Erdogan se odlučio na kampanju u sjevernoj Siriji: „Napad može početi danas ili sutra“

Recep Tayyip Erdogan

Turska je priopćila da bi se u narednim danima mogla odlučiti na pokretanje vojne operacije na sjeveru Sirije, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, obraćajući se dužnosnicima Stranke pravde i razvitka (AKP).

„Obavili smo pripremu, izveli akcijske planove, dali potrebne upute. Možda ćemo danas ili sutra donijeti takvu odluku. Vodit ćemo ovu operaciju i na zemlji i iz zraka”, rekao je Erdogan.

Ali turski predsjednik ovu kampanju najavljuje već tjednima i istovremeno gomila trupe na sirijskoj granici, sjeverno od područja kojeg kontroliraju sirijski Kurdi.

Zemljopisne karte o „sigurnosnoj zoni“, koju navodno kani uspostaviti, turski je vođa pokazao svjetskim čelnicima i na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.

Međutim, zapovijed za napad još nije donio. Kao što smo ranije objasnili, Rusija je prešutno dala zeleno svjetlo za ovu operaciju jer ona podrazumijeva brže povlačenje američkih vojnika iz sjevera Sirije. Donald Trump za kurdske ciljeve ne bi riskirao život jednog američkog vojnika, a posebno se ne bi suprotstavio svom NATO savezniku, drugoj po veličini armiji Sjevernoatlantskog pakta.

A sirijski Kurdi? Oni za sada prijete da će u slučaju turskog napada pokrenuti opći rat na svim frontovima protiv Erdoganovih snaga, uključujući jugoistok turske.

Predstavnik takozvanih Sirijskih demokratskih snaga, većinski kurdske formacije na sjeveru zemlje, Mustafa Bali, zaprijetio je Turskoj “punopravnim ratom”, ako Ankara pokrene vojnu operaciju u Siriji.

“Nećemo oklijevati pretvoriti bilo koji neprovocirani napad Turske u punopravni rat na cijeloj granici”, napisao je Mustafa Bali na Twitteru.

Naglasio je da su Sirijske demokratske snage poduzele sve potrebne korake da održe stabilnost u regiji i da su posvećene sigurnosnom mehanizmu u  takozvanoj „Rojavi“, kako sjevernu Siriju zovu lokalni Kurdi.

Čini se da su stvari puno zamršenije nego što misli turski predsjednik. Odnosi Turske i Sjedinjenih Država trenutno su na najnižoj točki, tako da je malo vjerojatno da im će odluka Ankare da započne vojnu operaciju u Siriji, suprotno stavu Washingtona, još više naštetiti. Tako su stručnjaci komentirali izjavu turskog predsjednika Erdogana da su njegove trupe spremne započeti vojne operacije protiv Kurda na sjeveru Sirije.

Rezultat ove operacije trebao bi biti čišćenje teritorija Sirije od strane Turske, koja bi uništila i razoružala kurdske snage i tamo stvorila sigurnosnu zonu.

YPG snage su od samog početka sukoba u Siriji glavni saveznici Pentagona. Kurdi su bili glavna sila u napadima američke koalicije na “glavni grad ISIL-a” Raqqu 2017. godine, koji je i dalje ostaje pod kontrolom Kurda.

Erdogan je također rekao da “ideja o provođenju zajedničkih kopnenih i zračnih patrola sa SAD-om u Siriji odgađa provedbu plana za stvaranje sigurnosne zone”. Dodao je da je Turskoj “dosta obećanja i već je dovoljno izdržala”.

Erdogan je u najavi kampanje rekao da Ankara “ne namjerava zatvoriti oči pred američkom podrškom teroristima YPG / PKK snaga“, odnosno Kurdistanskoj radničkoj stranci.

“Neće biti drugog izbora”

Neslaganja o kurdskom pitanju više su puta zasjenila odnose SAD-a i njihovog najvećeg NATO saveznika, Turske. Ankara vojno-političke strukture Kurda svrstava među terorističke organizacije, a njihovu prisutnost na vlastitim granicama smatra prijetnjom.

U međuvremenu se Kurdi nadaju stvaranju vlastite države u sjevernim regijama Sirije. Korak ka tome prije nekoliko godina bilo je proglašenje kurdske autonomije na teritorijama tri regije – Afrin, Kobani i Jazira, kako su Kurdi preimenovali Hasaku, iako je tamo još prisutna sirijska vojska, koju podržavaju neka arapska plemena i kršćani i njihove milicije u Hasaki i Qamishliju.

Vojni savez s Amerikancima omogućio je Kurdima da prošire zonu utjecaja na područje na kojem tradicionalno žive Arapi. Ta područja uključuju Raqqu i stotine sela istočno od Eufrata.

Turska je već vodila vojne operacije u Siriji. Prva je bila “Štit Eufrata”, a započela je 2016. u provinciji Aleppo. Njezin je cilj, prema Erdoganu, bio uklanjanje terorista „Islamske države“ i kurdskih paravojnih struktura.

Druga operacija nazvana je “Maslinova grana”. Provedena je početkom 2018. godine protiv Kurda u regiji Afrin. Podršku Turcima su pružale jedinice takozvane „Slobodne sirijske vojske“.

Pred početak ofenzive, Ankaru je uznemirila izjava Washingtona o planovima za raspoređivanje kurdskog oružanog korpusa duž granice Sirije i Turske.

Američka strana je tada pružala neizravnu pomoć Turskoj, prijeteći Kurdima na sjeveru Sirije ukidanjem podrške ako pokušaju pomoći svojoj braći s druge strane granice. Rezultat operacije bila je konsolidacija turskih snaga na tom području.

Ankara i Washington već duže vrijeme pregovaraju o mogućem formatu buduće sigurnosne zone na sjeveru Sirije, ali nikako ne mogu postići kompromis o tome kako bi ona trebala izgledati. Kako bi pokazala svoje nezadovoljstvo takvom situacijom, Turska je u više navrata rekla da je spremna poduzeti jednostrane akcije, što se ponavlja sve do prekjučer.

U srpnju je vodstvo turskog ministarstva obrane priopćilo spremnost Ankare da samostalno započne “neutralizaciju prijetnji” u Siriji. To je ubrzo rekao i predsjednik Turske.

“Namjeravamo uništiti teroristički koridor istočno od Eufrata, bez obzira na pregovore sa Sjedinjenim Državama o uspostavljanju sigurnosne zone uz granice Sirije”, rekao je Erdogan, prenosi agencija Hürriyet.

Turski čelnik vratio se ovoj temi početkom kolovoza, kada je najavio namjeru Ankare da započne novu operaciju u Siriji. Kako je Erdogan tada izjavio, turska je strana obavijestila Rusiju i SAD o svojim planovima.

Ova je najava u Bijeloj kući naišla na nezadovoljstvo. State Department rekao je da će jednostrana aktivnost Turske na sjeveroistoku Sirije izazvati veliku zabrinutost američke strane, pogotovo ako se uzme u obzir da tamo nisu samo Kurdi, već i američke trupe raspoređene u tim područjima.

Do sada su se SAD i Turska mogli dogovoriti samo o stvaranju koordinacijskog centra za zajedničke operacije. Istodobno, tursko vodstvo je naglasilo da ne namjerava predugo čekati na odluku SAD-a o sigurnosnoj zoni.

“Više nemamo vremena za niti jedan dan čekanja. Ako sa Sjedinjenim Državama ne postignemo nikakav dogovor, nećemo imati drugog izbora. Planiramo ponovno preseliti dva milijuna sirijskih izbjeglica u 30 kilometara široku zonu“, rekao je Erdogan početkom ovog mjeseca.

Washington je na ovu izjavu turskog čelnika reagirao suzdržano.

“Što se tiče primjedbi predsjednika Erdogana, neću ih komentirati i reći ću samo da nastavljamo provoditi sigurnosni mehanizam”, rekao je američki pukovnik Patrick Ryder.

Kako je objasnio ruski stručnjak Grigorij Lukjanov, Ankara želi područje uz sirijsku granicu za preseljenje sirijskih izbjeglica koji su ranije od rata izbjegli u Tursku.

“Vodit će se žestoka borba protiv Kurda koji neće napustiti svoja povijesna područja. Erdogan sada oklijeva jer nije siguran da će preseljenje za izbjeglice biti sigurno”, rekao je stručnjak.

Prema analitičarima, turska je vojska tehnički spremna za ofenzivu, no još uvijek nije jasno hoće li se tursko vodstvo odlučiti na ovaj korak.

“Ova operacija neće biti laka, bit će to težak rat i za tursku vojsku i za milicije u Siriji koje podržava Turska”, rekao je Lukjanov.

Prema riječima ravnatelja ruskog Centra za proučavanje moderne Turske, Jurija Mavaševa, turska vojska može u dogledno vrijeme krenuti u ofenzivu, budući da su i specijalne službe i generalštab republike odavno razradili detaljan plan budućih neprijateljstava.

Govoreći o tome kako će se sada razvijati američko-tursko partnerstvo, stručnjaci primjećuju da su odnosi dviju zemalja odavno zatrovani različitim razlikama, tako da odluka Ankare o pokretanju operacije neće utjecati ni na što.

“Ova situacija neće pogoršati ionako negativne odnose Ankare i Washingtona”, objasnio je Lukjanov.

Slično stajalište dijeli i Mavašev. Stručnjak je podsjetio da je turski čelnik već dao dovoljno vremena Washingtonu da izradi svoj plan djelovanja, ali SAD nisu uspjele stvoriti nikakve konstruktivne prijedloge.

“Sada je situacija u zastoju. Američki su mediji čak objavili prognoze o mogućnosti sukoba američke i turske vojske na sjeveru Sirije. U cjelini, ne treba govoriti o pogoršanju američko-turskih odnosa, jer su oni već dugo teško narušeni“, rekao je.

O tome hoće li ili neće i kada biti izdana zapovijed za napad na sirijske Kurde, malo tko se usuđuje nagađati. Međutim, Erdogan jednako tako zna da će mu prijetnje koje upućuje od ljeta ove godine, ako ništa ne poduzme na terenu, nanijeti veliku političku štetu i to bi mogao biti razlog zbog kojeg će biti prisiljen na vojnu kampanju protiv sirijskih Kurda. U tom scenariju bi odlazak američke vojske sa sjevera Sirije bila više nego realna opcija, a povlačenje turskih snaga bi postala stvar pregovora s damaskom, jer Ankara nema namjeru graditi domove i izdržavati dva milijuna sirijskih izbjeglica u 30 kilometara širokom pojasu uz svoje južne granice.

Sigurnosna zona koju Erdogan želi stvoriti u Siriji ne uključuje „crvena“ područja koja drži SAA

FOTO: Sigurnosna zona koju Erdogan želi stvoriti u Siriji ne uključuje „crvena“ područja koja drži SAA

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
tuf
Gost
tuf

Eto kako će se Kurdima obiti o glavu šurovanje s amerima. Pustili ih niz vodu, kao i ostale “partnere”. Erdo, koliko god imao mana, je dobar u manevrima – Rusija se neće previše buniti (osim diplomatskih nota o kršenju sirijske suverenosti) jer će to doživjeti kao packu onima koji su spavali u neprijateljskom krevetu, ameri se možda nadaju poboljšanju odnosa s Turskom ako im daju prostora za djelovanje, a Europa neće ni zucnuti jer dolazi zima a Erdo drži ključ kapije koja bi mogla uzvodno poslati rijeku migranata.

CPGS
Gost
CPGS

Tko je drugi u tom trenutku nudio podrsku Kurdima u Siriji i imao mogucnosti pruziti je? Nije da su Kurdi bas imali previse izbora. Assadova vlada je bila na rubu propasti. Turska i Iran im sigurno nece pohrliti u pomoc.

Sada su sigurno u boljoj strateskoj situaciji za napraviti neki deal o autonomiji unutar sirijskih granica nego sto su bili onda. Snovi o nezavisnosti su samo snovi i ne mogu se realizirati u takvom okruzenju.

Mozes li, molim, objasniti kako bi se to Ameri trebali ponasati pa da ne ispadne da su “pustili Kurde niz vodu”? I kako su se Kurdi trebali ponasati da ne ispadne da su americke pudlice?

Busola
Gost
Busola

Zamislite scene i osjećaja magarca sada jednog dijela naivnih zapadnjaka koji su ostavili ruke i noge u borbi protiv ISIL-a (kao neprijatelja…) , a ustvari saveznika njihovih matičnih država.

Što bi dao da takav jedan ranjenik vrati se na Zapad i poravna malo račune sa njihovim političarima i elitama.

O Kurdima nije vrijedno pričati , ljudi koji imaju glavnu komunističku stranku usko se nadali suradnji sa Amerima. Jadnici kakvih nema znajući da Ameri organski ne mogu podnijeti riječi komunizam i socijalizam a kamoli nešto drugo…

Trubadur
Gost
Trubadur

Treba znat, da u SDF nisu samo Kurdi.. Što se ide južnije više je pripadnika sunitskih plemena…. Ako Turci zaista oštro udare, moglo bi se dogodit, da SDF pukne po cijeloj liniji a to bi značilo, da pada čitav istočni deo preko Eufrata…. Glavni pobjednici če tako biti Rusi i Asad…. Irana ne spominjem, jer oni su sa dosadašnjom pomoči Asadu svoje več postigli…Inače ni Rusi a mislim, da i Asad se nisu do sad oglasili po tom pitanju, pa mi se čini, da je to sve lepo dogovoreno…

burt
Gost
burt

Assad je žestoko protiv jer to znači federalizaciju Sirije a to njemu ne odgovara a Rusi su prihvatili jer je to realnost i zato je već prije dogovoreno s Erdoganom da će dio proturskog dijela Idliba biti kompenziran na račun kurdskog dijela

alfa33
Gost
alfa33

Pa izgleda mi sad ovaj potez razborit, računica je jasna,kad maknemo amere onda se da sve dogovoriti,i ovi blesavi Kurdi nikako da im iz gu..ce dođe u glavu, a valjda će sad pametnije razmišljati u budućnosti. Pa valjda je svima u interesu da se izbjeglice vrate,ali gle čuda erdo odjednom postao mekanog srca,moš mislit,njemu su tih par miliona ljudi samo roba za trgovinu,a što će se još kuhati u Siriji to malo njih zna,a mi možemo samo nagađati i komentirati što i kako, i dalje im želim slobodnu,cijelovitu i ponovno izgrađenu Siriju..

Slučajno sam prolazio
Gost
Slučajno sam prolazio

Kada bi Kurdi bili pametni da puste SAA duž granice sa Turskom…Valjda su nešto naučili iz Afrina.

U razdeljak te ljubim
Gost
Milance iz Ceske
Gost
Milance iz Ceske

novinarska dezinformacija..treba stvoriti informacijsko polje radi drugih stvari..odvuci paznju javnosti tim informacijskim poljem a realiziraju se druge stvari..

samo tako
Gost
samo tako

Ili če popustiti turci ili usranci. U pljački Sirije složna brača, a sad neka ratuju međusobno u stranoj zemlji. Pojedite svoja go*na

shumadinac
Gost
shumadinac

Sukob Turaka i Amera – kakva glupost. Pre bilo kakvog vojnog sukoba ide ekonomsko ,”ravnanje” sto se ocigledno jos ne dogadja.

tihobl
Gost
tihobl

Pa nema Turska snage da sravna americku ekonomiju.

Max
Gost
Max

eto novog izbjegličkog vala i erdinih ucjena.

Kile
Gost
Kile

Krvolok sa Bospora jedva čeka omastiti brk, jadna Sirija

Генерал Платов
Gost
Генерал Платов

treba radpustit nato

burt
Gost
burt

ne mogu Kurdi držati 30% Sirije, to je svima jasno, zato je pored podjele Idliba na proassadovski i proturski dio osnovna stvar stvaranje proturskog dijela na sjeveru uz tursku granicu kao jedan od uvjeta za stvaranje nove federativne Sirije, vanjske granice ostaju nepromjenjene ali dolazi do stvaranja unutarnjih turskih i kurdskih federalnih jedinica, kad dođe do definitivnog teritorijalnog i političkog razgraničenja treba vidjet što će se raditi sa Assadom, zato su Assad i IRGC protiv federalne Sirije, IRGC jer žele proiransku dominaciju na bliskom istoku a Assad jer time gubi vlast i čeka ga optužnica za ratne zločine i korištenje kemijskog oružja

POVEZANE VIJESTI

Izbornik