fbpx

Business Times u rumunjskom plinu vidi “kraj ruskog monopola”

Business Times u rumunjskom plinu vidi "kraj ruskog monopola" 1

Nedavno smo objavili vijest kako Rumunjska vjeruje da će postati “plinska sila u Europskoj uniji”. “Rumunjska će biti plinsko središte i čak može postati najveći proizvođač plina u Europskoj uniji. Ako budemo proizvodili plin u Crnom moru, nakon Brexita bit ćemo prvi proizvođači plina u EU”, izjavio je početkom ovog mjeseca rumunjski ministar energetike Anton Anton.

Sada isto tvrdi Business Times, koji navodi kako je Rusija i dalje najveći dobavljač energije u Europi, ali je Rumunjska, navodno, započela istraživanje i proizvodnju nafte i plina u poljima u Crnom moru. List prenosi kako su dokazane rezerve dovoljne za potpunu samodostatnost Rumunjske 15 godina, ali da Bukurešt istovremeno očekuje i da će dio resursa dijeliti sa svojim susjedima u istočnoj Europi.

“Jedna od najsiromašnijih zemalja u Europskoj uniji, Rumunjska, može se neočekivano natjecati s Rusijom i osloboditi istočnu Europu od njene ovisnosti o ruskim energentima”, piše Business Times, te dodaje “kako se čini  da Rumunjska ima velike depozite nafte i plina koje tek treba razviti”.

“Ove rezerve već osiguravaju visok stupanj samodostatnosti Rumunjske u energetskom sektoru, ali istodobno postoje mnoge neotkrivene rezerve na dnu Crnog mora koje privlače pažnju najvećih svjetskih naftnih i plinskih tvrtki. Neke od njih, kao što su američki ExxonMobil i austrijski OMV Petrom, već su počeli istraživanja u Crnom moru”, nastavlja Business Times.

“Pozicija Rumunjske kao potencijalno velikog proizvođača plina u regiji je jedinstvena, a ti resursi mogu predstavljati prijetnju de facto ruskom monopolu”, izjavio je Mark Beacom, predsjednik konzorcija Black Sea Oil & Gas, tvrtke u zajedničkom vlasništvu Carlyle Grupe i Europske banka za obnovu i razvoj.

Rumunjska danas proizvodi 10,5 milijardi kubnih metara plina godišnje i  uglavnom ga proizvodi na kopnu. Istovremeno je potrošnja zemlje  11 do 12 milijardi kubnih metara godišnje, što znači da je, za razliku od svojih susjeda u istočnoj Europi, Rumunjska praktički neovisna o opskrbi plinom iz Rusije.

No, Business Times iznosi zanimljivu tvrdnju kako se, prema različitim procjenama, neiskorištene rezerve ispod Crnog mora kreću od 170 do 200 milijardi kubnih metara i mogu se eksploatirati do 2040. godine. Ovaj količina pokriva potrebe Rumunjske 15 godina. Ako govorimo o zemlji kao što je Francuska, tada bi bile dovoljne za četiri godine potrošnje.

Rumunjska je već počela raditi na svom ogranku plinovoda BRUA, kojeg djelomično financira Europska komisija, a prolazit će kroz područje Bugarske, Mađarske i Austrije.

No, za provedbu svih ovih planova nužno je ulaganje plinskih tvrtki, a tih ulaganja, kao što smo objasnili u prolom članku, nema.

Velike energetske kompanije su obustavile provedbu svih svojih projekata nakon što je Bukurešt donio zakon koji kojim oporezuje offshore bušenja i nalaže da se polovica proizvodnje mora poslati na domaće tržište. Rumunjske vlasti očekuju da će od tog poreza tijekom idućih 20 godina dobiti 20 milijardi dolara.

No, Rumunjska i dalje nema infrastrukturu za transport i potrošnju energetskih resursa, a ne postoje jamstva da će na tom području doći do bilo kakvog napretka. Na primjer, tek trećina domaćinstava u gradovima je povezano na plinsku mrežu, dok se u ruralnim područjima svugdje za grijanje koristi drvo.

Međutim, vlasti u Bukureštu inzistiraju na tome da im je neprihvatljiva opcija da plin jednostavno izađe iz zemlje i da se rumunjskim plinom nastave razvijati njihovi susjedi.

Ova ležišta nisu ništa novo, ali su dobar izgovor za još jedan od brojnih članaka o neovisnosti u ruskom plinu, koja je tu, na korak do ostvarenja, ali samo treba učiniti dodatne napore.

Što se tiče rumunjskog plina, po prvi put se u Crnom moru počelo bušiti prije 50 godina, još u vrijeme Nicolaea Ceaușescua, što znači da su u Sovjetkom Savezu i Moskvi dobili sve tada dostupne podatke o tim ležištima.

Sada, prema ministru energetike zemlje, Antonu Antonu, Rumunjska može postati “regionalno središte” i pridonijeti energetskoj sigurnosti čitave Europe, iako su ukupne pretpostavljene, ne i dokazane rezerve količina koju Rusija godišnje isporuči Europi kroz postojeće plinovode.

Business Times za kraj ipak napominje kako Rusija u međuvremenu i dalje ostaje jedan od najvećih dobavljača nafte i plina u Europi, iako Zapad već dugo pokušava promijeniti ovu ravnotežu snaga, prije svega zbog stalnih geopolitičkih napetosti između bivših suparnika u Hladnom ratu.

Podsjetimo da su je službeno potvrđeno da se dokazane rumunjske rezerve plina u Crnom moru procjenjuju na 42 do 84 milijardi kubnih metara, a prema nekim procjenama, što treba utvrditi, ukupne rezerve bloka Neptun bi mogle premašivati 170 milijardi kubnih metara.

Ove godine Gazprom planira izvesti u zemlje EU najmanje 200 milijardi kubnih metara plina, a prema novom rumunjskom zakonu će investitori moći izvoziti izvan Rumunjske nešto više od 3 milijarde kubnih metara godišnje, što je potjeralo investitore iz zemlje i Rumunjsku ostavilo u nedoumici što joj je činiti?

Business Times

Rumunjska vjeruje da će postati “plinska sila u Europskoj uniji”

0 0 vote
Ocijenite članak
Sviđa li vam se Logično? Ako niste već lajkali, učinite sada: ❤
Pretplati se
Obavijest
guest
19 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije

Toooooooooooooo!!! Sad Srbija može da Rusiji da “šut kartu” i da oslanjajući se na braću Rumune uđe u EU.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  shumadinac

Malo si zaboravio da nema Ceausescua , a ovi novi malo kibicare na Moldaviju, malo na zapadnu Ukrajinu – Bukovinu, malo na Zrenjanin i Kikindu. Koliko su vam “braća”, otom -potom 🙂 Ali i njihovi “mokri” plinski snovi su samo lupetanje u prazno. “Procjenjuje se” da bi “moglo biti” najviše 200 tisuća mlrd kubika plina. “Procjenjuje se da bi moglo biti….”, kako to divno zvuči. Baš za Bussines Times.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije

Bre Laki, baš si pertibrejker 😉

milan
Gost
milan
2 godine prije
Reply to  shumadinac

🙂 🙂 🙂

giordano bruno
Gost
giordano bruno
2 godine prije

Procitao si ono Rumun ima samo tri brata – šumu, Dunav i Srbiju. Sa Rumunima nikada nismo ratovali. Rusi su nasa mladja braca, kao i svi ostali, samo nas sa ovima nisu mogli posvadjati.

Alex
Gost
Alex
2 godine prije
Reply to  shumadinac

? odlično, Gospon shumadinac dobro sam se nasmija

Perica
Gost
Perica
2 godine prije

Još samo da Rumuni budu ‘vlasnici’…samo to!

Podravec
Gost
Podravec
2 godine prije
Reply to  Perica

Aha…. budu…..kad na vrbi rodi voće koje se zove grožđe….znači nikad,pa ni onda!

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije

I kod njih je kriza ali neće da priznaju. Sve lošiji alkohol piju u sve većim količinama. Sad i bijele miševe vide.

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije

Znači, ono što Rusi isporuče Europi godišnje (cca 180-200 milijardi kubnih metara..) će ih izbaciti iz igre na 15 godina? Jel to neko ne zna matematiku, ili kako plinsko poslovanje funkcionira.. ili je samo propaganda za bodrenje rusofoba? Da im se čini ko da ih Rusi ne tuku/sramote na svakom geopolitičkom koraku?

Rumunji, samo vi taj plin iskoristite za svoje potrebe, bit će vam bolje.

Živili!

Pljuc!

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije

Kraj Ruskog monopola…hahaha… Uvijek se nasmijem kod novih priča i pričica….Evo, sad če.. Skoro , da nije… Rumunski plin, USrA LNG, Norveški plin, … Evo, Katarci i Azarbejđanci, če, da snabdevaju Evropu….. A u međuvremenu, Kinezi traže “Snagu Sibira II “, traže Ruski plin Japanci i Indijci….. Baš danas otvaraju Erdogan i Putin, “Turski tok”….Da, da…. Vidim, da se sve nešto tresu u Gazpromu od te strahovite konkurencije..

Tomica
Gost
Tomica
2 godine prije

Rusija odmah uvodi sankcije ko neće da kupi njihov preskupi plin ili pokušava da ga dobavi drugim putem. 😉
Možda je najbolje da SAD i svi koji su protiv “ovisnosti” o ruskom plinu jednostavno ponude sigurne isporuke i povoljniju cijenu.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije

Hahah….cigići jadni…jedini normalan lik u povijesti postojanja im je bio Causesku, i njega su ubili. Kraj priče za njih. Izvoznici plina…hahah!

Mucke
Gost
Mucke
2 godine prije

Banana drzava od dvadesetak milijuna stanovnika objavi urbi et orbi da ima fijuuu zalihe plina….. hijene vec kruze okolo.

Ime amatera
Gost
Ime amatera
2 godine prije

Rumunjska ima i gomilu svojih gradjana koji prose po Swedskoj …..

RAJKO
Gost
RAJKO
2 godine prije

MISLIM DA OD TOGA PLINA GASA NEMA NISTA NO ENGLEZI KO ENGLEZI BI PO ONOJ STO JE BABI MILO TO JOJ SE I SNILO NO JA BI DA SAM NA MJESTU V PUTINA I GASPROMA IPAK PREKINUO DOTOK U EVROPU USRED ZIME PA DA ONDA VIDIMO KOME TREBA RUMUNSKI AZERBEJDZANSKI KATARSKI USRANI OD SKRILJCA NORVESKI JADRANSKI ALZIRSKI MEDITERANSKI MOZDA CAK I KNINSKI KO ZNA STO SVE MOZE SPASITI JADNU EVROPU OD ZAVISNOSTI RUSA NO BITNO SAMO DA NIJE RUSKI MOZE BITI I VRAZJI I SOTONSKI AKO TREBA SAMO RUSKI NE STA BI ONI TEK RADILI DA RUSIJA NEMA PROJEKTILE MOZEMO PRETPOSTAVITI NARAVNO RUSI TREBA DA ZABORAve NA SAVEZ SVIH SLOVENA SEM ONIH KOJI TO ISKRENO I OD SRCA ZELE MISLIM DA JOJ NISU POTREBNI NI ONI KOJI SE KOLEBAJU KO SRBIJA NO IZVESNO JE DA PLACENICI RADE SVOJ POSAO DOBRO I PROGRAMIRANO BAS PO UKUSU ZAPADNOG ESTABLISMENTA NO DOKLEN sta bi rekli dalmatinci

ChakotayBL
Gost
ChakotayBL
2 godine prije
Reply to  RAJKO

– samo zbog caps locka.

Mia
Gost
Mia
2 godine prije

Hrvatska ima 200% vise plina nego sto treba za svoje potrebe! 20 plinskih platformi na HR jadranu crpe plin na hrvatskom dijelu mora 50/50s talijanim, cijena tog plina ke znatno manja od ruskog. . Platforma je u vlasništvu Ine, a njome zajednički upravljaju Ina i talijanski ENI preko operativne kompanije INAgip. U dvotjednim smjenama izmjenjuju se mješovita talijansko-hrvatska posada, a Ina trenutačno s talijanskim partnerima upravlja s 20 platformi – s ENI-jem na 18 i s Edisonom na dvije platforme. U cijeli projekt Sjeverni Jadran Ina je uložila šest milijardi kuna. Polje Annamaria jednim se dijelom nalazi na hrvatskoj, a drugim na talijanskoj strani Jadrana te se, prema međunarodnim sporazumima, proizvedene količine plina dijele između dvije zemlje za koliko je prodana INA. 6mlrd kn vrijednost plinskih platformi u Hr, 50mlrd $ u Siriji, ma kopnenom dijelu 2mled kn.
Evo jedna interesantna tema za Logicno o INI . Kompanija vrijedna preko 200mlrd kn s poljima te najvecim udjelo istrazbih busotina u Europi prodana za 5mlrd kn. Preko 1000benzinskih postaja u Srbiji. Na podrucju jugoslavije 2500. Apsulutni monopolist jugoslavije prodan za 1%vrijednosti

Perica
Gost
Perica
2 godine prije
Reply to  Mia

NIS prodan za pola milijarde eura, kompletna imovina sa koncesijama u inostranstvu

POVEZANE VIJESTI

Izbornik