, imaju izravan utjecaj na donošenje odluke u Zastupničkom domu američkog Kongresa, gdje lobiraju da zakon ne prođe. Koja će interesna skupina prevagnuti među američkim zakonodavcima, vidjet će se nakon glasovanja.

negodovanjeSankcije
Pretplatiti se
Obavijesti o
8 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
maskirani
6 godine prije

Amerikanci će na kraju složiti neke komplikovane sankcije koje imaju nekakve uslove, pa se ne odnose na neke firme i neke situacije ali se odnose na druge itd. Sve sa ciljem da se onemogući Sjeverni tok. Već sad ja vidim da će Sjeverni tok završiti kao i južni.

Džaba Rusiji plin kad ga nema kome prodati. A nema ga kome prodati zato što nema politički uticaj. A politički uticaj nema zato što ne rade ništa konkretno na ostvarivanju istoga.

Padania
6 godine prije

Tek tako da znate
Svjetski eksport plina je oko 250 miliona tona.
Katar izveze otprilike 80 miliona tona
Katar je rekao prije dva dana da ce povecati izvoz na 100 miliona tona.
To se nije svidjelo americkim izvoznicima plina.
Amerikanci gradu terminale za izvoz plina preko brodova i zelu biti najveci izvoznik plina ili tu negdje pri vrhu.
Trump ide ovih dana u Poljsku da ih prisil da kupe americki skuplji plin.
Poljaci ce pristati.
Vodi se ekonomski rat zamotan u “ljudska prava” i bllaabllaaaaa.
Za dva dana ce biti susret Trump Putin, ne ocekujte mnogo ali to je dovoljno da
“war party” u Americi hvata panika.
Prema njihovom shvacanju, shvacanju kretena, nesmi biti popustanja s Rusijom i Rusija mora kapitulirati.

Dr. Strangelove
6 godine prije

@ MilanCZ
Shavti da ovi nasi novinari na logicno su malo priglupi ( nek mi izvinu ) da shvatu to sto ti duboko znas.
Milenko, napravi nam uslugu pa ti nadopuni ove novinare s nekim svojim clankom koji ce biti temeljen na tvom velikom zivotnom iskustvu radeci za KOS, jer ipak za raditi za KOS nije mogao raditi tek bilo koji papak.
Uzalud je kritizirati novinare a ne zelis koristi demokraciju i slobodu govara, jerbo ipak bi ti mogao napisati nesto novo.
Ajde, provaj i prestani biti uvjek negativan.
Vidis da mi ovdje svatko od svakog nesto pomalo naucimo.

lisac
6 godine prije

Daj Milane, ti nam odgovori na pitanje sadržano u zadnjoj rečenici tvog posta.

Sardelino
6 godine prije

Kad je riječ o plinu iz USA onda govorimo o plinu dobivenog postupkom frakiranja iz naslaga škriljevca. Uvriježeno ime za takav postupak dobijanja plina je “Černobil” jer se pri tom postupku koriste opasne kemikalije (sa oznak mrtvačke glave) i radioaktivne materije te ogromne količine vode koje nakon postupka postaju otpadne i zagađuju tlo i rezervoare pitkih podzemnih voda. A drugo ime za taj postupak primjenjeno na korporacije koje ga upražnjuju je “izvadi, zaradi i pobjegni” Takav plin bi trebao doći kao LPG na Krk a onda krakovima cjevovoda do zainteresiranih. Vađenje plina na ovaj način i njegova distribucija nema komercijalnu budućnost te će budući terminal na Krku doživjeti sudbinu “Dine”. Zemni plin dugoročno nema alternativu , odnosno prisilno će se uz zemni plin morati eksploatirati i metan (potrebno usavršiti tehnologiju) koji u sibiru a ne samo u njemu spontano izlazi iz ogromnih podzemnih područja zbog otapanja ledenog pokrivača. O rusiji… Čitaj više »

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI