Strah Bruxellesa zbog brzog prodora drugih aktera u regiji zapadnog Balkana

Zapadni balkan
53 komentara

Nakon što je prošle godine proces pristupanja Albanije i Sjeverne Makedonije Europskoj uniji zaustavljen uglavnom voljom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, 2020. bi mogla označiti prekretnicu za Skoplje i Tiranu.

Kako je izvijestio grčki list Ekathimerini, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel se u petak u Tirani sastao s Edijem Ramom, predsjednikom Albanije. Tijekom sastanka je Michel ponovio spremnost Europe da primi Albaniju u EU, naglašavajući „velike napore koje je u posljednje vrijeme uložilo albansko stanovništvo“.

Sličan govor je proširio i na susjednu Sjevernu Makedoniju tijekom sastanka koji se istog dana održao u Skoplju, zemlji kojoj prošle godine bilo blokirano za članstvo iz istih razloga, bolje rečeno zbog istih strahova kao Albaniji.

“Budućnost zapadnog Balkana trebala bi biti Europa”, rečenica koju je izrekao predsjednik Europskog vijeća ima dvostruko tumačenje.

Dok s jedne strane naglašava potrebu Europe, koja proizlazi i iz geografskih razloga, da se zemlje zapadnog Balkana uključe u zajedničko tržište, s druge strane naglašava strah Bruxellesa od gubitka Balkana koji bi se mogao pridružiti drugim međunarodnim akterima, koji su se pokazali kao vještiji geopolitički igrači na prostoru Balkana.

Naime, posljednjih godina su ruske i kineske investicije, posebno u zemljama bivše Jugoslavije, sve veće, što vodi ka većoj međunarodnoj suradnji, koja bi, ako se s vremenom ovaj trend nastavi, konačno udaljila Balkan iz sfere europskog utjecaja. Ovaj bi scenarij za EU postao opasan i zbog svih pitanja koja su vezana za središnji položaj Balkana u geografiji Europe.

Turski prodor i reakcija Bruxellesa

Tijekom proteklih godina i Turska je uporno pokušavala ući na Balkan, igrajući prije svega na kartu zajedničke povijesti Osmanskog carstva i na muslimanske vrijednosti koje dijeli s većinom albanskog naroda i Bosnom i Hercegovinom. Možda je ovaj posljednji faktor potaknuo Europu da ubrza i  omogući relativno brz ulazak zemalja u Europsku uniju, ostavljajući mišljenje Pariza po strani.

Čak i Grčka, suprotno onome za što se zalagala prethodnih godina, preferira rješenje, usprkos kontroverzama koje su sa Sjevernom Makedonijom riješene u samo nekoliko mjeseci, prije svega zbog pitanja imena zemlje i teritorijalnih sporova s ​​Albanijom.

Veliki izazov za Bruxelles, usprkos potrebama Europe da zaštiti i svoju sigurnost i tržište, je činjenica da članstvo traži poštivanje strogih pravila povezanih s proračunima zemalja, te „visoku razinu učinkovitoti javnog i demokratskog aparata“. Međutim, ti prerogativi nisu u potpunosti ostvareni i 2019. godine smo čuli Macronove sumnje da bi se moguće otvaranje prema Albaniji i Makedoniji moglo pretvoriti u novi val migracije u europske zemlje s naprednijim gospodarstvima, a koristi za EU bi bile minimalne.

EU sanja veliki investicijski plan za regiju, ali s kojim novcem

Stoga je ulazak Balkana u Europsku uniju moguć samo pomoću velikog investicijskog plana u regiji, što je naglasio i sam predsjednik Europskog vijeća Charles Michel tijekom konferencije u Skoplju s makedonskim predsjednikom Stefanom Pendarovskim.

Prevedeno, ideja je da se izbjegne scenarij s Rumunjskom i Bugarskom s početka stoljeća, što se djelomično ponovilo i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ali s obzirom na financije EU, čiji je proračun od sada manji za doprinose iz Velike Britanije, zbog pretjerano ambicioznog plana „New Green Deal“ s neizvjesnim rezultatima, Macronovu ideju o stvaranju europske vojske i svim drugim izdacima, čak i više strane od prisutnosti, ulaganja u zapadni Balkan su izazov s kojim će se Bruxelles teško nositi kako bi ostvario ulazak zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU.

S druge strane, ne treba posebno naglašavati da Rusija, Kina i Turska neće propustiti nijednu priliku da učvrste utjecaj u Regiji. Kina „neprimjetno2 prodire svojim kapitalom u regiju, kojem EU ne može parirati, a Rusija i Turska, osim ulaganja i vojno-tehničke suradnje u slučaju Moskve i Beograda, mogu računati na kredit u „soft poweru“ koje EU nema. Naime, bez obzira na sav novac uložen u propagandu i „soft power“, EU među narodima zapadnog Balkana nikada neće uživati ugled u narodima kao Rusija i jednom dijelu stanovništva, a Turska u drugom. Razlozi su povijesni i nekome mogu biti iracionalni, ali su stvari takve kakve jesu i Bruxelles dobro zna da mora učiniti puno više da bi sustigao Moskvu i Ankaru, ako je to uopće moguće.

Hoće li obećanja predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela rezultirati konkretnom proboju u europskom putu zemalja regije, to tek treba vidjeti. Grčki list Ekathimerini vjeruje da bi ova godina mogla biti prekretnica i da će se 2020. deblokirati europski put Albanije i Sjeverne Makedonije. No, sve što Albanci i Makedonci za sada imaju su obećanja, a s njima ne mogu učiniti ništa.

bilateralni odnosi
Pretplatiti se
Obavijesti o
53 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
shumadinac
4 godine prije

“Budućnost zapadnog Balkana trebala bi biti Europa” – i nikako da kažu koja budućnost jer budućnost je širok pojam.

Ja se plašim da greše, da se situacija obrnuta – da je zapadni Balkan budućnost Evrope.

Milance iz Ceske
4 godine prije

Mora vám bití jasno dá ce ove godine biti nová Jalta2,podjela svjeta na geopolitické interese.Novi centri globalnog upravljanja Kao sto Kina i Írán dobití ce svoj dio koláč.Rusija vodí svoj vlastiti geopoliticki interes i nikoga nece moliti nití prisiljavati dá údje u Ruski svjet.Evropske državě morati ce izabrati tvrdí kineski marksizam,Iranski kalifát ili Ruski svjet.Tu je još opcija stvaranje Austro-Ugarske monarhije u koju trebaju učí česká,Slovácka,Austria,Maďarska i jedan Dio Balkanskih država.Americka hegemonije i raspad Nato snaga je gotova stvar,Englesko kraljevstvo u raspadui.Pozari u Australiji sú jasan dokaz dá je engleskom kraljevstvu kraj i komunveltu.Ova godina ce bití Puna raznih politickih i ekonomskih dogadjanja,Puno novinarskih dezinformacija.Putin promjenom u vladi,odpisani jedním potezom své pinduse u Rusiji kojí sú bílí usko vezani dá americkom drzavnom elitom.Pisao sám o tome prošlé godine,dá ce čistka u Rusiji bití i dogodila se.Njemacka je shvatili dá bez podrske Rusije nemoze prezivjeti a Macron je to isto shvatio… Čitaj više »

Slavonac
4 godine prije

Stasu se susjedi uznemirili.Pocela je istina pobjedjivati,ostajes polako bez pokrajina i lazne povjesti o crkvama.Niko nepita ,zasto poslje ubistva Djindjica,srbija bira kao devedeseti.Evo vi pametni mi objasnite.

Riddick
4 godine prije

Nije mi žao što EU propada žao mi je što smo izgubili 20 godina pokušavajući da se ukrcamo na brod koji tone i pored toga što smo više puta bili obavešteni da neće biti prijema još jako dugo i što je dosadašnji put ka EU bio popločan nacionalnim izdajama i poniženjima.
20 godina nas političari zamlaćuju i po svoj prilici i dalje će…

Aklim
4 godine prije

Za očekivati je da će uskoro u EU ući Crna Gora, a poslije toga dugo čekanje. Pitanje je kad će biti daljnjeg proširenja.

Kgfjč
4 godine prije

Albanski narko klanovi već jesu u eu, pa onda možemo i ostatak zemlje primiti.

smart tool
4 godine prije

EU me uopste ne interesuje, a da hocu da imamo uvezan sistem i zakone kao u nekim EU drzavama, to svakako. Ovi sto hoce cvrstu, a pravednu ruku uzmite citajte opet bajke, jer to vise ne postoji. Cvrsta ruka vam je zadnjih 30god pa evo dokle je dovela.

Alex
4 godine prije

EU se ponaša začuđeno k’o matora Kurba koju nitko ne želi kresnut.

Max
4 godine prije

Svim državama na ovom području bi najbolje bilo da vode suverenu politiku i same biraju političke i trgovinske partnere.

imalijosnade
4 godine prije

Kad je čovjek svjestan da laže a uvjeri sebe da je istina, i to pokušava proturiti drugima koji ne padaju na foru- onda ne padne nijedno zrno na plodno tlo.. Zapad se već više od 30 god. trudi da zamjeni laž za istinu; samo malo ko sjeda na fino umotanu propagandu–>goebbelsova vremena su prošla a ovi se trude, da još nisu.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI