Sankcije Sjedinjenih Država stvaraju čvrste koalicije pogođenih zemalja

Vladimir Putin, Narendra Modi, Xi Jinping

Na globalnoj razini je stvorena mreža zemalja, za koje se ne može reći da je strateški savez, ali koja učinkovito zaobilazi ekonomske sankcije Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, zemlje koje se nalaze na crnoj listi Washingtona imaju nekoliko mogućnosti da spase svoje ekonomske sustave od oštre sjekire kojom je Washington zamahnuo kako bi odrubio glave njihovim vladama.

Jedini održiv način za njih je pomoći jedni drugima. Tako su Rusija, Kina, Iran i Kuba samo neke od država koje su u više navrata prstom ukazale na američke sankcije, ili carine u kineskom slučaju, kao na alate kojima Bijela kuća pokušava narušiti njihov suverenitet.

U okviru ove multilateralne suradnje, kaže Newsweek, primjena je veća razina obostranog podržavanja i kritičkih riječi prema američkoj politici. Naravno, ključni je cilj svima konkretnim akcijama popuniti proračunske rupe nastale kao posljedica sankcija, koje su učinkovite isključivo iz razloga kako je izgrađen globalni ekonomski i financijski poredak nakon Drugog svjetskog rata.

Udružiti se jedni s drugima

Uzmimo za primjer Kubu. Ministar vanjskih poslova karipskog otoka Bruno Rodriguez protestirao je na Twitteru protiv najnovijih sankcija koje je Trumpova administracija nametnula protiv Irana. Optužba je uvijek ista: sankcije krše međunarodno pravo.

Sljedećeg dana iranski kolega Bruno Rodrigueza, Mohammad Javad Zarif, inače vrlo aktivan na društvenim mrežama, otvoreno je govorio o “ekonomskom terorizmu protiv Kube”, podupirući svog udaljenog saveznika. Citirajući riječi Zarifa, Sjedinjene Države “ciljaju civile, pokušavajući zastrašivanjem postići nelegitimne političke ciljeve”.

U svojim govorima dvojica ministara su spomenula i “bratske zemlje poput Sirije i Rusije”. Ako ćemo braniti Trumpa,  moramo to priznati da su sankcije u političke svrhe staro oružje koje prethodi dolasku milijardera u Bijelu kuću. Trump je samo proširio to praksu i otišao u krajnost. Sve snažnije sankcije prati nametanje carina i ekonomske kazne protiv rivalskih zemalja.

Osujetiti učinak američkih sankcija

Odgovor neprijatelja Washingtona je koordinirana akcija riječima i djelima. Dan prije nego što je američki specijalni predstavnik za Iran, Brian Hook, najavio nove sankcije Teheranu, Kina je najavila jedan od najvećih projekata u Aziji, kojim će sigurno jamčiti životni vijek vlade u Teheranu, a riječ je o ulaganju 280 milijardi dolara u iransku naftnu i plinsku industriju.

Na taj je način Peking jednim potezom  amortizirao učinak američkih sankcija. Kina je također oživjela drevno prijateljstvo s Rusijom i ojačala gospodarsku suradnju između dviju zemalja. U plinu i energetskim resursima su azijski zmaj i ruski medvjed našli zajednički poslovni jezik da zaobiđu carine u slučaju Kine i  sankcije u slučaju Ruske Federacije.

Venezuela i Sjeverna Koreja

U Venezueli se situacija ne razlikuje previše od ostalih opisanih scenarija. Dok SAD podržavaju samoproglašenog „predsjednika“ Juana Guaidóa, blokada američkih rivala je vrlo solidna u pružanju podršku ustavnom predsjedniku Nicolasu Maduru. To što se država koju vodi još nije urušila, pored ostalih sekundarnih saveznika, velik dio kredita treba pripisati Rusiji i Kini.

Drugi primjer koji pokazuje kako se kreće antiamerički savez je korejska kriza. Sjeverna Koreja je odlučila je slijediti put mira s Trumpovom administracijom, ali iza poteza Pjongjanga stoji vrlo moćan prijatelj: Kina. Zbog toga Washington još nije uspio povući šah-mat potez kojeg je planirao. U međuvremenu, Kim Jong-un  dalje vodi suverenu politiku, neovisno o tijeku pregovora, koji su ušli u zastoj zbog opstrukcija Trumpovog državnog tajnika Mikea Pompea i upravo otpuštenog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona.

U svakom slučaju, politika Trumpovog pritiska je više nego kontraproduktivna i ovdje govorimo samo o ekonomski mjerama, kojima se pokušao vršiti i pritisak na Tursku, kada je izvršen monetarni udar na tursku nacionalnu valutu. To je još jedan od slučajeva u kojem je napadnuta zemlja dobila podršku svih navedenih zemalja koje se nose s istim problemom. Kako će u konačnici završiti ekonomska i financijska ofenziva kojom SAD pokušavaju obezglaviti svoje protivnike, nije teško pretpostaviti. Uzmimo za primjer Kubu, koja je desetljećima pod sankcijama i embargom, a konkretni učinak američkog pritiska je – nula.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Siniša
Gost
Siniša

Uuuu…upravo čitam;odobreno prodaja 32 f35 Poljskoj za 6,2 milijarde dolara!!
200 miliona po jednom “paketu”…ovi Ameri su nevjerovatno sposobni da žednog prevedu preko vode.

Zagor
Gost
Zagor

Ne vjerujem da su Poljaci toliko glupi… Izgleda da moraju!!
Isto kao i Danci, “jučer” ih Trump uvrijedi a “danas” se pridružuju američkoj koaliciji u Siriji.
Pa što im to treba?

Siniša
Gost
Siniša

Fascinantno koliko poluga USA posjeduje!

pinčunela
Gost
pinčunela

Suvremenici smo društvenih prilika kada „mudrost postaje glupa“ a „ljudska glupost je paradigma mudrosti“ kada „učene budale“ provode budalasta učenja globalnog ponašanja gdje „Mojsijev dekalog“, kao oglednik normativne i deskriptivne Moralnosti čovječanstva, postaje folklor i artefakt socijalne arheologije.
Danas kada se suočavamo sa praksom da nam razni algoritmi umjetne inteligencije donose odluke o prihvaćanju, ponašanju, oblikovanju odluka, Moral , onako kako ga shvaćamo u tradiciji Europske filozofije, dolazi iznova u fokus promišljanja je li on univerzalna vrijednost i kanon društvenoga bića zajednice, u zadanom vremenu i prostoru ili naprosto docta ignorantia.
Uobičajeno je da kada se raspravlja o nekom pojmu, kreće se od definicije i unutar te definicije pokušava sistematizirati, poodrediti i klasificirati vrjednosni sustav u određenju što je dobro odnosno nije dobro ili suprotno od dobroga u pojmljenju neprihvatljivoga i standardizirati takova ponašanja.
Moral ( hrvatski ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu je oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
U svom deskriptivnom smislu, “moralnost” se odnosi na osobne ili kulturne vrijednosti, kodekse ponašanja ili društvene navike zasnovane na pojmovima kao što su dužnost, obveza, i načela ponašanja,
U svom normativnom smislu, “moralnost” se odnosi na sve što je (ako je išta !?) zapravo ispravno ili pogrešno, utemeljen na pojmu vrline.
Sa političkog aspekta možemo reći da nam se nameće da je moralnost odgovor na pitanje “kako bismo trebali živjeti“na individualnoj razini, preslikana na društvenu razinu. . Razvoj morala vezanje sa usponom koncepta privatnog vlasništva i nadređenosti statusa ugovora (pravom i vladavinom prava-poznata mantra) nad slobodom u zajedništvu, zajedništvu u bratstvu,bratstvu u ljubavi (tri stupa Isusuvog nauka- kojega su klerikalci izvrgli ruglu) Korporativna (globalistička) moralnost razvija se iz elitističkih (političkih) koncepata i uvjerenja(ideologija) i oktroirano se kodificira (institucionalno) kako bi se reguliralo ponašanje unutar kulture ili zajednice u cilju kontrole i upravljanja zajednicom a u svrhu uskihh interesa moći samoproglašenih elita. Danas svjedočimo nametanja načela globalističke moralne univerzalnosti: ako je djelovanje ispravno (ili pogrešno) za druge, za nas je pogrešno (ili ispravno), provođenje interesne moralnosti sa pozicije sebstva. *umjesto najvišeg, elementarnog moralnog načela-univerzalnost, to jest, ako je nešto ispravno za mene, to je pravo za vas; ako je to pogrešno za tebe, to je pogrešno za mene.
Nažalost Oni (korporativne elite) koji se ne podižu na moralnu razinu primjenjivanja na sebe minimuma standarda koje primjenjuju na druge – zapravo strožije, – ne mogu se ozbiljno shvatiti kao moralni lideri kada govore o prikladnosti odgovora; ispravno ili pogrešno, dobro ili zlo, a to vodi i tu počinje propast civilizacije, jer se degradira osobni integritet,pouzdanost, dobrohotnost i pravednost u sveopćoj zajednici naroda planeta Zemlja.

Lucija
Gost
Lucija

pinčunela
“…Korporativna (globalistička) moralnost razvija se iz elitističkih (političkih) koncepata i uvjerenja(ideologija) i oktroirano se kodificira (institucionalno)…”
To nije moralnost, nego A moralnost koja se sve otvorenije pokazuje.
I to ne samo kao u eu, gdje se komisija formira bez obzira na izbore…
Najbitnije: u nas. Zastupnici pretrčavaju i ostaju u Saboru.
Kao 60-tih u Južnoj Americi.
Najvažnije: institucionalizacija nemorala: donošenje zakona da se može biti zastupnik i sa zatvorskom kaznom.

joze čelični
Gost
joze čelični

trump mora mjenjat taktiku povjesno gledano ovi tamo se boje jedino mongola i to sa urođenim strahom ko od zmije…njega njih pogura sa modernim konjima

Trajko
Gost
Trajko

Kuba, konkretan ucinak 0. Doktor radi za 10$. Kina podrzava rezim u Pjongjangu zbog sirovina koje dobiva za sitnis..Kina ulaze i pomaze Venecueli i Iranu koji ce jos dugo “usluge “placati jeftinom naftom..Turci, Iranci ,dakle Muslimani, jednako kao i Srbi” braca” Pravoslavci placaju oruzje u US $.Besplatan rucak nudi i daje samo vlastita majka.Dan kada Rusi ,Kinezi “sruse americku imperiju” slijedi film pod naslovom : Sjasi KURTA da uzjasi Murta.

johnny-rebel
Gost
johnny-rebel

Kinezi isto tako kolju po Africi kao i tvoji prijatelji Francuzi, Britanci ?

Na tvoju zalost nece bit taj film, nego film “Klanje se vraca kuci” sto vidimo u Francuskoj gdje jadan francuski narod je klan po ulicama od strane nacija koje su francuzi klali u africi i aziji.

Pitaj samo Americki narod, u zadnje vrijeme se kod njih intenzivirao film “Klanje se vraca kuci”

johnny-rebel
Gost
johnny-rebel

Klanje se uvijek mora vratiti kuci, ali na zalost stradaju uvijek neduzni.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik