fbpx

Zima dolazi, a u plinskom trileru trokuta EU-Kijev-Gazprom svi žele pobjedu

Gazprom centrala

Jučer je za Kijev bio jedan od najtežih dana u novostečenoj „punoj neovisnosti“ koju Ukrajina uživa od 2014. godine. Naime, Danska je dala dozvolu za dovršetak izgradnje Sjevernog toka 2 i minirala pregovore Kijeva s Gazpromom o obnovi ugovora o tranzitu plina preko ukrajinskog teritorija, koji istječe u ponoć 31. ove godine i s Novom godinom je ruski energetski div dužan isporučiti samo onaj plin kojeg je ugovorio s europskim kupcima, koji ga moraju preuzeti na rusko-ukrajinskoj granici.

Točnije, Ukrajina je dužna osigurati tranzit preko svog teritorija i obnoviti sustav za tranzit plina i na granicu Mađarske, recimo, isporučiti točno onoliko plina koliko je Naftogaz Ukrajine uzeo od Gazproma. Točno, za to će dobiti dogovorenu naknadu, ali od 2020. Rusija preko Ukrajine više nije dužna isporučivati od 40 do 60 milijardi kubnih metara plina godišnje, kako su se sve do jučer nadali u Kijevu.

No, hladan tuš iz Kopenhagena ima i druge katastrofalne posljedice, prije svega po Ukrajince, narod čiju je trenutnu šutnju teško razumjeti. Jedino što bi moglo opravdati šutnju Ukrajinaca i činjenicu što pasivno promatraju kako se nove vlasti prema njima odnose puno gore nego Janukovič i njegovi prethodnici je strah. Strah ako se pobune i izađu na ulice da će ih napasti i zgaziti batinaši Desnog sektora ili čak naoružani pripadnici neonacističkih bojni kao što je sada već pukovnija Azov i slične.

Ali dolazi zima, a Ukrajina nakon jučerašnjeg zelenog svjetla Gazpromu iz Kopenhagena više nema nikakav adut ili polugu pritiska da od Rusije izvuče bilo kakvu koncesiju, a situacija je, i to blago rečeno, katastrofalna.

Krenimo od ugljena

Vođa Konfederacije sindikata Ukrajine i zastupnik u Vrhovnoj Vladi Mihail Volinec kaže: “Sada imamo 54% manje ugljena u skladištima termoelektrana nego u istom razdoblju prošle godine. Prošle godine imali smo problema s nagomilavanjem ugljena u skladištima, ali sada je to katastrofa.”

Prema izvješću kompanije DTEK, zalihe ugljena u skladištima su 11. listopada bile milijun tona, ili točnije, 844 tisuća tona takozvanog plinskog ugljena i 155 tisuća tona antracita.

Prema Dmitriju Saharuku, generalnom direktoru kompanije DTEK Energo, „ovo će gorivo biti dovoljno za najmanje mjesec i pol dana u razdoblju grijanja.“ I, naravno, oni će pokušati u tom vremenu pronaći potrebne količine i napuniti skladišta.

Usporedimo ove podatke s prošlim razdobljima. Na primjer, 2016. godine su zalihe ugljena 16. listopada iznosile su 1,528 milijuna tona. Rezerve plinskog ugljena su iznosile 843 tisuće tona, a antracita 685 tisuća tona.

Kao što vidite, problem je u značajnom nedostatku antracitnog ugljena koji se ne vadi u zapadnoj Ukrajini, već u Donbasu.

Tadašnji ministar energetike Nosalik rekao je kako je za prolazak sezone grijanja potrebno 2,8 milijuna tona ugljena. U 2017. godini je potpredsjednik ukrajinske vlade Kistion, kojeg se danas nitko ne sjeća, govorio o potrebnoj količini cifri od 3,8 do 4 milijuna tona, od čega 2 do 2,2 milijuna tona plinskog ugljena i 1,8 milijuna tona antracita. To je ujedno bila „ strategija“ za smanjenje potrošnje plina. Ruskog, naravno. Osim toga, ovdje uopće nećemo dati nikakav vrijednosni sud, samo ćemo citirati brojke.

No, samo jedna napomena. Ugljena iz Pennsylvanije fizički više nema. Naime, tijekom tekuće godine je u SAD-u bankrotiralo osam tvrtki za rudarenje ugljena, uključujući i najveći od njih – Murray Energy, koji se upravo bavila eksploatacijom ugljena u Pennsylvanije. Murray Energy je podnio je zahtjev za bankrot, odnosno, kako kažu u Sjedinjenim Državama, “pribjegao je zaštiti iz stavka 11” i pokrenuo stečajni postupak. Dakle, sav ugljen „iz Pennsylvanije“ je zapravo iz Donbasa, samo su ga Amerikanci ukrcavali u ruskim lukama u regiji Rostovu ili čak u Abhaziji i Ukrajincima ga prodavali kao “američki ugljen”.

Plin

Sada dolazi plin, što je posebno važno nakon, za Kijev, „crnog četvrtka“ iz Kopenhagena.

Količina plina u podzemnim skladištima plinskog tranzitnog sustava Ukrajine na dan 27. listopada iznosila je 21,7 milijardi kubnih metara, što je razina popunjenosti skladišta od 70,22%.

Krajem listopada 2018. je u podzemnim skladištima Ukrajine bilo 17,1 milijardi kubnih metara plina. Kao što vidimo, Naftogaz se intenzivno priprema za prekid tranzita plina kroz Ukrajinu, pumpajući u skladišta što je moguće više plina.

Podsjetimo da su se tijekom prošle sezone grijanja zalihe plina u podzemnim skladištima plina smanjile za 8,5 milijardi kubnih metara. To je, teoretski, dovoljno da Ukrajina preživi sezonu grijanja, ali nas više zanimaju tranzitne vijesti. Apsolutna je nepoznanica hoće li se ovaj tranzit nastaviti ili neće.

Međutim, za pozorne čitatelje je ponekad nedostatak vijesti sam po sebi vijest. Studeni se bliži, ali dogovora s Gazpromom još nema.

28. listopada je održan trilateralni sastanak predstavnika Gazproma, Europske komisije i Naftogaza Ukrajine, koji nije dao nikakav sporazum. Čak ni uobičajena obećanja u stilu: „Vidjet ćemo“, „Potrudit ćemo se“ i slična.

Predstavnici Naftogaza nisu mogli odgovoriti na konkretne zahtjeve Gazproma, a prijedlog predstavnika Europske komisije „u okviru novih dugoročnih sporazuma, na kojima Ukrajina inzistira i na kojima zemlja treba imati vremena za provedbu zakonodavnih standarda EU, predviđa mogućnost kratkoročne dodjele kapaciteta za tranzit od 1. siječnja do 1. lipnja 2020. godine“, uprava Gazproma je ignorirala.

Tada je, kao i obično, Ukrajina “inzistirala”, ali se nije trudila uskladiti svoje domaće zakonodavstvo s europskim normama. Vrhovna Rada bila je previše zauzeta s preimenovanjem gradova i zabranom ruskog jezika, tako da nije imala vremena uskladiti plinske direktive s onima Europske unije.

Kao što smo jučer pojasnili, to je bio alarm za Europsku komisiju, nakon kojeg su shvatili da Rusi ne blefiraju i hitno je „upozorena“ Danska, koja je odlučila dati dozvolu za Sjeverni tok 2.

Što se Ukrajine tiče, nema nikakvi garancija da će Kijev u sljedećih šest mjeseci donijeti potrebne zakone. Europljani su imali priliku da se u to uvjere više puta, ne samo u slučaju tranzita plina.

Dakle, vjerojatnost da će tranzit plina kroz Ukrajinu prestati od 1. siječnja 2020. raste proporcionalno s protokom vremena u kojem se Naftogaz ne želi dogovoriti s Gazpromom.

Ali to je za Kijev minus od tri milijarde dolara godišnje, za ionako tanak ukrajinski proračun. A zima dolazi.

EU nije htjela riskirati – Sjeverni tok 2 će biti gotov na vrijeme i Ukrajina više nije važna

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
32 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
jbg
Gost
jbg
2 godine prije

što si nacisti tražili, to su i dobili. Žao mi jedino normalnog življa Ukrajine

Savonarola
Gost
Savonarola
2 godine prije

Racuni dolaze na naplatu.To znaci da ce u Ukrajini zima biti vruča( ne od globalnog zatopljenj) a u Evropi ce plin postajati skuplji i skuplji jer je to tražena roba jer zašto bi je Rusi davali ispod cijene kad je potpuno jasno da je Amerika postala zemlja daleka.

Arabska nafta i plin
Gost
Arabska nafta i plin
2 godine prije

Pobjedu dobi Arapska liga …

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije

Najviše je dobila zapadna Europa, financijski i politički jer će dobivat plin po najpovoljn

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije

Puno je dobila zapadna Europa, prvenstveno Njemačka koja osim jeftinijega plina je dobila određenu političku moć nad Poljskom koja se kockala pa izgubila. Poljaci su bili u prilici sa Putinom napravit deal stoljeća kad su već Ukrajinci popušili. Za to ostvarit Poljaci su samo tribali zamrznit broj cjevi i lansirnih… Pročitaj više »

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Šta dodati, šta oduzeti 🤔

ARAMCO
Gost
ARAMCO
2 godine prije

Arapski Aramco – ne gazprom

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
2 godine prije

Bitno je, da se EU što više energetski povezuje sa Rusijom. To če otvoriti put i drugim gospodarskim povezivanjima, pa možda čak i vojno-obrambenim dogovorima. Sve što vodi do smanjenja američkog nadzora Evrope i njenu neovisnost od USA, je za Evropu dobrodošlo.

Oko
Gost
Oko
2 godine prije

Neverovatna je razlika izmedju antracita i obicnog uglja. Kao razlika izmedju plina i prdeza. Ako u pec istreses kantu od 10l punu obicnog uglja ili rukom sa gomile pokupis 4-5 komada antracita pa ubacis u drugu pec, temperatura ce biti ista a razlika je sto ce antracit goreti i drzati… Pročitaj više »

Borac2
Gost
Borac2
2 godine prije

Bitno da postoji Dnipro a ne vise Dnjepropetrovsk. Jel tako Jatsenjuk?

POVEZANE VIJESTI