SAD dodale Sjeverni Tok 2 i TurkStream na popis projekata koji mogu biti sankcionirani

Washington je krajem prosinca pokrenuo sankcioniranje tvrtki koje rade na Sjevernom toku 2, što je natjeralo švicarskog naručitelja za cijevi da se povuče iz projekta. Prošlog mjeseca grupa američkih zakonodavaca predložila je proširenje sankcija, kako bi obuhvatila sve tvrtke koje su uključene u zajednički rusko-zapadnoeuropski energetski projekt.

Američki State Department planira uvrstiti Sjeverni Tok 2 i TurkStream na popis projekata koje će Washington sankcionirati prema Zakonu za sankcioniranje protivnika američkih interesa (CAATSA), objavio je američki državni tajnik Mike Pompeo.

“Danas Državno ministarstvo ažurira javne smjernice za vlasti CAATSA-e kako bi uključile Sjeverni Tok i drugu liniju TurkStreama 2. Ovaj postupak stavlja ulaganje ili druge aktivnosti, povezane s tim ruskim plinovodima za izvoz, pod rizik od američkih sankcija. To je jasno upozorenje tvrtkama koje pomažu i podržavaju ruske projekte koje imaju štetni utjecaj, što se neće tolerirati. Izlazite sada ili riskirajte posljedice”, rekao je Pompeo u svom govoru na konferenciji za novinare u srijedu.

Optužujući Moskvu za korištenje ovih cjevovoda kao ključan “alat Kremlja”, kako bi “iskoristio europsku ovisnost o ruskim zalihama energije”, a u smjeru potkopavanja demokracije i “transatlantske sigurnosti”, Pompeo je obećao da su SAD “uvijek spremne pomoći našim europskim prijateljima u ispunjavanju njihovih energetskih potreba”.

Kasnije je State Department pojasnio da neće uvoditi sankcije protiv cjevovoda odmah, već da bi to mogao učiniti u budućnosti.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova nazvala je nove sankcije oblikom “političkog pritiska” usmjerenog na “osiguranje nelojalne konkurencije” protiv Moskve. “Ovo je pokazatelj slabosti američkog sustava. Osim taktike ”željezne šake”, oni nemaju niti jedno drugo učinkovito sredstvo”, rekla je.

Fiksacija na sankcije

Uključen u zakonodavstvo 2017. godine, CAATSA se koristio protiv Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, no ”na piku” je imao i ruske pojedince te subjekte, koji su navodno bili u vezi s istragom Rusgate, ali i ruski izvoz vojne opreme u Kinu. Washington je također prijetio da će koristiti zakone protiv zemalja koje kupuju ruske sustave protuzračne obrane S-400, uključujući Tursku i Indiju.

U prosincu 2019. zakonodavci su dodali sankcije protiv Sjevernog toka 2 u Zakon o dopuštenju na obranu RH 2020., zbog čega se ugovorna strana koja je bila zadužena za postavljanje cijevi iz Švicarske, Allseas, povukla, iako je nedostajalo svega 160 km od sveukupnih 1.230 km cjevovoda, koji treba biti izgrađen. Ruski plinski gigant Gazprom obećao je da će projekt samostalno dovršiti, raspoređujući u tu svrhu cjevovode Akademik Cherskiy do Baltičkog mora.

Prošli mjesec, dvostranačka skupina senatora uvela je novo zakonodavstvo sa sankcijama usmjerenim na Sjeverni Tok 2, s prijedlogom zakona pod nazivom “Zaštita europskog zakona o energetskoj sigurnosti”. Službeni Berlin je izjavio da su predložene nove izvanteritorijalne sankcije “u sukobu s međunarodnim pravom”, zbog čega su američki mediji izvještavali o tome da Njemačka nameće jedinstveni stav kao odgovor na razini cijele Europske unije koji za cilj ima osporavanje takvih sankcija. Klaus Ernst, predsjednik Lijeve stranke u Odboru Bundestaga za ekonomska pitanja i energetiku, nazvao je američke sankcije pritiskom prijetnjom njemačkom suverenitetu te je pozvao čelnike da prestanu s “brbljanjem” te da umjesto toga razmotre protumjere, poput kazne na izvoz američkog plina.

Rusija i Turska proslavile su puštanje u promet cjevovoda dužine 935 km, pod nazivom TurkStream, što se dogodilo u siječnju. Nakon puštanja u promet, plinovod je isporučio ruski plin kroz Tursku kupcima u Južnoj i Jugoistočnoj Europi i to preko Crnog mora.