Američka vojna vozila padaju u ruke talibana alarmantnom brzinom, govore izvješća

Sjedinjene Države i njihovi saveznici započeli su povlačenje iz Afganistana u svibnju, nakon više od 19 godina rata protiv talibana. Washington je obećao da će dovršiti povlačenje do 20. obljetnice terorističkih napada 11. rujna, što je poslužilo kao formalni izgovor za invaziju na Afganistan i početak globalnog ”rata protiv terorizma”.

Afganistanska nacionalna vojska, koju opremaju SAD, navodno predaje svoju vojnu opremu i oružje talibanima alarmantnom brzinom, a cijele bojne vojnika raspadaju se bez borbe, očekujući skori kolaps vlade, usred trenutnog povlačenja SAD-a i NATO-a iz zemlja.

Temeljita obavještajna istraga otvorenih izvora o opremi afganistanskih sigurnosnih snaga koju je izveo Oryx, medij usmjeren na sukobe, kojoj vjeruju glavni američki mediji, uključujući Forbes, procjenjuje da su talibani dobili u ruke čak 715 Humveeja i drugih lakih kamiona, plus desetke oklopnih vozila i teških topničkih sustava, posljednjih tjedana.

Izvještaj obznanjuje da su oba tenka Afganistanske nacionalne vojske, deseci minobacačkih sustava i protuzrakoplovnih topova, neki od njih ostaci sovjetsko-afganistanskog rata 1980-ih, 17 vučenih haubica D-30 od 122 milimetara, 141 američki Navistar Međunarodni kamioni, 21 oklopno oklopljeno vozilo otporno na mine, buldožeri, bageri i druga oprema uključeni su u talibanske oružane snage.

Uz izvještaj je osvanula i duža snimka, objavljena na društvenim mrežama afganistanskih snaga sigurnosti, na kojoj se vidi predavanje oružja i opreme talibanskim snagama.

Na nekim su videozapisima prikazani talibanski militanti, koji preuzimaju zapovjedništvo nad zarobljenim vozilima.

Sjedinjene Države potrošile su godine i milijarde dolara opremajući afganistansku nacionalnu vojsku i policijske snage, isporučujući zemlji više od 25.000 Humveeja i pružajući vladi tisuće drugih vozila i dijelova vojne opreme.

Forbes upozorava da bi talibani mogli zarobljena vozila iskoristiti za stvaranje velike mobilne borbene snage, ako budu u stanju napajati ih.

Mirovni sporazum između SAD-a i talibana u veljači 2020. nije obuhvaćao afganistansku vladu, a kratko primirje između Kabula i fundamentalističke milicije brzo je prekinuto, što je izazvalo široko rasprostranjeno nasilje, uključujući širenje samoubilačkih, bombaških napada, talibanske ofenzive u gotovo svim zemljama provincije te snajperski i napadnuti napadi na straže afganistanske vojske i policije. Talibani su 22. lipnja zauzeli glavni granični prijelaz Afganistana s Tadžikistanom.

U petak je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio zabrinutost zbog situacije u Afganistanu, upozorivši na prividnu koncentraciju džihadista DAESH (ISIS) * u sjevernom Afganistanu i potvrdivši da Moskva o situaciji razgovara sa svojim saveznicima iz Ugovora o kolektivnoj sigurnosti.

Kina je izjasnila vlastite strepnje zbog situacije u Afganistanu, jer dvije zemlje dijele 76 kilometara dugu granicu. U svibnju je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi upozorio da je američko “brzopleto povlačenje” iz ratom zahvaćene države “zadalo ozbiljan udarac mirovnom procesu” i “negativno utjecalo na regionalnu stabilnost”.

U svojoj najavi o povlačenju trupa u travnju, Biden je pozvao Rusiju, Kinu, Pakistan, Indiju i Tursku neka “pojačaju trud” i učine više kako bi “podržali Afganistan”.

Brzo pogoršanje sigurnosne situacije potaknulo je neke promatrače da izraze bojazan da su Sjedinjene Države možda pokušale izmanevrirati Rusiju, Kinu, srednjoazijske post-sovjetske republike i druge u poziciju ne bi li ušle u desetljećima dug afganistanski sukob.