Gazprom je spreman za izgradnju “Turskog toka” u Crnom moru

Danas se turski predsjednik Erdogan i ruski predsjednik Vladimir Putin sastaju u Sočiju, a neposredno prije odlaska na razgovore je Erdogan dao intervju u zračnoj luci i rekao kako će od Rusije vrlo čvrsto tražiti da ukloni sve trgovinske barijere s Turskom.

“Ako želimo postići promet u trgovini od 100 milijardi dolara, onda moramo odmah i potpuno ukloniti sva ta ograničenja “, rekao je Erdogan.

Turski predsjednik nije samo izrazio svoje želje, jer je to u odnosima između Rusije i Turske u ovom trenutku moguće, ali će sve ovisiti o stavu Ankare prema situaciji u Siriji. Naime, Turska je počela vojnu kampanju protiv Kurda na sjeveru zemlje, ali su se američke snage rasporedile na tursko-sirijskoj granici u takozvani kantonima Kobani i Hasaka, dok su se ruske snage, potpuno neočekivano, ali na zahtjev kurdskih YPG snaga rasporedile u kantonu Afrin.

No, Erdogan već ima razloga za zadovoljstvo, jer je ruski plinski div Gazprom poslao svoje ljude i opremu za početak izgradnje plinovoda “Turski tok“, a jučer je posebni brod “Audacia”, dužine  327 metara i specijaliziran za postavljanje podvodnih cijevi, uplovio u Crno more. Kako prenosi portal Marine Traffic, sutra će uploviti u luku Anapa u ruskom području Krasnodar, gdje treba početi s pripremama za početak izgradnje off shore dijela plinovoda “Turski tok”.

Turski tok – karta

Gazprom je priopćio kako će polaganje prvog dijela plinovoda duljine 910 kilometara od Rusije do Turske početi u ljetnim mjesecima.

Brod “Audacia” je u vlasništvu švicarske tvrtke Allseas Group, koja je u prosincu i veljači potpisala ugovore s ruskim holdingom South Stream Transport B.V. za izgradnju dvije linije “Turskog toka”, koje bi trebale biti završene 2019. Plinovod će kroz Crno more doseći europski dio Turske i ići će do granice s Grčkom.

Ranije je posebni brod za polaganje cijevi “Audacia” sudjelovao u projektima izgradnje plinovoda u Meksiku, Bengalskom zaljevu, obalama Brazila, Južnoj Africi, Australiji, Norveškoj i Velikoj Britaniji. Također je raditi na Mediteranu u 2011. i 2012. Godini, gdje je polagao cijeli u izraelskom polju Tamar. “Audacia” odjednom može nositi 14 tona cijevi, ima 7 stanica za zavarivanje i 3 za izolaciju. Maksimalna dubina na kojoj može polagati i povezivati cijevi je 4000 metara, dok ona u Crnom moru ne prelazi dvije tisuće.

Ranije je Gazprom priopćio kako su već spremna dva tunela na obali Krasnodarske regije, potrebna za početak izgradnje off shore dijela plinovoda. Čelnik ruskog holdinga Aleksej Miller je izjavio da se u turskom dijelu Crnog mora i dalje provode potrebne hidrografske studije.

Dva kraka plinovoda “Turski tok” osigurat će opskrbu 32 milijarde kubnih metara plina godišnje, zaobilazeći Ukrajinu. Kroz prvi će teći 12 milijardi za tržište Turske, a preostale 4 milijarde kubnih metara će, prema tvrdnjama turskih vlasti, služiti za novoizgrađeni “Južni plinski koridor” od Azerbejdžana do Grčke i Italije.

U ožujku si Gazprom i talijanski ENI potpisali Memorandum o razumijevanju o opskrbi plinom Europe duž južnog koridora i najavili nove ugovore za promjenu punkta za isporuke plina.

Kroz drugi krak “Turskog toka” bi sav plina tekao prema Europi. U veljači prošle godine su Gazprom, Edison SpA i DEPA SA potpisali Memorandum o razumijevanju o opskrbi prirodnim plinom iz Rusije u Grčku i dalje prema Italiji. Međutim, način kako to napraviti je problem koji još nije riješen. Za opskrbu ruskim plinom bi EU morala izgraditi novi plinovod na teritoriju Grčke i Italije, koji bi bio povezan sa “Turskim tokom”.

Međutim, izgradnja ovog plinovoda bi bio značajan udarac za Ukrajinu, zbog čega se neki protive ovom projektu.

“Za Ukrajinu bi ovaj projekt imao negativan utjecaj, ali ne tako velik kao “Sjeverno tok”. Međutim, gubitak od oko 15 milijardi kubičnih metara tranzita od aktualnih 70 milijardi kubnih metara godišnje je za nas vrlo veliki iznos”, rekao je ranije čelnik ukrajinskog Naftogaza, Andrej Kobolev.

Ukrajina danas samo za tranzit ruskog plina dobiva oko 2 milijarde dolara godišnje, a izgradnja “Sjevernog toka 2”, na čemu insistira Njemačka, te izgradnja “Turskog toga”, smanjit će tranzit preko Ukrajine do pet puta, a time i prihode Kijeva. Nakon završetka ova dva projekta, Gazprom s aktualnih 70 milijardi planira smanjiti tranzit preko Ukrajine na 15 milijardi kubnih metara plina godišnje, količinu potrebna tek za opskrbu Balkana.