Njemačka potvrdila posvećenost svom sporazumu o plinu s Rusijom usprkos pritiscima iz SAD-a

Berlin nema namjeru mijenjati svoje stajalište o ruskom cjevovodu Sjeverni tok 2, bez obzira na to što je Trumpova administracija pojačala pritisak protiv projekta, prijeteći sankcijama protiv investitora i izvođača.

„Uzeli smo u obzir izjavu američkog državnog tajnika. Stav njemačke vlade u vezi sa Sjevernim tokom 2 izražen je više puta i ostaje nepromijenjen”, rekao je u četvrtak predstavnik vlade TASS-u.

Izjava je uslijedila manje od 24 sata nakon što je američki državni tajnik Mike Pompeo rekao da bi one tvrtke koje bi bile uključene u projekt trebale “izaći iz tog projekta” ili se suočiti s posljedicama. Istodobno, State Department objavio je kako je ažurirao javne smjernice za Odjeljak 232 Zakona o protivljenju odnosa prema američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA).

Sada zakonodavstvo, koje je u početku namjeravalo kazniti Moskvu zbog navodnog “zloćudnog ponašanja”, uključuje sankcije i prema ulaganjima ili drugim aktivnostima koje su povezane sa Sjevernim t0o0m 2, ali i drugim nizom plinovoda Turk Stream za prirodni plin. Zakonodavstvo SAD-a omogućilo je nametanje sankcija plovilima koji su na bilo koji način povezani s pružateljima inženjerskih usluga timovima koji na bilo koji način sudjeluju u izgradnji plinovoda.

Njemačka Istočna poslovna udruga izjavila je da Europska unija nema drugog izbora nego za ovo reći da se radi o pokušaju ucjene. Predsjednik udruge Oliver Hermes napomenuo je da moguće sankcije dovode u opasnost milijarde eura europskih ulaganja te mogu rezultirati povećanjem troškova energije za europske potrošače. Dodao je da je EU potreban učinkovit mehanizam za zaštitu lokalnih tvrtki.

Moskva je ranije prijetnju Washingtonu nazvala još jednim primjerom američkog političkog pritiska kako bi se eliminirala konkurencija. Prema glasnogovorniku predsjednika Putina, Dmitriju Peskovu, SAD jednostavno želi natjerati Europljane na kupnju skupljeg, američkog plina. SAD aktivno lobiraju države EU da umjesto ruskog plavog goriva prijeđu na svoj tekući, prirodni plin (LNG).

Zasad je dovršeno 90 % Sjevernog toka 2. Nakon puštanja u pogon, što je predviđeno za kraj godine, podvodni cjevovod opskrbljivat će Europu s dodatnih 55 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, uz 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što se isporučuje kroz Sjeverni tijek 1.