Kolinda, Trump i poljsko “Međumorje”

Tijekom posjete Varšavi će se američki predsjednik Donald Trump danas sastati s regionalnim čelnicima na summitu “Inicijative tri mora”, navodno, “kako bi poboljšao trgovinske, infrastrukturne i energetske veze među 12 zemalja Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora”.

Službeno će Trump naglasak dati na “projekte koji bi olakšali ulogu američkih kompanija u modernizaciji regije”.

Inicijativa se sastoji od desetak zemalja, od kojih su sve članice Europske unije i sve su, osim Austrije, dio bivšeg socijalističkog bloka. Naravno, ovih 12 zemalja zajedno čine tržište od 105 milijuna ljudi, što regiju čini atraktivnom za privatne investitore, piše The Wall Street Journal.

Kako sama tvrdi, projekt suradnje je pokrenula hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u partnerstvu s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom. 12 zemalja koje su pristale biti dio inicijative su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

No, ovo uopće nije inicijativa hrvatske predsjednice, nego ideja, gotovo zapovijed bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, koji je 11. lipnja 2014. u Varšavi rekao da se Rusiju mora zaustaviti u širenju energetskih investicija na granici koja je sada postavljena”.

“Ona ne smije prijeći osovinu koja se sada proteže od Baltičkog do Jadranskog mora. Američka politika će se čvrsto boriti protiv europske ovisnosti o ruskom plinu, te protiv širenja ruskih plinskih i naftnih kompanija po Europi”, rekao je 11. lipnja 2014. Barack Obama, što je bio prijedlog stvaranja “sanitarnog kordona”  s jasnim ciljem da se Rusiju odsiječe od Jadranskog mora, ali i ostatka Europske unije s kojima Rusija ima duboke gospodarske interese.

Za SAD je projekt potreban jer je većina ključne infrastrukture u regiji, uključujući ceste i željezničke pruge, prometuje po istočno-zapadnom koridoru, najviše zbog gospodarske dominacije Njemačke, koja se oslanja na ove veze za prebacivanje svoje robe na veliko istočno tržište. Cilj projekta je razviti više i boljih veza duž sjeveroistočne osi zemalja koje sudjeluju u inicijativi u području energije, prometa i digitalnih komunikacija.

Vraćajući na sad već patetično ponavljanje hrvatske predsjednice “kako je ona začetnica ovog projekta”, treba podsjetiti da je Obamina ideja prvotno bila povezati Baltik i Jadran, ali se u projekt uključilo Crno more, što je izvorno stara poljska geopolitička ideja “Tri mora“, takozvano “Miedzymorze” ili “Intermarium”, koja je u Poljskoj zaživjela prije Drugog svjetskog rata, kada je poljski državnik Józef Piłsudski pod poljskim vodstvom planirao stvaranje konfederacije koja bi se ujedinila protiv Rusije u regiji koja se proteže od Baltičkog mora na sjeveru do Crnog mora na jugu. U ovu je ideju Obama inkorporirao zemlje zapadno od osovine Baltik-Crno more, a nakon više od godinu dana hrvatska predsjednica u javnost izlazi s idejom “Upravnice Jadran-Baltik”.

Kasnije su se Obamin plan izolacije Rusije, koristeći se baltičkim zemljama, Višegradskom skupinom, Austrijom, Slovenijom i Hrvatskom, pridružili i Rumunjska i Bugarska. Tako plan poljskog državnika između dva svjetska rata i Baracka Obame na kraju prisvojio geopolitički i geostrateški “genij” Kolinde Grabar-Kitarović.

U ovu se inicijativu govori da će za ovih 12 zemalja jamčiti energetsku neovisnost od Moskve, a ponosno se ističe kako je Poljska nedavno primila prvu pošiljku ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Sjedinjenih Država. Plan će isporučivati američki LNG u luke u Hrvatskoj i druge zemlje južno od Poljske, a on se dobro uklapa u namjere Trumpove administracije za izvoz američkog plina.

Naravno, projekt ima i geopolitičku dimenziju, jer se razvija nova geopolitička strukturu koja će sigurno podijeliti Europu i po odlasku Trumpa će se ovih 12 zemalja suočiti s Njemačkom. To bi moglo dovesti do stvaranja novih saveza unutar EU, što bi na kraju dovelo do njene podijele.

Poljski politolog Bartosz Wisniewski tvrdi kako “netko mora biti loše volje da se ova inicijativa pokuša prikazati kao nešto što bi razdvojilo Europu, jer će una zapravo približiti regiju staroj EU i radi se o koheziji, a ne dezintegraciji”.

Ni, čak ni među 12 zemalja nema jedinstva. Neposredno uoči dolaska Trumpa u Varšavu su mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó i izvršni direktor ruskog Gazproma, Aleksej Miller, potpisali ugovor prema kojem će Mađarska svoje potrebe za plinom zadovoljavati kroz plinovod “Turski tok“, koji je u izgradnji i najkasnije od kraja 2019.

S druge strane, Austrija s Njemačkom ne želi odustati od “Sjevernog toka 2” i postavlja se pitanje tko će sudjelovati u ovom mega-projektu izgradnje  prometne i plinske infrastrukture koja nam ne jači ništa.

Slovačka i Mađarska su posebno zabrinute oko stvarnih razloga “Inicijative tri mora” i da bi Poljska mogla iskoristiti projekt suradnje kao politički alat za postizanje većeg utjecaja u srednjoj i istočnoj Europi. Trumpova nazočnost na današnjem summitu pojačava brige da bi inicijativa mogla dovesti do još većih podjela, izjavila je Agnieszka Lada, stručnjakinja za njemačke i europske poslove u Institutu za javne poslove u Varšavi.

Predsjednici Češke i Austrije neće ni doći na summit, što je znak da će pričekati i vidjeti što će učiniti Njemačka.

Sam dolazak Trumpa se može protumačiti i kao želja da se upozna s inicijativom, što je malo vjerojatno. On je svojim dolaskom htio dobiti potporu zemalja istočne Europe u svom sukobu s Berlinom, na jednoj strani, ali i s Rusijom na drugoj. Ovu inicijativu ne čini Ukrajina, ali se i ona može smatrati dijelom sanitarnog kordona prema istoku.

Hungarian Spectrum piše kako je “Inicijativa tri mora” posebno važna za poljsku političku elitu, koja je oživjela ideju “Intermariuma”, konfederacije vođene Poljskom, koja bi uključivala baltičke države, Ukrajinu, ali i Češku, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku i Sloveniju. Za Poljake je ovo važno da suzdrže Rusiju, na jednoj strani, ali i da umanje moć i utjecaj Njemačke na drugoj.

Međutim, čini se da će ovaj plan teško biti ostvariti, stoga se hrvatska predsjednica nije trebala gurati u prve redove kao njegov promotor, vatreni zagovornik i stjegonoša. Ako Hrvatskoj i treba američki LNG, što je s ekonomske točke gledišta upitno, to se moglo učiniti bilateralnim sporazumom a Amerikom, jer ako ova inicijativa propadne, mi ćemo se zbog bolesnih ambicija i umišljene veličine Kolinde Grabar-Kitarović prvi naći na udaru.

Na primjer, iako je jasno da j inicijativa rođena na temelju starog poljskog plana, kojeg je Barack Obama 2014. ažurirao, ime poljskog predsjednika Andrzejom Dudom, koji je bivšem predsjedniku Obami pomogao da shvati koje zemlje i koja mora treba povezati, nigdje se ne spominje. Ako sve pođe po zlu, Poljaci će i dalje uvoziti rusko plin plinovodom “Jamal”, kao što čine desetljećima.

Obama je oživio projekt “Intermarium” nakon ukrajinske krize 2014. godine i u njemu nema ničega ekonomskog i infrastrukturnog, osim želje da američki LNG uđe u Europsku uniju. No, to je sve, jer je prava svrha inicijative stvoriti prirodni obrambeni savez među susjedima koji vide rusku prijetnju, uz vojnu podršku NATO pakta. Međutim, to su samo baltičke zemlje, Poljska i Ukrajina.

Poljski predsjednik je stvaranje “Inicijative treći mora” vidio kao veliki diplomatski pothvat, kada je 28. kolovoza 2016. održan dvodnevni sastanak u Dubrovniku na kojem su nazočili predstavnici 12 zemalja. No, čak i tada je Andrzej Duda bio mudar i glavnu riječ o projektu prepustio hrvatskoj predsjednici.

Među analitičarima, jedni umanjuju značaj dolaska Trumpa, a drugi tvrde kako je ovo jasan signal da Bijela kuća ponovno jača strategiju “Intermarium”, što će pogoršati sukob s Njemačkom

Poljska Gazeta Wyborcza naglašava kako češki diplomati neće nazočiti sastanku, jer je preblizu “konceptu Piłsudskog“. Poljski profesor političkih znanosti Adam Wielomski smatra Trumpov posjet Poljskoj i njegovu prisutnost na summitu “potporu poljskoj konzervativnoj Stranci prava i pravde i inicijativa za osnivanje saveza srednje i istočne Europe.

Prije vijesti o Trumpovoj nazočnosti, “Inicijativa tri mora” uopće nije bila popraćena u Mađarskoj. Mađarska državna agencija je ranije izvijestila o dubrovačkom summitu, ali nitko nije bio zainteresiran za ono o čemu se govorilo na okruglim stolom.

Jedini ozbiljan komentar iz Mađarske o “Kolindinoj inicijativi” i Trumpovom dolasku na summit je dao Attila Ara-Kovács, politolog i analitičar koji sumnja u uspjeh projekta izvorno predsjednika Dude i Trumpovu moć da značajno utječe na aktualnu geopolitičku situaciju u Europi.

Posjet Donalda Trumpa Varšavi obiluje opasnostima, jer on apsolutno ništa ne zna o situaciji u Poljskoj i cijeloj kompliciranoj regiji. Njegov posjet će na kraju biti samo znak potpore poljskoj vladi, što nije dobro ni za Poljsku ni za građane Europske unije. Naravno, bit će i prilika da se Kolinda Grabar-Kitarović prikaže kao državnica i vizionar, do čega posebno drži. O tome što će uslijediti nakon summita i nakon sastanka skupine G20 u Hamburgu, gdje nepredvidivi Trump iznenada može naći zajednički jezik s Angelom Merkel, razbijat ćemo glavu kasnije.