fbpx

Jeste li „posadili“ pšenicu?

psenica

Jedna TV novinarka pita prolaznike na zagrebačkim ulicama jesu li posadili pšenicu za Božić, a oni joj listom odgovaraju kako su ili već posadili ili će uskoro posaditi. Kako se samo iz ovoga pitanja i odgovora može vidjeti koliko smo se udaljili od prirode!

Naime, nama starijima i vezanima za selo je teško pojmiti da neko ne zna razliku između sijanja i sađenja. Ne rugam se, znam koje okolnosti dovode do toga, samo konstatiram činjenično stanje. Da podsjetim: sade se već iznikle biljke – voćke (sadnice voća!), povrće (struk paprike, na primjer, luk i tako dalje), a siju se sjemenke, recimo kukuruza, pšenice, soje i tako dalje. E, sad, može se reći i za papriku i luk, na primjer, da se siju, ali to važi ako se siju njihove sjemenke iz kojih izrastu struk paprike i luk za sađenje koji se potom sade. Paprika se može i  samo posijati, da se ne presađuje nakon što nikne i ona će  iste godine donijeti i plodove, a luk ne može iste godine donijeti plod jer je dvogodišnja biljka i prve godine iz sjemenke izraste mala glavica koja se sadi iduće godine i donosi veliki plod. Sve ovo je jasno i tako lako zapamtiti svakome ko je čak i gledao kako neko drugi to radi, a kamoli ako je i sam sijao ili sadio. Ali danas živi mnogo ljudi koji nikada nisu ni vidjeli proizvodnju voća i povrća, a kamoli da su se time bavili, i onda je razumljivo da im je sve ovo zamršeno. Zato je jasno zbog čega su spomenutoj novinarki svi odgovarali da su posadili ili da će posaditi pšenicu.

Nije ovo jedini primjer na kome vidimo koliko se čovjek otuđuje od prirode. Očito je to na svakom koraku. Eto, moji susjedi su kupila novu kuću koja ima i veliku, divnu, zdravu i sočnu staru jabuku u dvorištu; koja se ne prska, a obilno rađa. Oni je ne jedu nego kupuju one koje su dvadesetak puta tretirane raznim otrovima, papreno skupe, jer „nisu sigurni da je to jestivo“. Namjeravaju je posjeći čim budu uređivali dvorište.

Neki dan mi se ponosni otac hvali kako mu je trogodišnje dijete pametno, kako zna i razmišlja kao odrasli. Da bi to ilustrirao navodi primjer kako su jučer putovali i mali je želio piškiti pa su oni stali pored puta. Mali je odbio piškiti na travu „jer tu treba travu pasti krava, a mokraća se ne jede“. Da, ova priča stvarno govori kako dijete razmišlja dosta zrelo za svoj uzrast, ali očito je i da otac nije čuvao krave i da ne zna neke njihove osobine. Razumljivo je to, ni sada se ne rugam, jer ovaj detalj mogu znati samo oni koji su nekada bili čobani ili su posebno proučavali ovu problematiku. Naime, mokraća je slana, a krave mnogo vole slano, zato im se često u hranu dodaje sol ili se pored njih drže slani grumenovi koje mogu lizati. Kada naiđu na travu koju je čovjek pomokrio, one to mjesto popasu doslovno do zemlje, to im je posebna poslastica.

Ne pišem sve ovo da bih pokazao kako ja nešto znam, jer ovo nije nikakvo posebno znanje za onoga ko je živio na selu, niti da pokažem kako neko ne zna, jer ni to nije neobično za one koji nisu dolazili u dodir s  pomenutim iskustvima. Želim ukazati na činjenicu da smo se odvojili od prirode toliko da bi to već predstavljalo opasnost po naš opstanak u nekim izvanrednim prilikama u kojima bismo ostali bez struje na duže vrijeme, u slučaju velikih katastrofa u kojima bismo bili prisiljeni preživljavati u prirodi. Zato ne bi bilo na odmet, prije svega mladima, malo više se pozabaviti ovom temom.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
8 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Brainstorm
Gost
Brainstorm
3 godine prije

hmm. mi osjecamo sijanje kao bacanje a sadjenje kao stavljanje. senca se stavlja u zdilce.
sadi se na svetu luciju (13. prosinac), na badnjak se iznosi na blagdanski stol. na stolu posna rana. crveni gra sa ostikom i kapulom. izmoli se ocenas i zdravomarija. zdilce sa sencom se stave na sto. jedna za ljude, jedna za blago i jedna za zetvu. onda se svice gase. mladje musko dite umoci kru u crno vino i kapne na svaku svicu. gleda se dim. ako je dim ravan onda ce biti dobro.
senca ostaje rasti do 6. sicnja (3 kralja) a onda se da blagu.
eto, ima tu i gatanja sto sigurno nije po crkvenom ali mi radimo svejedno.
ima jos … prid bozic se pravi tor u kuci. hahaha. tor je pod stolom. stavi se slama i donese se janjcic. u kuci je 3 dana. sad … ljudi prepravljaju taj obicaj. neko donese 2 janjcica, neko samo slamu.

Novi grga (zuzu)
Gost
Novi grga (zuzu)
3 godine prije
Reply to  Brainstorm

Kod nas umjesto janjića ispod stola na slami su bila djeca. Divna sjećanja.

Rabotnik
Gost
Rabotnik
3 godine prije

I ja sam cuo od tate da su na slami djeca spavala preko noci.

jafar
Gost
jafar
3 godine prije

Bravo lijepe, korisne i relaksirajuce teme.

čokolino
Gost
čokolino
3 godine prije

Ivo skidam ti kapu…………….pravi si melem za sve boleštine koje nam je donijela kradokracija i kradokrati. Naravno, i ja san se demokratizira. i punim džepove di god mogu, najrađe od svojih bližnjih i prijatelja, jer računam da će mi oprostit a ne obisit o prvo drvo.
Baš mi merak čitat tvoje umotvore pošto isto mislim ali neznam spisat ka ti……….živija ti meni sto godina!
Zašto te volim čitat? Zato kaj mi je pun urac politike i nadjebavanja, ko je bia prvi kokoš ili jaje……..
Imam samo jedan život i želim ga potrošit kak ja hoću a ne kak drugi dirigiraju!
Ivo, piši i samo piši…………..bez tebe nema logike…………
Ak trebaš materiala, priče balkanske, slike, video………..javi. nema da nema, sam kaj neznam spisat. A namam ni živaca…….nažalost na balkanu od svih lipota je najače ak nekog stersš u 3PM.

Koča Popović
Gost
Koča Popović
3 godine prije

Barba Ivo, nije to nista, novinarka je nepismena. Ima toga poprilicno, a bit ce i gore.

Perun
Gost
Perun
3 godine prije

Ja to čak i znam ne baš tako dobro kao Ivo ali znam razliku jer moji djedovi i bake su se bavili poljoprivredom i često sam pomagao za vrijeme praznika. Ali kako su poumirali, prođoše godine i neke stvari se zaborave. I svi govore saditi pšenicu pa tako i ja ne obraćajući previše pažnju počnem pričati o sadnji pšenice. Sad me Ivo podsjetio da je djed s majčine strane koji se nastanio u Slavoniji uvijek govorio o sijanju pšenice.

alan ford
Gost
alan ford
3 godine prije

Ivo, tako je. I ja sam odrastao na selu i također mi je to poznato, da krave vole pasti travu, gdje je netko upravo mokrio… I da krave također uživaju pasti travu na livadi, baš kada udari kiša i veliko nevrijeme, ono ljeti, jer im kiša godi zbog neugodnih muha, obadova i drugih napadnih, krvožednih insekata..
Kao što mi je isto tako poznato, da jedna krava ponekad skače na drugu kravu.. i svaki seljak odmah zna, to je znak da kravu treba “osjemeniti”, dakle došlo je vrijeme za oplođivanje krave i onda bi seljaci, vodili tu kravu biku da je oplodi (ako bi imali vlastitog bika), ako ne, onda bi seljaci vodili svoju kravu susjedu, koji ima bika, ili ako uopće nema bika, neki seljaci bi dovodili veterinara da umjetno oplodi kravu… pa mi padne na pamet šaljivi bećarac koji je u jednoj zabavnoj emisiji, davno još za vrijem Jugoslavije, pjevao Kićo Slabinac: “otkad veterinar našim selom kreće, krava bika da pogleda neće-veli krava…tako mi roga moga, evo ćaće od teleta moga..”
ali danas, nam napredni liberalni zapadnjaci i rodni ideolozi i homo-ideolozi palamude, – to kada krava skače na kravu je navodno homoseksulanost među životinjma, ili kad se medvjed hrva sa drugim medvjedom, ili kad se konj igra sa drugim konjem.. i slično.. i tako se ljudima prodaje propaganda, da bi se opravdala homo-ideologija, da i među životinjam navodno ima homoseksualnosti.

isto kao kada sada ovi pomodni veganci, – još jedan pomodni trend sa dekadentnog trulog Zapada. Ti veganci, većinom militantni, totaliatristički nastrojeni, koji sve one ljude koji jedu meso, smatraju ubojicama, ne samo da izbjegavjau jesti meso, već i sve drugo životinjskog podrijetla- jaja, mlijeko, sir, jogurt, med…i također ne žele nositi naprimjer čarape ili džempere od vune, jer je i vuna životinjski proizvod..itd..itd
ti veganci, strahovito moralni ljudi, kojima su životinje važnije od ljudi,,. i neće kao da naštete, ne žele mučenje životinjama…ali ne znaju, da se krave ili ovce moraju pomusti i mora im se uzeti mlijeko, inače bi im vimena popucala da ih se ne muze,… također kokoše moraju nositi jaja, … ovce se moraju ljeti šišati, jer bi pocrkale od vrućine od guste vune.. a pčele ionako prave med od cvijetnog nektara i slično..

POVEZANE VIJESTI

Izbornik