Ako usvojite dobre navike i držite ih se svakodnevno, one uvijek vode nečemu dobrom. To može biti jutarnje istezanje i kratke vježbe, to može biti navika raspremanja nereda po stanu ili redovitog pranja posuđa i rublja, a to može biti i navika koja će voditi prema uštedi novca.
Nekoliko izmjena u rutinama može dovesti do par tisuća kuna uštede na razini godine. Kada ove novousvojene rutine postanu navika, automatski ste uštedjeli, a da niti ne osjećate.
Planirajte svoje obroke. Nećete bacati višak hrane kojoj je isteklo trajanje i nećete jesti po restoranima, pečenjarama i fast foodovima. Ako unaprijed znate što ćete jesti, napravite popis namirnica i samo po njemu kupujte namirnice u trgovini.
Na posao nosite užinu jer će tako biti i zdravija i manje će vas koštati – kupnja najobičnijih sendviča, tostova ili pizzeta košta vas minimalno 200 kuna mjesečno, a sigurno i mnogo više.
Razmislite da ponekad skupe izlaske s društvom zamijenite s kućnom zabavom. Atmosfera će biti još opuštenija i troškovi će biti znatno manji. Mana ovakvog druženja je čišćenje sljedećega dana i nemogućnost odlaska na počinak u vrijeme kada vi želite. Stoga ova druženja i ograničite na „ponekad“.
Znajte koliko novca imate na raspolaganju. Ne zato da vas uplaši i ograničava, nego da se zrelo znate odnositi prema svom budžetu kako biste se osjećali slobodno i snažno.
Prilikom grijanja svojeg doma koristite termostat koji je moguće programirati. Kada niste kući ili tijekom noći, grijanje cijelog stana ili kuće je doista bačen novac.
Ne morate kupovati knjige. Cijena godišnje članarine u knjižnici iznosi otprilike polovicu cijene obične knjige. A i smanjit ćete količinu stvari na polici ako na njoj ne slažete knjige koje pročitate jednom i nikad više.
Ne kupujte impulzivno. Malo razmislite treba li vam doista to što držite u ruci. Ovo se osobito odnosi na neke veće kupnje, ali i na one svakodnevne koje se nagomilaju ako ih sprovodite u djelo iz dana u dan. Jednostavan trik je da malo pričekate prije nego kupite. Odredite određeni iznos kao limit i ako predmet na koji ste bacili oko nije nešto što morate hitno imati, pričekajte neko vrijeme kako biste vidjeli hoće li vam interes za njega splasnuti.
Od prethodnoga savjeta ima jedan obrnut, a to je da planirate unaprijed što će vam trebati u skoroj budućnosti (odjeća se malo izlizala i uskoro će je trebati obnoviti, automat za kavu je na izdisaju, vrijeme je za novu posteljinu…) i da pomalo izdvajate novac za to. Pratite postoje li akcije ili kuponi za popust za stvari koje vam trebaju. Ili čekajte rasprodaju stvari na kraju sezone pa ih kupite za sljedeću. Ovo se odnosi i na proizvode koje uvijek koristite, poput omiljenog dezodoransa, kreme, praška za rublje ili tableta za perilicu posuđa. Ako je na posebnoj ponudi, uzmite ga, jer biste ga ionako uzeli za 5 dana po redovnoj cijeni.
Ljudi kad se rode, uz ekstreme, imaju više ili manje talenta za racionalnu upotrebu svih materijalnih dobara koji ga okružuju, dosta toga ovisi i o odgoju . . . industrija marketinga je koncentrirana na programiranje uma na daj danas i ne razmišljaj šta će bit sutra jer tako funkcionira potrošačko društvo koje je preduvjet ekonomiji koja se svodi na potrošnju onoga šta se u tome trenutku nema u ruci nego će tek bit odrađeno / zarađeno / plaćeno šta opet generira i potražnju u budućnosti . . .
Volin slagat pročitane knjige na policu!
Sve sve ali “Ne morate kupovati knjige” ne. Kada saberemo na što sve spiskamo novac onda su knjige kiki riki prema tome.
Knjiga i CD-a (vinili su posebna priča) se nikada neću odreći. Prvo, zašto čekati svoj reda da pročitam ono što želim. Pa čak i po cijenu da je to prvi i posljednji put. Drugo, glazbu hoću slušati po svom a ne po uradnikovom ukusu na radiju.
Ima još jedan savjet koji često upali. Ne kupovati najnoviji proizvod, odnosi se na mobitele, laptope, Hi-Fi opremu, TV aparate, male kućanske uređaje, foto aparate, itd., odmah po pojavljivanju na tržištu. Kroz vrlo kratko vrijeme ti će predmeti biti znatno jeftiniji ili čak na rasprodaji. Dakle, strpljenje se isplati.
Prije odlaska u trgovinu se najesti da nisi gladan i žedan i kad si sit do bola gadi ti de pogled u hranu i piće posebno slatkiše i grickalice. Bio sam jednom gladan do bola, tad se javila želja impulzivnog kupovanja. Imati popis i samo uzimati što je na popisu.