fbpx

Iran anulira američke sankcije – Dovoljno je bilo pregovarati s Kinom

Hasan Rouhani Iran

Iran je još 2010. odlučio da će graditi visokobrzinsku prugu Teheran-Qom-Isfahan. Predviđeni trošak projekta je 2,7 milijardi dolara, a radovi su počeli u veljači 2015. U projektnoj dokumentaciji je stajalo da je planirani datum završetka izgradnje 2021. godina. U izgradnji sudjeluju korporacije China Railway Engineering (CRECG) i Khatam Al-Anbia Construction.

Projekt željeznice velike brzine Teheran-Qom-Isfahan trebao bi povezati gradove udaljene oko 375 kilometara brzinom između 300 i 350 kilometara na sat. Projekt željeznica velike brzine jedan je od glavnih željezničkih projekata koje Iran provodi uz pomoć međunarodnih tvrtki, uključujući kompaniju China Railway Group Ltd.

Projekt će povezati iransku prijestolnicu i međunarodnu zračnu luku „Imam Homeini s Qomom i Isfahanom. Visokobrzinska željeznica smanjit će vrijeme putovanja između Teherana i Isfahana na 1 sat i 45 minuta i predviđeno je da će se njome služiti oko 16 milijuna putnika godišnje.

Očekuje se da će projekt biti završen do 2021. godine i da neće biti kašnjenja.

Prema službenim podacima, Teheran je  izdvojio 1,8 milijardi dolara za dovršetak projekta, ali su zbog ponovnog uvođenja američkih sankcija nastali problemi oko financiranja željeznice.

Međutim, taj je problem riješila Kina, koja je „uskočila“ s milijardama dolara ulaganja u razvoj infrastrukture u Iranu, uključujući visokobrzinsku željeznicu Teheran-Qom-Isfahan, koja će biti iranska dionica ambicioznog kineskog projekta „Novog puta svile“.

Naime, zamjenik izvršnog direktora  Iranskih željeznica objavio je u lipnju ove godine kako je kineski akreditiv u iznosu od 2,4 milijarde dolara spreman za dovršetak pruge velike brzine između Teherana i Isfahana.

Noorollah Beyranvand rekao je da je novac, kojeg je Teheranu posudila Export-Import banka iz Kine, spreman za uplati kineskoj korporaciji Railway Engineering Corporation (CREC) za izvođenje radova.

Ostale uključene tvrtke su spomenuta Khatam Al-Anbia Construction, koja je u vlasništvu Iranske revolucionarne garde, njemački Siemens, te Italferr, konzultantska ruka talijanskog nacionalnog željezničkog prijevoznika Ferrovie dello Stato.

Abbas Akhoundi, bivši ministar za ceste i urbani razvoj, naredio je redizajn rute kako bi je učinio efikasnijom. Novi plan uključuje izmještanje stanica u Teheranu, Qomu i Isfahanu.

Dosadašnja iranska željeznička mreža od 15 000 kilometara će do 2025. godine biti proširena na 25 000 kilometara i bit će važan dio dva svjetske koridora, kineskog „Novog puta svile“ i ruskog projekta „Koridor sjever-jug“ u izgradnji, koji će bolje povezati St. Peterburg na sjeveru i iransku luku Bandar Abbas na jugu, prolazeći kroz Azerbejdžan.

Iran i Kina su u rujnu ove godine ažurirali su sporazum o strateškom partnerstvu iz 2016. godine kojim Kina nudi ogromna dugoročna ulaganja u iransko gospodarstvo u zamjenu za dugoročnu suradnju u bilateralnoj trgovini.

Plan omogućuje i raspoređivanje 5000 pripadnika kineskih sigurnosnih službi radi zaštite energetskih i petrokemijskih objekata, navodi se u izvješću časopisa Petroleum Economist.

Ažurirani sporazum predviđa ukupno 400 milijardi dolara ulaganja tijekom razdoblja od 25 godina, ali bi se najveći dio od ovog iznosa mogao “ugurati” u narednih pet godina.

Sporazum je ažuriran tijekom posjeta iranskog ministra vanjskih poslova Mohamada Zarifa njegovom kineskom kolegi Wang Liu krajem kolovoza.

Izvor povezan s iranskim ministarstvom za naftu, rekao je za Petroleum Economist da će iranskoj naftnoj, plinskoj i petrokemijskoj industriji biti dodijeljeno 280 milijardi dolara, a 120 milijardi dolara uloženo je u unapređenje iranske transportne i proizvodne infrastrukture.

Zauzvrat, će kineske tvrtke dobiti pravo da budu prve u odabiru ulagača za naftne i plinske projekte. Iran se sa svoje strane nada poboljšanju diplomatskog i ekonomskog statusa i ponovnom pokretanju brojnih energetskih projekata koji su zaustavljeni ponovnim uvođenjem američkih sankcija prošle godine, poput divovskog plinskog polja Južni Pars.

Prema sporazumu, Kina i Iran će dogovoriti način za osiguravanje opreme i osoblja na iranskim petrokemijskim projektima, jer prema iranskom ustavu na teritoriju zemlje ne mogu biti prisutne strane vojne baze ni trupe.

Petroleum Economist tvrdi kako se pronašao model prema kojem će oko  5000 kineskih „stražara“ štititi projekte, a dodatno osoblje će štititi eventualni tranzit nafte, plina i petrokemijskih proizvoda iz Irana u Kinu, uključujući rute kroz vode Perzijskog zaljeva i dalje prema Kini.

Kina će moći kupovati naftu, plin i kemijske proizvode s popustom od najmanje 12%, uz dodatak od još 6 do 8% kao “naknadu prilagođenu riziku”.

Nadalje, plaćanje će se moći provoditi u  „mekim“ valutama, uključujući one afričkih i srednjoazijskih država, što će pomoći Kini da reciklira devizne rezerve nakupljene iz svojih trgovinskih viškova, izbjeći će se korištenje američkog dolara i zaobići međunarodni platni sustav kojeg kontroliraju SAD.

„Win-win“ dogovor za Iran i Kinu

Izvor Petroleum Economista dodaje ono što Teheran nije ni krio, a to je da sporazum Kini nudi mogućnost da stvori važno proizvodno područje za svoju inicijativu „Novog puta svile“, čije će se kopnene rute koristiti za izvoz u Europu.

Ako bolje pogledamo, ovo je prava win-win situacija i dokaz zašto se ne treba plašiti kineskih ulaganja. Iran dobiva novac, znanje i tehnologiju za dovršetak ambicioznog plana širenja svojih željeznica i izgradnje novih naftnih, plinskih i petrokemijskih postrojenja. Ista ta postrojenja, koja će čuvati oko 5000 kineskih „zaštitara“, neće moći biti ni potencijalne mete zračnih udara, jer se riskira sukob s Kinom. Svi projekti će tražiti ogroman broj radnika, od niskokvalificirane radne snage do visokokvalificiranih stručnjaka, što će Iranu osigurati masovno zapošljavanje.

Međutim, možda najveća pobjeda obje strane je sporazum o korištenju „mekih valuta“ u ulaganjima i projektima i zaobilaženje međunarodnih sustava naplate koje nadziru SAD. Kako obje zemlje posluju s afričkim i srednjoazijskim zemljama, sada ni Središnjoj banci Irana, ni Narodnoj banci Kine nije nikakav problem primati velike količine novca afričkih i valuta zemalja Središnje Azije, iznosi koji će se lako “reciklirati“ u bilateralnoj trgovini između Kine i Irana i obje zemlje s trećim zemljama čije su valute primili.

I konačno, Kina je ovim sporazumom de facto anulirala sankcije Washingtona protiv Iranske revolucionarne garde, koja upravlja brojnim strateški važnim iranskim državnim kompanijama, upravo u sektoru za kojeg je Kina najviše zainteresirana.

Dakle, ako imate problem, pod američkim ste sankcijama ili ne znate kako poslovati izvan sustava naplate koji je pod nadzorom Washingtona, nazovite Peking. Netko će reći kako Kinezi traže popust na naftu, plin i druge proizvode, što je točno. Ali puna skladišta neprodane nafte i plina, uz neiskorištena plinska polja u Perzijskom zaljevu, najveća na svijetu, zar ikome služe u Iranu? Stoga je popust od 12% na naftu, plin i kemijske proizvode, plus hipotetska “naknada prilagođena riziku”, koje može i ne mora biti, ovisno o situaciji u datom trenutku budućnosti, razuman i više nego prihvatljiv. Konačno, ako netko misli da ima boljih modela suradnje, nikakav problem. Slobodno može ići za Ukrajinom, gdje je trenutno u tijeku ustanak zbog prodaje poljoprivrednog zemljišta multinacionalnim korporacijama, jer su tako odredili EU i MMF.

Reconnecting Asia / Global Construction Review

ranske željeznice i projekti u izgradnji

FOTO: Iranske željeznice i projekti u izgradnji

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
12 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Crodaemon
Gost
Crodaemon
10 mjeseci prije

Placanje u mekim valutama, hahaha hi hi hi, jel ima smisla komentirat…..

Crodaemon
Gost
Crodaemon
10 mjeseci prije

Sta jest jest, kinezi s ovakvom pameti ce zavladat kuglom

bbb
Gost
bbb
10 mjeseci prije

Pametni su oni, zato imaju velik standard i izvoze sve u kinu po blockchain principu, lova do krova.

Bubakar Sanogo
Gost
Bubakar Sanogo
10 mjeseci prije

Uistinu bi bilo lijepo i ohrabrujuće za ostatak svijeta da je Iran uspio anulirati sankcije, ali nije ni blizu tako. Stotine milijardi koje su spominju u clanku Kina nece uloziti kao svoj novac nego posuditi Iranu, koji će biti u dugovima do grla nakon toga. Takodjer izvoz nafte je pao sa 3 milijuna barela dnevno na manje od milijun. Inflacija je u stalnom porastu a vrijednost valute u padu. Iran je nazalost u teskom stanju, a glavu iznad vode druge velikim zaduživanjem koje ih dugoročno moze dovesti u jos teze stanje.

Wordly wiseman
Gost
Wordly wiseman
10 mjeseci prije

Kredit je u američkim dolarima i kako kaže u članku :”
Noorollah Beyranvand rekao je da je novac, kojeg je Teheranu posudila Export-Import banka iz Kine, spreman za uplati kineskoj korporaciji Railway Engineering Corporation (CREC) za izvođenje radova.“ .

Ne piše u kojoj valuti će se kredit vraćati . Ako je u dolarima (logično) onda je Iran u puno goroj situaciji nego sada .

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
10 mjeseci prije

Pogrešno, usporedo je sklopljen ugovor o korištenju “mekih valuta”

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
10 mjeseci prije

Može se pisati , za nas u eurima, ali da stavimo milijarde juana, što znamo koliko je to. Tako je , zasada….

Wordly wiseman
Gost
Wordly wiseman
10 mjeseci prije

Izvoz nafte i plina da, ali ne i ovaj kredit . Ako ne može Iran dobiti dolare za naftu i plin onda su u velikom problemu

basso
Gost
basso
10 mjeseci prije

Amerika upravo svojim neprijateljskim i arogantnim ponasanjem gura druge zemlje u zagrljaj Kine.

Alex
Gost
Alex
10 mjeseci prije

Amerima je izgleda uspjelo što nikada nikome nije… ujedinit Kinu i Muslimane… 😂😂😂

Dawor
Gost
Dawor
10 mjeseci prije

Šiiti (Iran) su puno bolji i manje agresivni od sunita…..

Max
Member
Max
10 mjeseci prije

Tako to radi suverena jaka i velika država.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
12
0
()
x