fbpx

Plinski rat – Jug Europe nema alternative plinovodu “Turski tok”?

Plinovod

“Plinovod Turski tok će biti ključan za regiju. On će biti ključ za sve dijelove regije s aspekta diversifikacije energetskih putova. Slažemo se s našim partnerima, a mi smo također važan partner u projektu”, rekao je Berat Albayrak, turski ministar energetike i prirodnih resursa, na 22. Svjetskom naftnom kongresu koji se od 9. do 13. srpnja održava u Istanbulu.

Vodeći analitičar ruskog “Nacionalnog fonda energetsku sigurnost”, Igor Juškov, tvrdi kako ruski projekt bez sumnje postaje ključan za južni plinski koridor prema Europi.

Bruxelles se dugo oslanjao na plin iz Kaspijskog mora, koji je trebao biti alternativa za ruskim isporukama.  Međutim, projekt plinovoda “Nabucco“, koji je Europi trebao isporučivati turkmenski plin, propao je. Kada su Rusija i Iran blokirali prolaz plinovoda između Turkmenistana i Azerbejdžana na Kaspijskom moru, ispostavilo se da je beskoristan.

Nakon toga je Europska komisija zanemarila odredbe iz  Trećeg energetskog paketa i odobrila “Južni plinski koridor“, kroz kojeg je azerbejdžanski plin iz Kaspijskog mora morao doći u EU tijekom 2019. No, Baku je nema dovoljno plina za tako velike isporuke.

Na Svjetskom naftnom kongresu u Istanbulu je Rovnag Abdullayev, predsjednik azerske kompanije SOCAR, izjavio da je Azerbejdžan spreman zadovoljiti potrebe plina Europe, ali nije mogao precizno reći količine koje bi Baku mogao isporučivati Europskoj uniji.

“Azerbajdžan bi prema dugoročnim obvezama Europi trebao isporučivati 10 milijardi kubnih metara godišnje i još 6 milijardi u Tursku. Bit će dobro ako zemlja uspije ispuniti ove obveze”, rekao je Igor Juškov.

Ranije je zamjenik predsjednika Gazproma, Aleksandar Medvedev, izjavio kako Azerbejdžan nema dovoljno plina, jer je već prisiljen pumpati ga natrag u polja, kako bi održao razinu proizvodnje nafte.

Zbog toga sada Gazprom i azerska državna tvrtka SOCAR pregovaraju o povećanju isporuka ruskog plina Azerbejdžanu. Za sada ruski holding ima ugovor za isporuke do 2 milijarde kubnih metara plina godišnje Azerima, a SOCAR je zainteresiran za povećanje i dodatnih 3 do 5 milijardi kubnih metara. O ovom poslu je početkom srpnja održan posljednji krug pregovora u St. Petersburgu. Dakle, jednadžba je jednostavna, turkmenski plin ne može do EU, a Azerbejdžan ga nema dovoljno.

Još jedan pokazatelj da posao s “Južnim plinskim koridorom” neće teći glatko može biti izjava turskog ministarstva vanjskih poslova, Mevlüta Cavusoglua, koji je prošle godine rekao da će prvi krak plinovoda “Turski tok” svake godine isporučivati oko 16 milijardi kubnih metara plina, a višak kojeg ne bude trebala Turska će ići u TANAP, “Transanadolski plinovod” preko Turske, koji je dio Južnog plinskog koridora.

Ukupni kapacitet oba kraka “Turskog toka” će biti oko 32 milijarde kubnih metara plina, dvostruko više nego “Južni plinski koridor”. Čak i ako se “Južni plinski koridor” bude mogao opskrbljivati  plinom Turkmenistana i Izraela, čak i drugih, sudbina drugog kraka ruskog projekta je blizu realizacije.

Gazprom Export i mađarski Hungarian Gas Trade Ltd su prošlog tjedna potpisali su Memorandum o razumijevanju, a mađarska agencija MTI javlja kako Budimpešta želi ugovor o opskrbi plinom kroz “Turski tok” koji će joj osigurati oko 8 milijardi kubnih metara plina godišnje.

“Mađarska razmatra opskrbu plinom kroz “Turski tok” na najbolji mogući scenarij, jer ostali kanali, kroz Rumunjsku ili Hrvatsku, nisu u planu”, kazao je na sastanku s predsjednikom Gazproma, Aleksejem Millerom, mađarski ministar vanjskih poslova, Peter Siyyarto.

Glavni volumen isporuka za Mađarsku kroz “Turski tok” će zamijeniti dobavne pravce koji trenutno idu preko Ukrajine, kroz koje je prošle godina Mađarima isporučeno 5,7 milijardi kubnih metara plina.

U svakom slučaju, 8 milijardi kubnih metara je pola opterećenja druge linije “Turskog toka”, koji je dizajniran za isporuke ruskog plina u Europu. Kao što je navedeno od strane ruskog ministra za energetiku, Aleksandra Novaka, sada se razmatraju dva pravca isporuka iz Turske, jedan u smjeru Grčke i Italije i drugi preko Bugarske, Srbije, Mađarske do Baumgartena u Austriji.

Sofija je izrazila želju da postane plinsko čvorište kojem ruski plin biti glavni izvor.

“Ovo je jedna od opcija, zajedno s projektom “Posejdon” preko Grčke do Italije ili čak širenjem “Transjadranskog plinovoda” iz Turske u Italiju preko Grčke, koji je također dio “Južnog plinskog koridora”. Sada imamo opciju preko Bugarske, Srbije i Mađarske, što je nakon prisilnog otkazivanja velikog plinovoda “Južni tok” ove zemlje natjeralo da ozbiljno razmotre planove za razvoj plinske transportne infrastrukture i pristup zajamčenim izvorima opskrbe plinom”, rekao je zamjenik ravnatelja “Nacionalnog fonda energetsku sigurnost”, Aleksej Grivač.

Prema riječima stručnjaka, sada je glavni problem s isporukama plina preko Bugarske i Srbije do Mađarske i dalje do Austrije unutarnja infrastruktura u EU. Naime, prema zakonima koje sama usvojila, EU je sada odgovorna za unutarnju infrastrukturu i distribuciju, čime je zapravo olakšala posao Gazpromu.

“Hoće li morati graditi potrebnu infrastrukturu u okviru Trećeg energetskog paketa za primanje plina iz druge linije “Turskog toka” i nije najvažnije pitanje. Važnije je hoće li imati dovoljno političkih i financijskih resursa. Do sada nemamo odgovor na to pitanje”, vjeruje Grivač.

Prošlog tjedna je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao Rusiju da sudjeluje u izgradnji međudržavnog spojnog plinovoda s Bugarskom, što je već znak da Sofija vjerojatno nema sredstava da sama izgradi plinsko čvorište.

Za ovu inicijativu je veliki interes pokazala i Austrija. Sredinom prošlog mjeseca austrijski list Der Standard piše kako OMV grupa želi oživjeti što je moguće od projekta “Južni tok” i kako OMV i Gazprom pregovaraju kako dovesti plin do austrijskog čvorišta Baumgarten.

“Najviše koristi od obnove Južnog toka bi imali OMV i Austrija, koji bi postali središte plina. Kada se savezni kancelar Christian Kern sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom u St. Petersburgu, puno se govorilo o demontiranju široko-kolosiječne željeznice, a također se raspravljalo i o manjim projektima vezanim za ukapljeni prirodni plin”, piše Der Standard.

Međutim, prema austrijskom listu, svi detalji o velikom poslu oko nastavka izgradnje “Južnog toka” se drže u strogoj tajnosti. Kancelar Austrije Christian Kern i šef grupe OMV, Rainer Seele, odbili su komentirati informacije.

FOTO – Plin iz “Turskog toka” (zeleno) u novoj verziji može ići u Mađarsku (crveno), te Grčku i Italiju kroz TAP (plavo)

Turski tok
Turski tok

Američki državni tajnik Rex Tillerson je Svjetskom naftnom kongresu u Istanbulu rekao da će projekti kao što su “Južni plinski koridor” i projekt izgradnje podvodnog plinovoda od Izraela preko Cipra i Grčke do Italije omogućiti Europi da diversificira svoje izvore energije i poboljšati svoju energetsku sigurnost.

Kako se čini, danas je samo “Turski tok” projekt koji preko južne rute značajno može povećati isporuke plina Europi. Prva linija plinovoda, kako je rekao Aleksej Miller, počet će s radom već idućeg proljeća, a druga 2019.

Tijekom 2020. se očekuje i pokretanje “Južnog plinskog koridora” prema Europi, no ruski projekt mu odmah može isporučivati 20 milijardi kubnih metara plina godišnje, a Azerbejdžan najviše 10 milijardi. No, s obzirom na rast potrošnje plina u Europi i pad tranzita ruskog plina preko Ukrajine će odigrati ključnu ulogu u opskrbi, jer je jedno sigurno – EU ne smije ostati bez plina.

Prema agenciji Platts je 2016. u Europi potrošnja plina porasla za 6%, na oko 447 milijardi kubnih metara, a ove godine će i dalje rasti. Osim toga, povećava se udio uvoza, jer unutarnja proizvodnja pada. Na primjer, zbog opasnosti od potresa u području Gröningena su u Nizozemskoj smanjili proizvodnju s 27 milijardi na 24 milijarde prošle godine.

U međuvremenu, od svih ostalih glavnih izvora opskrbe plinom u EU, samo Rusija može jamčiti povećanje proizvodje i isporuka, što ne mogu ni Norveška, ni Alžir.

Istina, tu je američki LNG, ali on i dalje nije konkurentan u odnosu na plin iz plinovoda i kupuje ga se za jednokratna popunjavanja potražnje. Dakle, sudeći prema izjavama stručnjaka na 22. Svjetskom naftnom kongresu, koji se ovih dana održava u Istanbulu, ali i pregovorima proteklih tjedana, ruski plin će u narednim godinama ostati glavni izvor za zadovoljenje porasta potražnje. Do sada je ove godine izvoz ruskog plina u EU porastao za 12%, što znači da Gazpromu možda neće biti dovoljni ni plinovodi “Turski tok” i “Sjeverni tok 2” da zadovolji rastuće potrebe Starog kontinenta.

World Petroleum Congress

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
36 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
tuf
Gost
tuf
4 godine prije

Sve mi se cini da ce za koju godinu glavni opskrbni pravac plina za JI Europu postati upravo gorenavedeni, Austrija i Madjarska ce sluziti kao primjer cuvanja nacionalnih interesa, a Hrvatska ce se po milijunti put ceskati kao majmun po glavi kada se na LNG terminalu pojavi jedan brod mjesecno.… Pročitaj više »

Osoba C
Gost
Osoba C
4 godine prije

Hoće ovi oko nas, hoće! Šta će to nama, u Buzinu su davno rekli da bi te cijevi narušile ljepote prirode drage nam zemljice.

Adriana
Gost
Adriana
4 godine prije

Kako patetično zvuči mogućih 3 milijarde kubnih metara plina preko LNG terminala (broda) na Krku u odnosu na potrebe i kapacitete navedene u članku. Pa dajte molim vas, ni Madžari, niti Srbi i ostali s jugoistoka ne razmatraju ozbiljno takvo što.

17 novembar
Gost
17 novembar
4 godine prije

politika hrvatske vodi ostvarivanju plana da se uniste ostrva na jadranu podmetanjima pozara i privatizacijama i raseljavanjem ljudi da ostrva pretvore u skladista za plin i naftu na ovome norveske istrazivacke kompanije rade uveliko sto je krajni cilj unistenje grane turizma i u skorrijoj buducnosti autonomija istre od koji talijanski… Pročitaj više »

Svjatoslav 969
Gost
Svjatoslav 969
4 godine prije

Ruse ne zanimaju Bugari u nakakvom slucaju. Dva kraka gasaovoda sto idu za Tursku ( jedan je dio evropske turske) ici ce u Grcku pa za Mak-Srb. Zato su i problemi u Mak sa Albancima koji ce ukociti ili ometati taj projekat. Zato su instalirani u Sorbranju. U ovom biznisu… Pročitaj više »

Miki
Gost
Miki
4 godine prije

Tuta Bugari odustali od toga da imaju svoj plinovod direktno iz Rusije (stari Južni tok), sad su pristali da budu tranzitna zemlja plinovoda iz Turske. Budala uvek ostaje budala.

Miki
Gost
Miki
4 godine prije

Hrvati su toliko iskompleksirani da i na vlastitu gospodarsku štetu teraju neko liderstvo regiona. Slovenci im lepo rekli da će Agrokor zbog podkapitaliziranosti potopiti kupnja Merkatora. Ali nije bilo pameti več je kupnja Merkatora postala nacionalni projekat kako postati gospodarska “sila” veća od Slovenije, a sad će Agrokor dokusuriti Hrvacku… Pročitaj više »

Arkaj
Gost
Arkaj
4 godine prije

Evropske države su limitirane u svom suverenitetu i donošenju političko – ekonomskih odluka te ih to čini igračkama u rukama američke imperije. Jedna njemačka, najveća evropska ekonomija, pri tom ipak ima nešto manevarskog prostora dok su politički patuljci poput Hrvatske ili Bugarske svedeni na nivo bantustana. Hrvatska se nije usudila… Pročitaj više »

Sarka
Gost
Sarka
4 godine prije

Meni zapara usi sljedeca recenica:”Kada su Rusija i Iran blokirali prolaz plinovoda između Turkmenistana i Azerbejdžana na Kaspijskom moru, ispostavilo se da je beskoristan.” O ovome ne znam bas puno pa ako bi neko bio ljubazan da mi objasni kada, kako i zasto su Rusi i Iranci blokirali taj prolaz… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik