fbpx

Kina protiv SAD-a odavno koristi „valutnu atomsku bombu s osiromašenim uranom“

Dolar novcanica

Kina je danas glavna meta američke administracije, zbog širenja ekonomskog utjecaja i „oduzimanja“ globalnog tržišnog udjela američkom i gospodarstvima grupe G7, ali i zbog politike dedolarizacije Pekinga, za koju je i autor ovog teksta pogrešno mislio da je počela krajem 2013. godine i najavom tog plana u kratkom članku objavljenom od strane državne agencije Xinhua. Ovo je posebno važno u kontekstu američkog duga, odnosno 1110 milijardi dolara državnih obveznica američke riznice u svibnju ove godine. Mnogi će reći da je to ogroman novac, što je istina, ali postoje stvari zbog koje su SAD posebno ljute, čak i ako nema najava da će Peking u ratu protiv Washingtona koristiti ovu „financijsku nuklearnu bombu“.

Naime, Kina je davno najavila odustajanje od dolara, ali to nitko nije znao osim Washingtona. Sada je, uoči nove runde trgovinskih pregovora s Amerikancima, Peking otkrio tajnu promjene strukture svojih deviznih rezervi. Ispada da je mnogo prije prelaska kinesko-američkog suparništva u otvorenu fazu trgovinskog rata Peking počeo smanjivati ovisnost svojih rezervi o američkom dolaru, što bi se moglo smatrati početkom dedolarizacije.  Davno prije 2013.

Još jedna runda propalih trgovinskih pregovora između Sjedinjenih Država i Kine je održana krajem srpnja. Washington je ranije objavio da može razgovarati o zaštiti prava intelektualnog vlasništva, načinima za smanjenje negativnog salda u trgovini s Kinom, uklanjanju necarinskih trgovinskih prepreka i razvoju trgovine uslugama i poljoprivrednim proizvodima.

Ipak, Bijela kuća je rekla kako sumnja u uspjeh sastanka, ne isključujući mogućnost da će Peking sada čekati do predsjedničkih izbora 2020. godine. Dogovor nije postignut, jer ni SAD nisu odustale od svojih ultimativnih zahtjeva, neprihvatljivih za Kinu.

Međutim, ne može se reći ni da je Kina neaktivna. Kina je posljednjih godina značajno promijenila strukturu svojih deviznih rezervi, smanjujući udio američkog dolara u njima.

U svjetlu neizvjesnosti oko američko-kineskih trgovinskih odnosa, Peking je po prvi put u povijesti objavio izvješće Državne uprave za kontrolu deviznog prometa Kine. Dokument otkriva podatke poput operativnih pokazatelja deviznih rezervi i njihove strukture, kao i koncept ulaganja deviznih rezervi, metode upravljanja rizikom i drugo, navodi kineska novinska agencija Xinhua.

Kina potkopava dolar još od 1995.

Najsenzacionalniji zaključni dio izvješća je potvrda o smanjenju udjela američkog dolara u strukturi deviznih rezervi zemlje. Konkretno, udo dolara je pao sa 79% u 1995. na 58% u 2014. godini, navodi se u kineskom izvješću. S druge strane, udio rezervi neameričkih valuta se u istom razdoblju povećao s 21 na 42%. Ovo su strašni podaci za američku riznicu i problemi s kojma se Washington nosio u tajnosti više od dva desetljeća.

Istodobno, devizne rezerve Kine općenito i dalje rastu. Prema Narodnoj banci Kine su u lipnju porasle za 18,23 milijarde dolara, na 3129 milijarde dolara. Ne isključivo u američkoj valuti, naravno. Iz podataka Međunarodnog monetarnog fonda proizlazi da na devizne rezerve Kine otpada oko 30% globalnih rezervi, što je impresivna brojka.

Kinezi takvu promjenu strukture deviznih rezervi objašnjavaju željom da “diverzificiraju” svoju imovinu.

“Više diverzificirane devizne rezerve Kine pomoći će smanjenju deviznog rizika i odražavat će promjene u razvoju kineske ekonomije i trgovine, kao i vanjska plaćanja”, rekao je Wang Chunin, predstavnik Državnog odjela za deviznu kontrolu Kine, prenosi Reuters.

Peking ne samo da diverzificira svoje rezervne valute, već povećava i svoje zlatne rezerve. Kako slijedi iz istog izvješća, od 2005. do kraja 2018. zlatne rezerve zemlje su se povećale sa 600 na 1852 tona. I ovdje govorimo o službeno prijavljenim zlatnim rezervama, koje Kina objavljuje neredovito i često su izvješća nepouzdana, jer se vjeruje da ima puno više zlata od prikazanog.

Ali čak i ovako je Kina danas na šestom mjestu u svijetu po zlatnim rezervama i najveći je svjetski proizvođač zlata, kao i njegov glavni potrošač.

Komentirajući podatke o zlatnim rezervama, State Department je rekao: “Kina dinamički prilagođava svoju imovinu na temelju dugoročnih i strateških ciljeva.”

„Valutna struktura kineskih deviznih rezervi postaje sve raznolikija, puno raznovrsnije od globalnog prosjeka“, naglašavaju u Pekingu.

Međutim, ovdje imamo dodatni pad,. Naime, a je udio američkog dolara u strukturi deviznih rezervi Kine ostao na razini 2014. godine, odnosno 58%, tada bi Kina krajem lipnja ove godine, od ukupnih rezervi vrijednih 3129 milijardi dolara, imala dolasku imovinu vrijednu oko 1800 milijardi dolara. Tako saznajemo da „nedostaje“ preko 600 milijardi imovine u dolarima.

Istovremeno, prema podacima američke riznice, Kina je krajem svibnja posjedovala američke državne obveznice u iznosu od oko 1110 milijardi dolara i bila je najveći američki inozemni vjerovnik.

Li Jie, istraživač kineskih deviznih rezervi na Centralnom financijskom i ekonomskom sveučilištu u Pekingu, slaže se da je udio dolara u kineskim rezervama doista značajno opao.

“Možda je to rezultat kineskih deviznih swap transakcija s drugim središnjim bankama”, rekao je Li Jie, sugerirajući kako ne zna točan razlog odljeva dolarske imovine u rezervama Kine.

Peking, kao glavni vlasnik imovine u američkim dolarima, više puta je optuživan za mogućnost „bacanja“ svoje imovine kako bi potkopao financijska tržišta Sjedinjenih Država. Pad udjela američke valute u strukturi kineskih deviznih rezervi, trend koji traje godinama, čini se sasvim prirodnim, kažu kineski i stručnjaci izvan SAD-a.

Istina, trgovinski sukob između Sjedinjenih Država i Kine nije počeo zbog strukture kineskih zlatnih i deviznih rezervi, već zbog tehnološkog proboja Kine, koji je sve jači.

Naime, počevši od podređenog položaja u globalnoj raspodjeli rada kao dobavljač jeftine radne snage, Kina sada sve više konkurira i nadmašuje zapadne zemlje u visoko tehnološkim proizvodnim sektorima. Ova strategija također zahtijeva slabljenje kineske ovisnosti o američkom tržištu i dolaru.

Potpuno je logično da Kina u konačnici poveća udio eura u rezervama. Euro je gotovo jednaka likvidna alternativa za dolar i njegov se udio, ako Peking želi, može dovesti do količine jednake količini dolarskih rezervi. To će biti stabilna struktura rezervi s dvojnom valutom, gdje se deprecijacija jedne valute nadoknađuje rastom druge i obrnuto, a svemu treba dodati i zlato.

No, cijeli svijet je zabrinut zbog ogromne veličine američkog javnog duga. Svi žele biti spremni ako situacija u američkoj ekonomiji iznenada dovede do svih uvjeta za proglašenje bankrota, a to s ovakvim rastom potrošnje i proračunskim deficitom uopće nije nemoguć scenarij.

Kine se nakon 2013. godine, kada je zbog neusvajanja američkog proračuna drhtao cijeli svijet, odlučila javno obznaniti da pokreće proces dedolarizacije. Ubrzo je našla partnera u Rusiji, koja se Kini pridružila pritisnuta sankcijama 2014.

To je i razlog zašto je Kina početkom 2018. godine započela trgovanje naftnim ugovorima za isporuke denominiranim u juanima. To je bio snažan udarac za dolar, a sljedeći udarci su bili manji, ali konstantni.

Promjena strukture kineskih rezervi i povećanje rezervi u zlatu, koja je započela davno prije trgovinskog sukoba Washingtona i Pekinga, objašnjava se jednostavnom željom države da diverzificira svoje rezerve, što se s obzirom na periodične financijske krize i prijetnje svih vrsta trgovinskih i financijskih ograničenja od strane Sjedinjenih Država prema drugim državama, uključujući Kinu, pokazala kao ispravno odabrana strategija.

Istodobno, pad udjela imovine denominirane u dolarima u rezervama Kine može se smatrati i pokušajem smanjenja „ovisnosti“ o Sjedinjenim Državama u svim područjima.

Naravno da u ovoj fazi potpuno odustajanje od dolara nije moguće, makar i zbog nedostatka jasne alternative, ali i zato što Kina treba Ameriku, ne kao hegemona, već kao jaku zemlju s jakim tržišnim potencijalom.

Dinamika strukture kineskih zlatnih rezervi nema karakteristike trenda s onim što se događa s deviznim rezervama drugih zemalja. Naime, po opsegu operacija središnjih banaka prošlog stoljeća se svijet služio jedinom uistinu likvidnom valutom, američkim dolarom i odgovarajućim likvidnim tržištem američkih državnih obveznica. Sve ostale svjetske valute imale su malen udio u rezervama središnjih banaka.

Sve se promijenilo pojavom velike regionalne valute, eura. Središnje banke su polako počele diverzificirati strukturu svojih rezervi, prije svega smanjujući udio dolara u korist europske valute. To je i jedan od razloga zašto se ova uprava otvoreno suprotstavlja Europskoj uniji, dok su sve ostalo izgovori za vraćanje primata dolara nad eurom.

Američki dug i Kina

Američki dug Kini je u svibnju ove godine iznosio 1110 milijardi dolara, što je  27% od 4100 milijardi američkih državnih obveznica koliko ih trenutno drže strane zemlje. Ukupni američki dug iznosi 22 800 milijardi dolara. Kina ima najveći udio američkog duga u inozemstvu. Na drugom mjestu je Japan s 1100 milijardi dolara. Slijedi Velika Britanija s 332 milijarde dolara, Brazil s 306 milijardi dolara i Irska s 271 milijardom dolara. Ove zemlje zajedno drže 75% američkog duga u stranim zemljama.

Kina smanjuje svoje udjele u američkom dugu od studenog 2013. godine, kada je držala 1300 milijardi dolara. Peking želi vidjeti rast svoje valute, juana . Da bi to učinila, Kina je trebala odvezati s veza dolarskog pristaništa, jer ta luka više nije sigurna.

Tako  je za Forex trgovce  na globalnim tržištima juan postao atraktivniji. Kineska ekonomija blago usporava, iako su to bile prognoze planiranog rasta, koji je u novom razdoblju odlučio poboljšati standard kineskih građana i modernizirati ruralna područja. Time se postiglo da raste unutarnja potrošnja, ali to utječe na kineski izvoz, što znači manje mogućnosti ulaganja u američke obveznice.

Ne treba gajiti iluzije, Kina dugoročno želi da juan kao svjetska valute zamijeni američki dolar. Kina također reagira na optužbe za manipulaciju. Većina zemalja želi da im vrijednosti valuta padnu tako da mogu pobijediti u svjetskim valutnim ratovima. Zemlje s nižim vrijednostima valuta izvoze više, jer njihovi proizvodi, ako se prodaju u stranim zemljama, koštaju manje. Rusija je tipičan primjer, koja je u najvećoj krizi ostavila plutajući tečaj i oslabila rublju.

Prije veljače 2014. Kina je, kao odgovor na američki pritisak, pojačala konverziju juana u dolar. Ali se kurs obrnuo kada je dolar tijekom 2014. i 2015. porastao za 25%, stvarajući  mjehur imovine . Budući da je tečaj juana bio fiksiran za dolar, ta je porast povećao i vrijednost juana. Kina je odlukom vlade i Narodne banke morala „ručno“ spustiti vrijednost juana, kako bi ostala konkurentna na ostalim tržištima u nastajanju, koja su imala slobodno promjenjive valute.

U 2018. je dolar ponovo počeo slabiti. Kad se to dogodilo, Kina je mogla dopustiti rast juana u odnosu na dolar bez narušavanja konkurentnosti sa susjedima.

Ovdje imamo još jednu zanimljivost. Kina je od 2010. svake godine imala više od milijarde dolara američkog duga. Tada je američko ministarstvo financija promijenilo način na koji mjeri dug. Prije srpnja 2010. su izvještaji Washingtona pokazali da je Kina imala 843 milijardi dolara duga. Zbog toga je teško praviti dugoročne usporedbe.

Kako je Kina postala jedan od najvećih američkih kreditora

Kina je više nego sretna što posjeduje gotovo petinu američkog duga koji se nalazi u inozemstvu. Posjedovanje američkih državnih obveznica pomaže rastu kineske ekonomije, jer juan održava slabim u odnosu prema dolaru. Zbog toga je kineski izvoz jeftiniji od američkih proizvoda. Kini je najveći prioritet stvaranje dovoljno radnih mjesta za svojih 1,4 milijarde ljudi.

Sjedinjene Države dozvolile su Kini da postane jedan od njenih najvećih kreditora zato što Amerikanci uživaju u niskim potrošačkim cijenama. Prodajom duga Kini se plaća savezna potrošnja koja potiče ekonomski rast SAD-a. To također omogućava da se drže niske kamatne stope u Sjedinjenim Državama. Ali kratkoročna strategija, od godine do godine, kineskog vlasništva nad američkim dugom pomiče ekonomsku ravnotežu snaga u korist Kine.

Zašto Kina posjeduje toliko američkog duga

Iako smanjen, američki dug Kini je još uvijek impresivan, ali Kina tako osigurava da juan uvijek bude nizak u odnosu na američki dolar. Zašto? Dio ekonomske strategije Pekinga je zadržati i kontrolirati konkurentne izvozne cijene. To čini držanjem juana po fiksnom tečaju u usporedbi sa svojom “valutnom košaricom” u kojoj dolar još uvijek čini većinu.

Kad dolaru padne na vrijednosti, kineska vlada koristi dolare s kojima raspolaže za kupovinu državnih obveznica. Ove dolare dobiva od kineskih tvrtki koje ih primaju kao naknadu za svoj izvoz. Kada Kina odluči, ona povećavaju potražnju za dolarom i time povećava njegovu vrijednost, a da Trump, ili bilo koji drugi predsjednik, tu ne može učiniti ništa.

Kina kao najveći američki kreditor ima i neke političke utjecaje. Dovoljno je da Kina zaprijeti da će prodati dio svojih američkih obveznica. Zna da bi, ako to učini, porasle kamatne stope u Sjedinjenim Državama, usporavajući američki ekonomski rast. Kina često zahtijeva da „neka nova valuta“ zamijeni dolar koji se koristi u većini međunarodnih transakcija. Nisu zanemarive ni količine nedolarskih razmjena, koje Kina ima s Rusijom, Iranom i drugim zemljama s kojima ima veliku trgovinsku razmjenu.

Kina vuče svoje poteze svaki put čini kada Sjedinjene Države „dopuste“ da vrijednost dolara padne. Zbog toga je dug koje Kina posjeduje izuzetno vrijedan.

Kada bi Kina odlučila samo djelomično koristiti „financijsku nuklearnu bombu“ i oslobodila se dolara u većoj količini, potražnja za dolarom bi na globalnoj razini pala. Ovaj kolaps dolara uništio bi međunarodna tržišta još više od  financijske krize 2008. godine. Ali bi, zajedno sa ekonomskom krizom svih ostalih, patila i kineska ekonomija.

Vjerojatnije je da će Kina polako prodavati američke državne obveznice koje posjeduje. Čak i kada bi samo upozorila da to planira, potražnja za dolarom bi počela opadati. Ali bi to ugrozilo konkurentnost Kine, jer bi povećalo izvozne cijene kineskih proizvoda, a američki bi potrošači umjesto kineske kupovali američke robe. Kina bi mogla započeti ovaj proces samo ako dodatno proširi svoj izvoz u druge azijske zemlje i poveća domaću potražnju, a upravo na tome i radi. No, kako je proces još u tijeku, bilo bi nerazumno vući ishitrene poteze, što nikada nije bila politika Pekinga, kako ovih tako ni bivših vlasti još od vremena carstva i raznih kineskih dinastija.

Kineska strategija djeluje

Kineska konkurentna strategija s niskim cijenama je djelovala sve do danas. Tijekom tri desetljeća prije aktualnog „usporavanja“, iako govorimo o rastu o kojem neki mogu samo sanjati, kinesko je gospodarstvo raslo po stopi od 10% godišnje. Od 2018. raste od gotovo 7%, što je održivija stopa rasta. Kako god računali, Kina je postala najveće gospodarstvo na svijetu, premašivši Sjedinjene Države i Europsku uniju. Kina je u 2010. postala i najveći svjetski izvoznik. Kini je potreban taj rast da bi još više povećala standard stanovništva, iako se i u tom području bilježe impresivni rezultati, posebice na kineskom selu, koje je nekada bilo primjer siromaštva Kine, što su priznali i novinari The New York Timesa koji su posjetili ruralnu Kinu da vide rezultate provedbe plana središnjih vlasti o modernizaciji kineskog sela.

Vraćajući se na američki dug, govoreći strogo u brojkama, unatoč svojim prijetnjama, Kina će i dalje biti jedan od najvećih svjetskih vlasnika američkog duga. Međutim benefiti su ogromni, a još nije vrijeme da se Peking i trgovinskom ratu koristi „financijsku nuklearnu bombu“. Može se reći da se za sada ograničio koristiti onu s „osiromašenim uranom“, jer čak ni protiv nje američka uprava i ministarstvo financija nemaju učinkovit „proturaketni štit“.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
25 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije

Kad Kina pređe sa pretežno izvozne u pretežno potrošnju ekonomiju, što nije više ni tako daleko, dolaru, dolazi kraj….To se zna več neko vrijeme… Več, danas je dolar još uvijek rezervna valuta samo iz dva razloga… Zbog inercije i zbog, toga, što se nije još pojavila alternativa….A pitanje, dali če… Pročitaj više »

Ilirac
Gost
Ilirac
2 godine prije

Moderna Kina je kreacija zapada. I to preciznije receno najbogatijih familija zapada koji je koriste kao alat za usposavu svjetske vlade i diktature bazirane na komunistickim principima. Bertrand Russell engleski filozof i matematicar koji je u velikoj mjeri trasirao to svjetsko drustvo u svojoj biografiji je napisao da su pripremili… Pročitaj više »

denis
Gost
denis
2 godine prije

Kada Japan i amerika kradu onda to nije problem?

norbert boulf
Gost
norbert boulf
2 godine prije

kao obično u ljudskoj djelatnosti i aktivnosti svojstvenoj samo čovjeku (na ovoj planeti) postoje samo dva osnovna i jedan sporedni ekonomski model !. 1. novac-resursi-proizvodnja roba- novac (potrošnja.(kupnja)) sve se bazira na novcu i derivatima novca (ilizija) 2. resursi-proizvodnja-novac/razmjena-resursi ( sve se bazira na resursima i sposobnosti iskorištavanja resursa novac… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Skoro 4 000 mlrd deviznih rezervi, krvi ti krvave, bez tajnog zlata, što kriju. Dobro, u EU su uložili 300 mlrd u Treći svijet u razne projekte 5000 mlrd dolara. Fascinantno. Ali da je 1995. sve počelo , to govori da rade tiho, polako i bez brzopletih akcija, čak i… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Intelektualno vlasništvo? Čije? Ako neka kompanija zbog radne snage pristane na prijenos tehnologija, know how model, tko je to izmislio ? Kina ili Zapad koji je tako davao truljave tehnologije Trećem svijetu. E kad je Peking rekao da mogu raditi u Kini, ali da po američkim zakonima o tržištu moraju… Pročitaj više »

tihobl
Gost
tihobl
2 godine prije

A zato bi postovali kad to ni drugi ne rade? Kad Ameri plate kinezima patentno pravo na barut onda mogu nesto traziti.

Ray
Gost
Ray
2 godine prije

Hehe…kradu americke firme tehnologije jedne od drugih, a kamoli od ostatka sveta. Sto bi Kina bila izuzetak

Red Dog
Gost
Red Dog
2 godine prije

To sa intelektualnim vlasnistvom pokazuje naivnost zapada.
Oni su zamislili svet tako da ce kinez praviti Nike za 0,5 $, oni ce prodati to za 50 $ i provesti ostatak vremena brojeci novac. Jer je kinez blesav i ne shvata sta se desava.

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije

Maus
😃😂
O.K. That’s it. Neš’ biti guverner…!

tedi
Gost
tedi
2 godine prije

A zasto ih Amerikanci ne bombarduju,kada su lopovi.Neke drzave su bombardovali kada im se klinac digo.Vidi ti svijetskog Baje,Kina im sve pokrala,sinja ih ko pas masnu torbu a oni ni da se iskeze,nesto je debelo trulo u drzavi Danskoj.

Ilirac
Gost
Ilirac
2 godine prije

Za Lakija: Bertrand Russell u knjizi: ‘The Problem of China’ opisuje svoje iskustvo iz Kine predavanja tamosnjoj kineskoj inteligenciji 63 predavanja u 10 mjesei izmedju 1921 i 1922 i na strani 246 govori o tome da je Socijalizam najbolji buduci sistem za Kinu koja u ono vrijeme nije imala nikakve… Pročitaj više »

Ilirac
Gost
Ilirac
2 godine prije

Za Lakija: Bertrand Russell u knjizi: ‘The Problem of China’ opisuje svoje iskustvo iz Kine predavanja tamosnjoj kineskoj inteligenciji 63 predavanja u 10 mjesei izmedju 1921 i 1922 i na strani 246 govori o tome da je Socijalizam najbolji buduci sistem za Kinu koja u ono vrijeme nije imala nikakve… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik