”Prva operativna misija nosača zrakoplova Kraljica Elizabeta ni po čemu nije provokativna,” izjavljuje britanski tajnik Ministarstva obrane

Tijekom svoje misije koja će trajati 28 tjedana, brodovi iz britanske Brodske udarne skupine trebali bi uploviti u luke više od 40 zemalja i obaviti više od 70 angažmana, uključujući plovidbu uz francuski nosač zrakoplova Charles De Gaulle u Sredozemnom moru.

Britanski ministar obrane Ben Wallace predstavio je prvo operativno raspoređivanje nosača Kraljica Elizabeta, koje je zakazano za svibanj. Idući mjesec nosač zrakoplova, s osam borbenih zrakoplova sa ”stealth” sposobnostima odlazi na misiju u Indo-pacifičko područje.

“Nakon što naša udarna Brodska skupina isplovi sljedećeg mjeseca, na njoj će se vijoriti zastava koja će predstavljati Britaniju svijetu. Ta misija će projicirati naš utjecaj, signalizirat će našu moć, a nakon stupanja u vezu s našim saveznicima, dodatno će potvrditi našu predanost rješavanju sigurnosnih izazova danas i sutra”, rekao je Wallace.

Udarna skupina na koju se pozvao uključuje najmanje šest brodova kraljevske mornarice, podmornicu klase Astute naoružanu krstarećim raketama Tomahawk, 14 mornaričkih helikoptera i satniju kraljevskih marinaca.

Što se tiče brodova, na misiju će se otisnuti razarači tipa 45 HMS Defender i HMS Diamond, kao i protupodmornička fregata tipa 23 HMS Kent i HMS Richmond. Uz to, HMS Kraljicu Elizabetu pratit će pomoćne utvrde Kraljevske flote (RFA): Fort Victoria i Tidespring.

Što se helikoptera tiče, radit će se o četiri morska napadačka helikoptera Wildcat, sedam protupodmorničkih vozila Merlin Mk2 i tri helikoptera Merlin Mk4 namijenjenih za komandose.

Na upit o tome koliko je i je li relevantno poslati misiju u područje koje je u blizini Kine, Wallace je rekao da raspoređivanje HMS-a Kraljica Elizabeta ni na koji način nije “provokativno,” nego da ono ima za cilj ukazati na spremnost Britanije u “igranju aktivne uloge u pogledu oblikovanja međunarodnog sustava  21. stoljeća.”

Primjedbe su uslijedile uslijed trajnih napetosti koje vladaju oko teritorija Južnokineskog mora. Naime, na to područje, osim Kine, pravo polažu i zemlje kao što su Filipini, Brunej, Malezija, Tajvan i Vijetnam.

SAD ne polažu nikakva prava na taj teritorij, ali su u više navrata slali svoje ratne brodove u Južnokinesko more, u sklopu misija “slobode plovidbe.” Osim slanja brodova SAD su na tom području nekoliko puta održale svoje ratne igre. Peking je djelovanje Washingtona označio kao provokacije.

Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva zauzvrat je opisalo Carrier Strike skupinu kao “najveću koncentraciju pomorske i zračne snage koja je napustila Ujedinjeno Kraljevstvo u ovome naraštaju.”

U ožujku se britanski premijer Boris Johnson obratio parlamentu, predstavljajući novu reviziju vanjske i obrambene politike zemlje. Dokument je Indo-pacifičko područje označio područjem koje sve više postaje ”geopolitičko središte svijeta” te je naglasio planirano raspoređivanje britanskih nosača zrakoplova na to područje.

Johnson je isto tako naglasio da bi to područje trebalo postati žarište obrane i vanjske politike Velike Britanije, budući da Britanija preispituje i traži svoje mjesto na svjetskoj, geopolitičkoj sceni nakon Brexita.