Turska vraća Francuskoj teroriste i djecu – Oprez sa SAD i Iranom – Peking odgovora Trumpu

Vijesti u podne

Turska isporučila tri terorista i devetero djece francuskim pravosudnim organima

Već dulje vrijeme u Francuskoj se pitaju što se događa s teroristima i njihovom djecom koja se nalaze u rukama sirijskih Kurda. Radi se o osobama koje imaju francusko državljanstvo, a koje su participirale u napadu na Siriju i Irak. Turska je protjerala jednog 35-godišnjaka i dvije žene od kojih jedna ima 36 godina. Osobe su odmah po dolasku pritvorene.

Većina terorista je već osuđeno na smrtnu kaznu i likvidirano. Određeni broj koji se obratio francuskim vlastima nije likvidiran i nada se povratku u Francusku, gdje ne postoji smrtna kazna i gdje su zatvori za više razina bolji nego u Iraku i Siriji. Njihove supruge s djecom su se našle u vrlo nezavidnoj situaciji. Francuske vlasti imaju obvezu prema djeci s francuskim državljanstvo, ali se opiru prihvatu osoba kojima su ruke krvave. Osobe koje imaju dvojno državljanstvo, neće biti prihvaćene i vjerojatno će biti prepuštene da same rješavaju svoj problem.

Turska već dulje vrijeme organizirano šalje bivše borce terorističkih skupina za Francusku, uključujući njihove žene i djecu, što stvara ideološke podjele u Francuskoj. Ratna siročad se smještaju u specijalizirane ustanove koji će preuzeti odgovornost za njihovu budućnost.


Njemački ministar vanjskih poslova upozorava na moguću vojnu eskalaciju između SAD i Irana

Moraju se poduzeti koraci kako bi se izbjegao rat između Teherana i Washingtona, upozorio je njemački ministar vanjskih poslova, ističući širu zabrinutost u Europi zbog posljedica novog zastoja na Bliskom istoku.

“Situacija u ovoj regiji je vrlo eksplozivna i vrlo ozbiljna”, izjavio je Maas novinarima nakon sastanka s iranskim ministrom vanjskih poslova Javadom Zarifom. “Opasna eskalacija postojećih napetosti može također dovesti do vojne eskalacije.”

U toj atmosferi neprijateljstva, veliki broj velikih europskih tvrtki prestao je poslovati s Islamskom Republikom u strahu od američkih sankcija, izolirajući zemlju dalje od globalnih tržišta.

Dugo očekivano trgovačko sredstvo namijenjeno pomoći Iranu kako bi zaobišli  američke sankcije bit će uskoro spremno, kazao je Maas. Njemačka se nada kako će time obnoviti određenu trgovinsku razmjenu između Irana i Europe i pomoći “spriječiti neuspjeh” nuklearnog sporazuma.

Washington nastavlja nametati nove slojeve sankcija Islamskoj Republici kao dio “kampanje maksimalnog pritiska”, koja je nedavno usmjerena na petrokemijski sektor u zemlji, dok su sankcije na cijelu naftnu industriju uvedene u studenom.

Iran je smatrao sankcije “ekonomskim terorizmom”, te je u svibnju obećao da će povećati stopu obogaćivanja urana ako sankcije ne budu ukinute.


Pekingov odgovor Trumpovim carinama je masivni otkup zlata

Kineska ogromne rezerve zlata u svibnju su iznova uvećane, što je označilo stalni porast već šesti mjesec zaredom, prema najnovijim podacima koje je objavila Narodna banka Kine.

Prošlog je mjeseca središnja banka povećala svoje rezerve zlatnih poluga na 61,61 milijuna unci s 61,10 milijuna u prethodnom mjesecu. Od kraja svibnja, nacionalna rezerva je procijenjena na 79,83 milijarde dolara u usporedbi s 78,35 milijardi dolara mjesec ranije. U količinskom smislu to znači povećanje od 15,86 tona, nakon što je tijekom pet mjeseci do travnja dodano gotovo 58 tona zlata.

U svibnju, ukupne devizne rezerve zemlje, najveće na svijetu, navodno su porasle za 0,2 posto, ili 6 milijardi dolara više, dosežući 3,101 trilijuna dolara.

Posljednji poticaj pekinške zlatne zalihe navodno odražava kineski korak prema diversifikaciji poluga i deviznih zaliha uslijed dugotrajnog trgovinskog spora s SAD-om.

Kineske vlasti traže “utvrđenu diversifikaciju” daleko od imovine u američkim dolarima, kaže Helen Lau, analitičar iz tvrtke Argonaut Securities, kako navodi Bloomberg. Stručnjak očekuje da Kina do kraja tekuće godine kupi 150 tona zlata.

Dvije najveće svjetske ekonomije trenutno su uključene u uzavrelu trgovinsku razmiricu koja je rezultirala uvođenjem carina na međusobni izvoz koje prelaze stotine milijardi dolara. U posljednjoj eskalaciji, SAD su povećale carine na 25 posto na kineske robe vrijedne 200 milijardi dolara. Kao odgovor, Kina je uvela carine od 25 posto na 5.000 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara.

12
Ostavite komentar

avatar
10000
4 Grupirani komentari
8 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
12 Komentatori
Majk MajersKažunJolemlasamo tako Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Majk Majers
Gost
Majk Majers

Primitivizam u Splitu i okolici se nastavlja. Mlade, izgubljene duše se osjećaju moćno samo u grupi, cipelareći i žene. Takve je Milicija nekoć vodila u šumu na “tunel”. Nakon toga bi 90% njih bilo mirni ka bubice. A za ostalih 10% ima Goli Otok

Težak
Gost
Težak

bitno je da si ti stao u prve redove
za šume i tunele i slanje na gole otoke
čovek drug i starešina
sve u jednom
alal ti vera

Majk Majers
Gost
Majk Majers

O kakvim prvim redovima pišeš? Rast nasilja i privitizma triba sasić dok nismo došli ka npr Brazil. Onda će bit kasno uvodit red.

franjo
Gost
franjo

Nažalost jedino rijesenje je ono kao što je bilo u staroj jugoslaviji,policia ja previse mekana.mayers u pravu si ili milom ili silom

samo tako
Gost
samo tako

Riba smrdi od glave

Jole
Gost
Jole

Jesi li čitao članak ispod kojeg komentiraš ? Ako treba neka se otvori članak o nasilju u Supetru na Braču,ali nemoj upadati bezveze u odnosu na temu.

Majk Majers
Gost
Majk Majers

Jole, zašto ne? Šta te boli k… c? Aktualna je tema a ako ti smeta komentar, priskoči ga. Ili možda smeta šta san napisa, a?

samo tako
Gost
samo tako

Pridružujuči se usranskim trgovačkim sankcijama prema Iranu, eusranci aktivno sudjeluju na jačanju napetosti i ugrožavanju mira.
Uostalom, g-e Maas, Iran ne traži pomoč od EU več da se držite potpisanog sporazuma, tako da i vaša licemjerna izjava ne doprinosi popuštanju tenzija
Manje je podlo i jednostrano prekidanje ugovora nego nepridržavanje istog glumeči odgovornog supotpisnika.
Čemu sa ekipom poput vas gubiti vrijeme za sklapanje bilo kakvog novog ugovora ?

Kažun
Gost
Kažun

Teški primitivizam prema osobama koje su došle
na privremani rad u Hrvatsku,došle su legalno i
dobrodošle u Hrvatsku raditi u turizmu.

samo tako
Gost
samo tako

Došli su iz drugih dijelova Hrvatske

Kažun
Gost
Kažun

@Samo tako,izvinjavam sa ako sam kiksao,tko god je došao
na otok Brač mislim da je dobrodošao.Ja sam iz Istre i nikome
ne brojim krvna zrnca,po meni svi koji rade i žive u Hrvatskoj
i drže se zakona RH jesu poželjni.Barbarima – STOP.

mla
Gost
mla

francuski (a i ostali evropski zatvori) “fakulteti” su na kojima im se sitni kriminalci, uz pomoć veterana – povratnika s ratišta, indoktriniraju i radikaliziraju. ne samo arapskog porijekla. znam za jednog našeg, bio zatvoren u njemačkoj radi sitnih krađa i preprodaje droge. a iz zatvora izašao kao pravi talib; ogromna brada, duga halja, kapica…

btw, povratak u francusku relativan je pojam tj. šta je s onim famoznim zatvorom u gvajani?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik