fbpx

„Slučajna fotografija“ otkriva impresivan broj novih kineskih vojnih brodova

Yuanwang 6 kineski brod za pracenje raketa

Dok američka mornarica svake godine lansira pregršt novih razarača, puka slika šangajskog brodogradilišta pokazuje devet novoizgrađenih kineskih ratnih brodova.

Kineska mornarica se modernizira  impresivnom brzinom, piše Forbes, i to u velikoj mjeri. Ključni dio plana je izgradnja flote velikih razarača, amfibijskih jurišnih brodova i nosača zrakoplova. Fotografija ispod, snimljena je s prozora putničkog zrakoplova 13. prosinca i podijeljena na društvenim mrežama. Odmah se proširila brzinom svjetlosti, a analizirali su je čak i vojni i obavještajni stručnjaci.

Bliže kameri se u nizu vide četiri novoizgrađena razarača. Postoje dva razarača tipa 052D, uglavnom jednaki razaračima klase „Arleigh Burke“ američke mornarice. Imaju nosivost 7500 tona i mogu nositi 64 rakete, uključujući rakete zemlja-zrak i krstareće projektile.

Druga dva veća broda su Tip 055. Oni su također opisani kao razarači, ali po veličini i kapacitetu dosežu krstarice. Imaju dvostruko veću nosivost i nose preko 100 raketa. Iza njih je gradilište s masom hangara i dizalica. U doku, gdje najnoviji brodovi pristaju nakon porinuća, nalaze se još četiri razarača.

To su ponovo brodovi Tipa 052D i Tipa 055. Zajedno s drugim Tip 055 u izradi s lijeve strane, ukupan broj velikih razarača vidljivih u ovom brodogradilištu je devet.

U usporedbi s Kinom, flota razarača Kraljevske mornarice Velike Britanije ima samo 6 brodova, a ovo brodogradilište je samo jedno u dijelu mnogo većeg građevinskog programa.

Postoje i neke lebdjelice, poznate i pod imenom „hoverkraft“, hibridna vozila koja će služiti sve većoj floti amfibijskih brodova kineske mornarice koji će se koristiti za prijevoz tenkova i zaliha s brodova i obala.

Obično su slični plovilima američke mornarice tipa LCAC. Sa strane pristaništa, na suhom pristaništu, postoji ogroman brod klase „Yuan Wang“, koji predstavlja brod za praćenje raketa. Ta plovila koja izgledaju poput prekooceanskih brodova s nizom gigantskih satelitskih antena usmjerenih prema nebu se nakon dovršetka mogu koristiti za podršku raketnim i balističkim snagama.

Ali najimpresivniji brod skriven je u pozadini, jedva primjetan golom oku. Ispod nekoliko golemih dizalica, na posebnom području, nalazi se kineski nosač zrakoplova nove generacije. Kina već ima dva nosača zrakoplova u službi, ali se očekuje da će se ovaj novi nosač zrakoplova značajno razlikovati od starih. Poznat kao Tip 003, vjeruje se da ima elektromagnetske katapulte kao posljednji američki nosač zrakoplova klase „Ford“. No, njegovo porinuće se ne očekuje skoro.

Ostali radovi na fotografiji nisu vidljivi. Vrijedi napomenuti da je to isto brodogradilište u kojem je sagrađena kineska misteriozna podmornica bez kormila.

Ova fotografija dočarava zanimljivu širu sliku kineske pomorske modernizacije. Međutim, najvažniji aspekt je to što ovo brodogradilište nije jedino. U Kini ih ima mnogo, jednako impresivnih. Kineska mornarica, današnja i buduća, se promijenila i ne može se usporediti s mornaricom Narodne oslobodilačke vojske Kine u prošlosti. Jedna „slučajna“ fotografija je živi dokaz kako se mijenja svjetska pomorska ravnoteža.

Forbes

Kinesko brodograniliste JN Shangaj

FOTO: Brodogradilište u Šangaju snimljeno 13. prosinca

5 1 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
45 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
11 mjeseci prije

Foto 1 :
Zardjali dio kod sidra na pramcu služi za kontrolu ”obojenih” revolucija organiziranih od USA i nazvali su ga ”Rdja Popović”,
a podmornicu bez kormila ”Dje ronimo” ?

shumadinac
Member
11 mjeseci prije
Reply to  Umpah Pah

Moramo da tražimo od redakcije “pravilo više pluseva” 🙂

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  shumadinac

Nemoj, da te zmija ujede!! To će onda značiti i mogućnost davanja više minusa i šta će onda biti sa mnom!??

shumadinac
Member
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

@Jack 🙂
Možda postaneš legenda kolega. Moda se stalno vraća, možda se vrati i moda antiheroja – ako ne ovde onda na drugim portalima.

Ivo
Gost
Ivo
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

ništa ti neće biti, debelokožac si ti. I dalje ćeš veselo lajati iz kućice sa svojim mnogobrojnim nickovima, i šta te briga.

Brave new world
Gost
Brave new world
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

Džek, nema veze dam ti ja više pluseva ako ti je do toga.

Brave new world
Gost
Brave new world
11 mjeseci prije
Reply to  shumadinac

Shumadinac, pa ako dosad nisi shvatio kako se daje ne samo dva nego i više pluseva onda hebiga.

shumadinac
Member
11 mjeseci prije

Znam Hrabri ali se trudim da se držim u okviru pravila. Haos počinje na malim stvarima, lakše je odbaciti samu ideju nego procenjivati šta može a šta ne jer se mera brzo gubi.

Kaj ti
Gost
Kaj ti
11 mjeseci prije
Reply to  Umpah Pah

Ni sam Bog nije jeli?

Ante
Gost
Ante
11 mjeseci prije
Reply to  Kaj ti

Samo da podsjetim određenu gospodu. Amerikanci sa svojim najnovijim oružjem ne mogu pobijediti u Afganistanu od 2000 godine. Nego pregovaraju sa neprijateljem, iako su tvrdili da sa neprijateljem nema pregovara. Toliko o tome.

shumadinac
Member
11 mjeseci prije

Kina nije imala tehnologiju, nije imala para za naučno-tehnološke institute gde bi razvijala nove tehnologije, nije imala para čak ni za sirovine ali je imala radnu snagu. I iskoristila je tu radnu snagu kako bi došla do strane tehnologije, kako bi razvila svoje tehnologije, kako bi kupila i proizvela sirovine… Iskoristili su ono jedino što su imali i postali sila. Šta god mislili o njima zaslužuju poštovanje pa makar bili i neprijatelji.

Splitexpres
Gost
Splitexpres
11 mjeseci prije
Reply to  shumadinac

Kina je u SFRJ naručila 1972 osamnaest trgovačkih brodova od 10000 BRT,po šest u Splitu,Puli i Rijeci, ali su isporuku rastegli na šest godina,inspektore su mijenjali svaka tri mjeseca?Tek poslije 20 godina shvatili smo da su se učili kako se rade brodovi???

Tvingo
Gost
Tvingo
11 mjeseci prije
Reply to  shumadinac

Kada su sovjeti ugrizli mamak i upali u afganistan došlo je do dogovora među amerosa i kine,budete li prestali kupovati sovjetsku naftu tojest budete li na našoj strani evo vama za nagradu direktna ulaganja u vašu privredu od nekoliko stotina milijardi dolara što znači radičete za nas svu nizkotehnološku produkciju koju imamo.Uz pomenuti dogovor je došlo do dogovora sa arapima ili opec da se počne izpumpavati maksimalnu moguču količinu nafte kojom su doslovno preplavili svet i urušili cene na borsi i lišili sovjetski savez osnovne zarade, kako je sve završiloznamo svi i tu ne treba više ni reči .Kinezi su neposredni krivac za svo zlo što se od tada vuče po prostorima koje naseljavamo sloveni pa i do kraha meni tako drage zemlje tojest naše bivše prelepe zajedničke domovine .
Što se tiče brodogradnje pročitao sam neko vreme nazad da kinezi stoje sa amerima nekako 7 prema 1 ,govorim o ratnim prodovima ,kako če to sve završiti možemo samo da zamislimo,po mome jako lože za napola crknutog hegemono što ne znači ni dobro za nas porobljene patuljke …

eu kolonija
Gost
eu kolonija
11 mjeseci prije

euroazija buja poput tijesta sa kvascom na odgovarajućoj temperaturi. zato amerikanci zahtjevaju od nato da se više uključe jer s jedne strane rusi ih razvaljuju a s druge strane kinezi ih deru. možda bi hrvatska trebala razmisliti da im priskoči u pomoć zajedno sa estonijom I crnom gorom. ni konzerva sardine nije za baciti:)

ad astra
Gost
ad astra
11 mjeseci prije

Kina ulaže velike napore u modernizaciju svoje ratne mornarice. Za očekivati je da bi u skoro vrijeme mogla postati druga najveća ratna mornarica na svijetu. Sumnjam da će tako skoro prerasti američku. Ovakav rast pomorske sile govori da Kina želi projicirati svoju silu diljem svijeta. I na kraju mali komentar upučen autoru teksta. Ratni brodovi se ne karakteriziraju po nosivosti već po istisnini. 7500 tona je istisnina broda, ne nosivost.

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  ad astra

Ha, faktor “brojnost”!! Prije bitke kod Gaugamele između vojske Aleksandra velikog i Perzijske vojske, koja je bilo 10 puta brojnija negoli Aleksandrova su ga upitali, dali ga je strah brojnije perzijaske vojske? Aleksandar im je lakonski odgovorio:
Brojnost stada ovaca nikad ne plaši vuka! Kinezi su istina nakupili te gvožđurije, ali nijo to toliko važno za uspješno pomorsko ratovanje. Ameri imaju za razliku od njih mnogo više iskustva u tom poslu i to je vrijednije od broja brodova, a kako znamo, od samog početka WWII pa do danas oni permanentno ratuju i to im je već prešlo u gene, dok Kinezi svoju vještinu ratovanja zasnivaju na teorijama i pomorskim vježbama sa ruskom mornaricom, koja isto tako nema neke svjetle pomorske tradicije!!

zgvaca
Gost
zgvaca
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

Postovani Jack i Francuzi su 1940 imali iskusnju vojsku Generale koji su prosli vise Frontova odnos topnistva je bio 3:1 za Francuze odnos Aviona mnogo veci kao i tenkova. Samo sto Njemacko oruzje je bilo 3-4 godine staro a Francusko 20-40 godina. Njemci su radili na novoj taktici dok Francuzi su vjerovali u isprobanu taktiku kopanja rovova. Kako se zavrsilo znamo svi. Danas nitko nezna kako ce se ratovi voditi za 5 godina.U svjetu gdje svako djete moze upravjat Dronom, dok Kineske Rakete potope svaki brod do Havaja ja nevidim mogucnosti da in Ameri dodju blizu bez Atomskih Bombi. Ako Kinezi kako ih ja znam se odluce prvi napast onda ce Ameri dozivit svoj Paerl Harbour na vise mjesta. nakon prvog udara nece Ameri nista vise imat u Pacifiku sta plovi.

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  zgvaca

Tako je Nijemci su udarili s druge strane, odakle ih niko nije očekivao,, tj zaobišli su Maginotovu liniju i došli glavnini francuskih sila iza leđa, prekinuli im linije opskrbe i gotovo! To je bio onaj znameniti Blitzkrieg. Ali s ratovanjem na moru je malo drugačije i tu moraš imati dugogodišnju tradiciju ratovanja ako hoćeš biti u tome uspješan, a Kina je tu nekakav “skorojević” nagomilat će brodove, koje će Ameri veselo potopiti jednoga za drugim!

Neću da te volim
Gost
Neću da te volim
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

@Jack

U vezi ratovanja na moru – WW2 su švabe na moru dobijali dok su ratovali protiv supersila koje su bile brojnije i jače od tih istih švaba!
“Vučji čopori” – su uništavali neprijatelje i njihovu sposobnost da vojno i ekonomski opstanu na duži rok, i tako je bilo čak i kada su u rat ušli ameri – švabe su ih potapali kao od šale, e to je išlo dok se ameri nisu potrudili razviti protupodmorničko oružje i nove taktike za borbu na moru.
Ali pravi razlog da su švabe izgubili rat jest taj da su ameri brodove (i vojne i trgovačke) gradili brže negoli su ih švabe mogli potapati i kada su švabe počeli zaostajati u broju podmornica koje su im trebale za potapanje američanskih brodova – e onda je bila igra gotova za švabe.

Hm, možeš li sam povući paralele između brzine izgradnje brodova danas – ali sada usporedi kinesku brzinu izgradnje brodova i američku brzinu izgradnje brodova.
Na jedan američki kinezi proizvode minimalno dva (i to je izuzetno konzervativna slobidna procjena) broda.
Ajmo još malo dalje usporedbu – švabe su imale daleko najbolji i najjači tenk u WW2, ali je bio kompliciran za izradu i proizvodnja je dugo trajala, baš kao i popravak istog kada je bio oštećen u borbi, zato su rusi imali protiv njih puno slabiji tenk ali koji je bio jednostavan za izradu, održavanje i popravak.
Pouka je – zakon velikih brojeva – pet slabih ruskih tenkova na jednog superjakog njemačkog – tri ruska tenka su uništena ili oštećena u direktnom sukobu ali od dva preostala ruska tenka jedan će prići dovoljno blizu da švabu ošteti/zaustavi a drugi ruski tenk će tog švabu zapaliti da ga više nitko ne popravi – to je bila ruska taktika koja je funkcionirala protiv ubermensch!!

I znaš, kinezi imaju već DESETLJEĆIMA plan za dominaciju svijetom i taj plan polako provode u djelo, njima je godina dana ili dvadeset godina (bio to svjetski rat ili topljenje snijega s arktika i antartktike) tek manji zastoj u provedbi zamišljenog plana!
Ne kažem da bi bilo bolje da su nam kinezi gazde ovako kako su to sada ameri – jer oboje gledaju samo svoj interes i ničiji drugi.

Ali pokušaj shvatiti kuda kinezi idu te kuda i kako žele stići, e onda možeš pričati o američanskoj nepobjedivosti i snazi.

I za kraj – bila je jedna “neozbiljna”(?) izjava (ne sjećam se gdje sam to pročitao) o tome da kinezi i ne moraju ratovati – dovoljno je da prisilno mobiliziraju dva miliona svojih kriminalaca (onih koje još nisu strijeljali) i da ih pošalju (bez oružja) da se predaju neprijatelju – za mjesec dana rat je gotov i kina je pobjednica rata jer tko može hraniti tolike ratne zarobljenike!?

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije

Dosta stvari si ispravno zaključio, i pravilno naveo što se je događalo na morima u WWII. Nijemci su s svojim podmornicama potpljali mnogo savezničkih brodova ali ne ratnih, nego uglavnom trgovačkih. Njihovi površinski ratni brodovi poslije potapanja njihovog bojnog broda Bismarck, od strane Britanaca nisu se više smjeli pojaviti na moru i skrivali su se u dobro Fllakom osiguranim lukama i norveškim fjordovima. Ali U WWII je protupodmorničko oružje bilo još prilično primitivno i svodilo se je u glavnom na dubinske bombe koje su bacane s ratnih brodova u more u nadi da će eksplodirati u blzini podmornice i uništiti je. Usavršavanjem radara i sonara, stanje se je za saveznike popravilo i nijmci su trpjeli sve više gubitaka i teško su nadomještali izgubljene podmornice i njihov broj se je stalno smanjivao iako su i nijemci usavršavali svoje podmornice i uvodili nove tipove podmornica a saveznici(Ameri su proizvodili sve više brodova tipa Liberty i u Europu dopremali sve više vojnog materijala i ljudstva u pripremama za dan D odnosno invaziju i plan Owerlord. ali sad je situacija drugačija. oružje je mnogo savršenije i potapani bi bili u prvom redu ratni brodovi dok se trgovački ne bi smjeli ni pojaviti na moru. U prvima satima i danima rata koji bi se vodio na morima a i u svemiru ne bi moglo biti nekakvog nerješenog rezultata ni pat pozicije, nego bi jedna od zaraćenih strana u kratkom roku bila potučena i prisiljena da zatraži primirje i neću ulaziti u to koja strana bi to bila, ali kažem to bi se sve događalo mnogo brže i dramatičnije nego u WWII zbog mnogo veće preciznosti sofisticiranosti i ubojitosti novog oružja a veliku ulogu bi odigralo iskustvo i borbeni duh učesnika u tom sukobu!

Siniša
Member
Siniša
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

Zaboravio si dodati da su njemačke podmornice bile veoma spore.

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  Siniša

One su se skrivale pod vodom i brzina nije bila toliko bitna. Ali kasnije su Nijemci pravili podmornice, kao što je bila ona tipa XXI ili XXIII, koje su u površinskoj vožnji sa dizel motorom dosegle brzinu od 23 čvora i to su bile daleko naj brže podmornice iz WWII, a pod vodom su bile mnogo sporije jer su morale prešaltati na akumulatore i elektromotore, Istina mogle su na maloj dubini i brzini voziti na dizel motore, ali u tzv Šnorkel režimu a šnorkel je bila cijev koja je virila nad morsku površinu i kroz nju se je dovodio zrak za rad dizel motora. Danas klasične i nuklearne podmornice pod vodom idu većom brzinom a kad plove nad površinom brzina im je bitno manja!

Siniša
Member
Siniša
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

Naravno da je bitna, bile su mnogo spore te ih je bilo lako uhvatiti i pobjeći im…dobro si rekao, kada su saveznici usavršili sonare i radare one su postale apsolutno zaostale a njihova sporost, bučnost i mala autonomija ppd vodom ih j pretvorila u glinene golubove.

ad astra
Gost
ad astra
11 mjeseci prije
Reply to  Siniša

Siniša, problem s konvojima je bio što mnogi nisu imali pratnju vojnih brodova. Plovili su nezaštičeni. Zastičene konvoje su podmornice izbjegavale jer su lako postajale plijen ratnih brodova. Veliki preokret u ratovanju na Atlantiku dogodio se usavršavanjem radara koji bi detektirali U boat (razlika je između U boat i podmornice) koji bi bio u površinskom režimu plovidbe i onda bi na njih slali avione. Posada nije imala vremena zaroniti i to je stvaralo velike gubitke na njemačkoj strani.

ad astra
Gost
ad astra
11 mjeseci prije
Reply to  Siniša

Siniša, ni konvoji nisu plovili brzo, oko 10 čvorova.

Siniša
Member
Siniša
11 mjeseci prije
Reply to  ad astra

Pratnja AA…pratnja se borila protiv podmornica a sumnjam da su baš bili brži pod vodom.

Siniša
Member
Siniša
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

Slažem se…izgleda ti mnogi američki nosači aviona nevrijede ništa.

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  Siniša

Ne znam, do sada su vrijedili i bez njih se ne može vršiti projekcija vojne moći na udaljenim točkama globusa. Oni ionako služe za ratovanje sa slabijim protivnicima i upravo zato imaju smisla jer je rat između glavnih svjetskih aktera nezamisliv i skoro nemoguć zbog evidentnog uzajamnog uništenja, a ovi manji ratovi služe kao nekakav ventil na ekonom loncu, da sve ne eksplodira, a da se ipak zadovolje neke vojne aspiracije i ciljevi!

Siniša
Member
Siniša
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

WTF….Džeko,neko te hakirao!!!

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  Siniša

Ništa neobično ne opažam!!!

Siniša
Member
Siniša
11 mjeseci prije
Reply to  ad astra

Hm..da, sumnjam da izgrađuje toliku silu samo zato što su Ameri raspoređeni duž kinezke obale.

Lucija
Gost
Lucija
11 mjeseci prije
Reply to  ad astra

A a
” Ovakav rast pomorske sile govori da Kina želi projicirati svoju silu diljem svijeta”
To – neznamo.
Ali, sasvim sigurno će Kinezi zaštititi svoj akvatorij, pomorske puteve, a i potencijalna nalazišta nafte/ plina u svom teritorijalnom moru.

zgvaca
Gost
zgvaca
11 mjeseci prije

Ja sam kratko vrjeme za Firmu Schmidlin radio u Sangaju. 2003. Oni su imali velike probleme kvalitetnu sirovinu da proizvedu. Za Materijal za koji smo mi koristili Aluminij 3mm debljine oni su imali 10 mm. Njihove najmodernje kuce su imale jednoglasno staklo na prozorima. Sada kolege koje odlaze tamo kazu da su u mnogim sferama vec bolji. Jednom je u Firma Tormax prodala neke svoje proizvode tamo i dogovorili se da in Kinezi plate u Materijalu. Kinezi su in obecali izgraditi vise okretnih vrata. Ali nisu imali Tehnologiju za to. Tormax in je pokazao kako se okretna vrata rade i dobili su okretna vrata koja su u Zürichu prodali za 54 000 Franaka po komadu. Kinezi ih proizvode za 4ooo Franaka. Jednom je na tim vratima puklo polukruzno staklo. Firma Pinklington Basel treba 4-6 sedmice to staklo za proizvest i kosta 3000 Franaka. Jedan Kineski radnik je predlozio da se pita u Kini koliko kosta to staklo i koliko traje proizvodnja. Odgovor je sve zapanjio. Za 4 dana je staklo doslo na Aerodrom u Zürich i sa transportom negdje oko 600 Franaka. Firma koja je staklo proizvela je Pinklington Sangaj.
Menadzer Firme Tormax se hvalia kako je dobar posao napravio sa tim okretnim vratima. Ali od tog dana nisu nikad vise prodali jedna okretna vrata u Kini.

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
11 mjeseci prije
Reply to  zgvaca

Kinezi su “iskoristili” svoj narod tj. radnu snagu i pohlepnost kapitalizma i imali su dugogodišnji plan. Može, napravit ćemo jeftino ali “blueprint” ostaje nama. Nije za čuditi pa onis su prije 2000 godina imali civilizaciju s barutom i papirom. Azijski tigar se probudio i grabi prema prvom mjestu nezaustavljivo.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
11 mjeseci prije

Kad imaš svoju željezaru i kupuješ jeftinu rudu, imaš svoju električnu energiju, svoja brodogradilišta, onda je krug zatvoren. Nemaju li brodogradilišta stranih narudžbi, uvijek je tu država koja može zaposliti brodogradilišta i tako cijeli proizvodni ciklus koji uključuje na desetine tisuća tvrtki potaknuti. Time i gospodarski rast. Sve se to može kad si monetarno suveren (upravo ta nesuverenost je jedan od razloga propasti hrvatske brodogradnje). Iz te činjenice proizlazi i snaga države.
Naravno, jedna je stvar ako sve te resurse usmjeriš u izgradnju trgovačke pomorske flote, a sasvim druga kad gradiš ratnu flotu. Kinezi su svoj prvi nosač zrakoplova kupili od Rusa, kopirali, malo unaprijedili i eto štanc-mašine.
Kako je Kina u zadnjih dvadesetak godina svojim viškovima novca krenula ulagati po svijetu (preuzimati tvrtke na Zapadu i IStoku), to ne čudi da su došli i do faze u kojoj moraju zaštiti svoja ulaganja po svijetu slijedeći američki uzor (opet kopija,hehe).
Hoće li biti prijetnja drugima? Uvijek je vojna sila i prijetnja.

Alex
Gost
Alex
11 mjeseci prije

“Žuta opasnost”😂😂😂

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  Alex

Yes, i to stvarna i velika!

Ivo
Gost
Ivo
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

džeki, stvarna i velika je samo tvoja glupost. U kućicu, idemo!

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  Ivo

Nesretniče, opet si nakon par dana zatišja počeo sa svojim forama!

Ivo
Gost
Ivo
11 mjeseci prije
Reply to  Jack

jack/x@y, sam si tražio. Mogao si kevtati nesmetano, ali te svrbe buhe. Hebi ga…

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  Ivo

Ma preš”o si se ja i taj kojeg spominješ nismo ista osoba!

Slovenac
Gost
Slovenac
11 mjeseci prije

Nova najjaca sila

Jack
Gost
Jack
11 mjeseci prije
Reply to  Slovenac

Jel” to misliš na Zloveniju, hahahaha!!?

Max
Member
Max
11 mjeseci prije

Tu se jasno vidi razlika u doktrini između Rusije i Kine dok Rusija brani najveće svjetsko kopno i koncentrira se više na kopnene snage Kina ipak brine o snazi projekcije moći na svjetska mora Jer se s SADom bori za prevlast u Južno Kineskom moru i ns Pacifiku. a mora štititi svoja ulaganja a time i plovdbu u svijetu

Savovic Danilo
Gost
Savovic Danilo
11 mjeseci prije

Pa sta ce drugo nego jacati mornaricu,njima treba za prevlast u svojoj zoni interesa(za razliku od Amera koji su poklopili sve okeane).Sirenje uticaja Kine u juznom I istocnom kineskom moru(izgradnja vjestackih ostrva I militarizanje istih) mora biti propraceno I respektabilnom pomorskom silom,malo ce nesto sami proizvesti,malo modificirati ruske neke brodove(kao onaj nosac aviona) a I malo ukrasti Amerima tehnologije cisto da vide “sra novo ima” od tehnologije I materijala da se primijeni. Ako I dodje do manjih konflikata oni ce biti na moru,tu ce I jedni I drugi pokazivati misice.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik