Nedjelja 05. 05. 2019. – Moskva spasila Lukašenka – EU osudila Damask – Estonija – Iran

Moskva spasila Lukašenka od državnog udara i moguće likvidacije?

Bjeloruski KGB je potvrdio uhićenje bivšeg načelnika osobne zaštite bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, Andreja Vtjurina. Uhićen je zbog primanja mita u iznosu od 148 600 dolara od predstavnika ruske komercijalne strukture “G”.

Navedeno je da je predstavnik ruske tvrtke uhićen zajedno s Vtjurinom i da se oba optuženika priznala krivnju, te da se nalaze u pritvoru. Ime ruske tvrtke bjeloruski KGB nije naveo. Međutim, priča s novcem je ovdje bila sporedna, možda i dio zajedničke operacije Moskve i Minska. Andrei Vtjurin je jedan od najodanijih pristaša Lukašenka.

Do 24. travnja je bio zamjenik državnog tajnika Vijeća sigurnosti, a onda je predsjedničkim dekretom smijenjen zbog  “diskreditiranja svog vojnog čina”. Prije toga je dugi niz godina vodio predsjedničku službu sigurnosti, uski krug ljudi koji su čuvali Lukašenka. Nakon njegove smjene i uhićenja, brojni mediji su izvijestili da je slučaj Vtjurin dio posebne operacije za uništavanje urote protiv Lukašenka.

Navodno je protiv čelnika Bjelorusije do u detalje bio planiran državni udar u kojem je trebalo sudjelovati  od 5 do 6 generala i pukovnika, uglavnom iz Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Vtjurin je bio jedan od sudionika u zavjeri. Razmatrani su različiti scenariji, sve do fizičke eliminacije bjeloruskog vođe.

Informacije o uroti su Lukašenku poslale ruske tajne službe na osobnu Putinovu zapovijed.  Predstavljanje pritvaranja Vtjurin kao borbu protiv korupcije je taktički potez Lukašenka kako bi se spriječila panika. Poznato je da pod Lukašenkom postoje dva konkurentska sigurnosna klana. Jedan je bjeloruski KGB, a drugi Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane. Kako bjeloruski KGB ne želi komentirati medijske napise, sve informacije o slučaju su neslužbene.

Nakon mjeseci terorističkog granatiranja sirijskih gradova, EU osudila Damask za granatiranje Idliba

Od postizanja dogovora između Rusije i Turske o primirju i stvaranju demilitarizirane zone u Idlibu, islamističke terorističke skupine su gotovo svakodnevno granatirali sirijske gradove i sela, te položaje sirijske vojske u blizini linije razdvajanja.

Nakon nedavnog granatiranja grada Aleppa, dva nedavna napada na ruski zračnu bazu Hmeymim i nekoliko većih napada na položaje sirijske vojske, Glavni stožer u Damasku i rusko zrakoplovstvo su pokrenuli kampanju uništavanja vojnih ciljeva terorista u južnom Idlibu i sjevernoj Hami. Na to se oglasila EU, koja je osudila  napade Assadovih snaga na Idlib, tvrdeći kako to civili više ne mogu podnijeti.

Iz ureda glasnogovornika Europske komisije navedeno je kako je nakon napada na regiju Idlib i sjever grada Hame u značajnoj mjeri povećana napetost u ovom dijelu Sirije. “Civilno stanovništvo u regiji, koje dugo vremena trpi bol, više nije u stanju podnijeti taj rizik”, navedeno je u priopćenju.  Naglašeno je kako sve strane u Siriji zaštitu civilnog stanovništva trebaju smatrati prioritetom. Istaknuta je i važnost osiguranja kontinuirane dostave humanitarne pomoći regiji.

Navodi se kako su zračni napadi na Idlib ugrozili živote više od 3 milijuna civila koji žive u regiji. Idlib je najveća preostala islamistička enklava u Siriji. Uz posredovanje Turske i Rusije u Sočiju je u rujnu prošle godine postignut dogovor o primirju u Idlibu i uspostavi de-eskalacijske zone za civile. Prema dogovoru su teroristi u listopadu nakratko povukli teško naoružanje iz predviđene demilitarizirane zone, ali su ga uskoro vratile na bivše položaje i svakodnevno provode napade na ciljeve i naselja koji su na slobodnom području pod kontrolom vladinih snaga.

U trezoru Središnje banke Estonije ostala samo jedna zlatna poluga

Fabio Filipozzi, načelnik odjela za financijska tržišta Središnje banke Estonije, rekao je da se danas u središnjoj banci zemlje nalazi samo jedna zlatna poluga, koja se, čak i ako bi bilo potrebno, ne može prodati na financijskim tržištima zbog nedovoljne čistoće metala.

Kako je naveo načelnik odjela za financijska tržišta u Središnjoj banci Estonije, jedina zlatna poluga koja se nalazi u trezorima banke teži 11 kg i košta oko 500 tisuća eura, a stara je gotovo 100 godina. Prema Filipozziu, “na neki je način je to muzejski primjerak, jer čistoća poluge nije dovoljna za prodaju na financijskim tržištima.”

U isto vrijeme, kako je dodao Filipozzi, ukupne zlatne rezerve Estonije iznose tek 256 kilograma, a glavni dio se tradicionalno skladišti u New Yorku. Kako je objasnio jedan zaposlenik  Središnje banke, “iz sigurnosnih razloga su u vrijeme prve Estonske Republike većinu zlata odlučili zadržati u stranim bankama, ako što je bio slučaj s mnogim drugim bankama”.

Iranske vlasti oštro reagirale na američki “nuklearni ultimatum”

Ali Laridžani, čelnik iranskog parlamenta, izjavio je kako će Teheran, unatoč pritisku američkih vlasti, nastaviti obogaćivati uran. Prema tome, prema Laridžaniju, “razina obogaćivanja će biti u skladu s nuklearnim sporazumom i Iran može proizvoditi tešku vodu, čime ne krši sporazum”.

Prije izjave iranskog visokog dužnosnika je američki State Department upozorio da je spreman uvesti sankcije na dodatnu izgradnju nuklearne elektrane Bushehr i izvoz obogaćenog urana iz Irana u zamjenu za uranovu rudu.

Osim toga, SAD su najavile da “neće tolerirati” obogaćivanje iranskog urana i proizvodnju teške vode iznad postojećih granica. Podsjetimo se da se teška voda koristi u nekim vrstama nuklearnih reaktora kao moderator neutrona. U siječnju 2016. je Teheran izvijestio da je demontirao ključni dio reaktora u kojem se trebala koristiti teška voda.