fbpx

Četvrtak 04. 04. 2019.

Vijesti u podne

Gazprom se prebacuje na “blockchain” tehnologiju

Blockchain tehnologiju smo upoznali kroz digitalne valute poput Bitcoina i drugih, ali da njena primjena može biti svestrana potvrđuje ruski plinski div Gazprom. Blockchain tehnologija se zasniva na ideji da se digitalna informacija razmjenjuje između svih “čvorova” koji sudjeluju u nekom određenom sustavu. Čelnik Gazproma, Aleksej Miller, održao je sastanak s Dmitrijem Medvedevom na kojem je, između ostalog, govorio o korištenju sustava registracije distribucije i naplate plina koji će se temeljiti na blockchain tehnologiji.

Plinski div je, prema Milleru, već obavio je značajan posao s Gazprombankom i već je razvio prototip tehnološke platformu koja će automatski zaključivati ugovore na blockchainu. “Trenutno smo, zajedno s Gazprombankom, razvili prototip tehnološke platforme koja osigurava automatizaciju procesa sklapanja i provedbu ugovora i njihov nadzor. Ovaj sustav također uključuje automatsku arbitražu i automatski izračun uplata za plin”, rekao je Miller novinarima nakon sastanka s premijerom.

Miller je također istaknuo da je sustav apsolutno otvoren za sve sudionike u ugovornom procesu. Potpuno je zaštićen od neovlaštenog miješanja i neovlaštenih promjena. Gazprom je trenutno spreman započeti rad na provedbi procesa automatizacije ugovornog procesa opskrbe plinom. U početku će se sustav koristiti samo za velike industrijske potrošače. Također je istaknuo kako je razvoj sustava na temelju blockchain tehnologije odgovor na poziv političkog vrha za digitalizaciju gospodarstva.

Premijeru se ova odluka svidjela i ponudio je Gazpromu da razmjeni iskustva s drugim sudionicima na tržištu. Ranije su, zbog lakšeg i bržeg poslovanja i tranzita energenata, tehnologiju blockchain uveli u podružnici Gazproma – Gazpromnjeftu. Tehnologija radiofrekvencijske oznake (RFID) i satelitski senzori za određivanje lokacije (GPS) su već instaliran na ventilima koje je kupio kupljenim za Gazprom Neft Shelf. U fazi isporuke iz proizvodnog pogona u Velikom Novgorodu, nakon čitanja RFID oznaka, automatski se proizvodi dokument s podacima o isporuci. GPS senzor omogućava kontrolu kretanja tereta u skladište u Murmansku, ali i brzinu njegovog kretanja, količinu i trajanje zaustavljanja tijekom tranzita.


Još američkih sankcija protiv Rusije

Senatori iz Republikanske i Demokratske stranke Sjedinjenih Država su jučer predstavili zakon o novim sankcijama protiv Rusije. Restriktivne mjere bi trebale utjecati na bankarski, energetski i obrambeni sektor, kao i na državne obveznice. Nacrt zakona naziva se “Akt o odvraćanju” i podnijeli su ga senatori Chris Van Hollen i Marco Rubio. Zakon je bio poznat ranije, ali je sada službeno predstavljen drugim senatorima, kako navodi internetska stranica Van Hollena.

U travnju prošle godine su Hollen i Rubio predložili su otprilike iste mjere. Dobili su potporu obiju stranaka, ali paket mjera od republikanskih vođa u Senatu nije stavljen na glasovanje. U usporedbi s prethodnom verzijom paketa sankcija, dodan je prijedlog za uvođenje zabrane ulaganja u ruski energetski sektor ili u ruske tvrtke za gorivo i energiju, prvenstveno u proizvodnji nafte i plina. Ako se pronađu dokazu za takve intervencije, zakon predviđa izricanje sankcija.

Nacrt zakona od ravnatelja Nacionalne obavještajne službe Sjedinjenih Država zahtijeva da u roku od 30 dana nakon bilo kakvih saveznih izbora utvrdi je li Rusija, bilo koja druga strana država ili netko tko djeluje u ime te države intervenirao u izbornom procesu. Zakon predlaže blokiranje transakcija, imovine obrambenih i obavještajnih agencija i tvrtki, zabranu svih operacija s dužničkim vrijednosnim papirima izdanim tijekom ili nakon stupanja na snagu ovog zakona, kao i s bilo kojim dugom pravne osobe koju kontrolira Rusija.

Također se predlaže zabrana bilo kakvih novih ulaganja u Sjedinjenim Američkim Državama ili od strane pojedinaca u Sjedinjenim Državama u energetski sektor Ruske Federacije ili u energetske tvrtke u Ruskoj Federaciji. Zakon također predviđa sankcije za Sberbanku, banke VTB, VEB, Rosselkhozbanku, Gazprombanku, kao i za blokiranje bilo kakve imovine u Sjedinjenim Državama ruskih političara ili velikih poslovnih ljudi i visokih menadžera.


Češki ministar: NATO je postao klub kupaca američkog oružja

“NATO je postao klub kupaca američkog oružja”, izjavio je bivši češki ministar za posebne usluge Jaroslav Bašta. NATO 4. travnja obilježava 70 godina od svog osnivanja. Prije dvadeset godina, u ožujku 1999. godine su se države bivšeg istočnog bloka – Češka, Poljska i Mađarska – pridružile NATO-u.  “Tada sam, prvo kao oporbeni zastupnik u češkom parlamentu, a zatim kao član socijaldemokratske vlade, govorio u prilog pristupanja naše republike NATO-u i želio bih objasniti naše motive tog vremena.

Prvi je Münchenski sporazum iz 1938. kojeg su potpisali naši neprijatelji i saveznici”, rekao je Bašta. Samo četrnaest dana nakon ulaska u NATO nekoliko istočnoeuropskih zemalja je započela je vojna operacija NATO-a protiv tadašnje SR Jugoslavije, u kojoj je sudjelovala Češka. “Prošlog mjeseca je češki predsjednik Miloš Zeman, koji je bio premijer naše vlade 1999. godine, izjavio je da je naše sudjelovanje u akcijama u Jugoslaviji u to vrijeme bila pogreška.

Potpuno se slažem s njim”, naglasio je Bašta. Potom je 2001. po prvi put u povijesti NATO-a aktiviran članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Od tada NATO 17 godina vodi neuspješan rat u Afganistanu. Prema Bašti, NATO se nakon ekspanzije pretvorio u političku organizaciju u kojoj djeluju nejednaki saveznički odnosi i traži se da u vojni proračun sve zemlje uplaćuju 2 do 4% BDP-a, objasnio je Jaroslav Bašta.

“Sadašnji američki predsjednik, Donald Trump je u nekim od svojih govora NATO sveo na klub kupaca američkog oružja i primatelja američke vojne pomoći. Način na koji Francuska i Njemačka reagiraju na to nehotice uzrokuje usporedbu s politikom Charlesa de Gaullea šezdesetih godina, koji također nije volio američku dominaciju u savezu”, dodao je bivši ministar. Češka Republika postaje sve uvjerenija da je u modernom svijetu članstvo u NATO-u nužno, ali to nije dovoljno. Za bivšeg češkog ministra je najvažniji članak 1. Sjevernoatlantskog ugovora kojim se promovira mirno rješavanje sporova i naglasak se daje na pregovore i diplomaciju, zaključio je Bašta.


Komisija procijenila da Kijev Krimu okvirno duguje 1500 milijardi rubalja

Ove preliminarne procjene su iznesene 3. travnja, tijekom sastanka Radne skupine o analizi štete koju su pretrpjeli Republika Krim i grad Sevastopolj za vrijeme njihovog boravka u Ukrajini od 1991. godine. Istaknuli su da je dohodak proračuna Republike Kazahstan za 2018. iznosio 54,8 milijardi rubalja, gotovo 2 i pol puta više u usporedbi s razdobljem boravka u sastavu moderne Ukrajine.

Prema ruskom senatoru Kozenku, “u najboljim godinama” dok je Krim bio u sastavu Ukrajine, proračun poluotoka bio je 22 milijarde rubalja po tečaju iz 2014. Čelnik radne skupine, prvi zamjenik predsjednika Državne Dume, Ivan Melnikov, istaknuo je da je ideja o stvaranju radne skupine izražena od strane predsjednika Državne Dume Vjačeslava Volodina i podržana je od svih frakcija, a dobila je i podršku javnog mnijenja u Rusiji. Konkretno, istaknuo je da je Državna Duma primila žalbe od građana Ruske Federacije s prijedlozima o tom pitanju. U ovu brojku nisu uključene moralne štete, niti one nakon ujedinjenja Krima s Ruskom Federacijom, kada su Krim i Sevastopolj pretrpjeli štete zbog blokada i neprijateljskih postupaka vlasti u Kijevu.

Melnikov je naglasio da bi bilo teško doći do točnih brojki, ali je nužno “što znanstvenije i metodološki točnije odraditi ovaj posao”. Parlamentarac je također rekao da će skupina konkretniji rezultat predstaviti u budućnosti i s rezultatima će se ići na međunarodnu arbitražu. “Mislim da će konkretan rezultat biti analitički dokument sa zaključcima. Za to je važno uložiti napore stručnjaka i znanstvenika iz svih područja. Imamo dvije referentne točke – prosinac 1991. i ožujak 2014. Moramo pogledati dinamiku onoga što se dogodilo u ovom vremenskom rasponu”, zaključio je Melonkov, rekavši kako je okvirna šteta za sada 1500 milijardi rubalja po tečaju iz 2014. i taj će se iznos potraživati od Kijeva.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
3 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
čitalac
Gost
čitalac
1 godina prije

“Istaknuli su da je dohodak proračuna Republike Kazahstan za 2018. iznosio 54,8 milijardi rubalja,…”
Kazahstan?!?
Pa ne možete praviti takve popreške!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Republike Krim. Kako Kazahstan 🙂 2014. je po tadašnjem tečaju bio 22 mlrd, a 2018. po 54 mlrd,

Ivan
Gost
Ivan
1 godina prije

Da li planirate neki clanak oko desavanja u Libiji?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
3
0
()
x