fbpx

“Slobodno tržište” je bilo zabluda i SAD od sada promiču ekonomski gangsterizam

Nasdaq SAD

U vrijeme Hladnog rata i dva desetljeća od njegovo završetka SAD i zapadne razvijene zemlje su bili glasni zagovornici slobodnog tržišta. Globalno tržište je trebalo postati ogromno područje za financijska ulaganja i supermarket za zapadne proizvode. Za ostvarenje tog cilja je neoliberalna ekonomska doktrina pretvorena u ideologiju, sa svojim taktikama i strategijama, koja je trebala prožeti sve pore naroda i društava, kojima je predodređena sudbina milijarda potrošača koji će hraniti razvijene ekonomije Zapada.

Međutim, nešto je pošlo po zlu, Danas se SAD, kao predvodnik ovog neostvarenog povijesnog procesa, umjesto zemlje slobodnog tržišta pretvaraju ekonomskog razbojnika. Već smo pisali tome kako Washington, nametanjem sankcija cijelom svijetu, ruši sustav kojeg su gradile desetljećima i vlastitom nemoći su se zapetljale u vlastite sankcije, carine i embarga.

Ekonomsko razbojništvo protiv Sjevernog toka 2 i Huaweija

Mnogi Amerikanci svoj cjelokupni pogled na svijet i njihovo razumijevanje odnosa Sjedinjenih Država s drugim zemljama temelje na sadržaju kolegija “Ekonomija 101”, za New Eastern Outlook piše Caleb Maupin je politički analitičar i iz New Yorka, bivši pripadnik pokreta Occupy Wall Street.

Oni na svjetsko tržište gledaju kao na prostor “slobodne konkurencije” u kojoj se “natječu” različite zemlje i međunarodne korporacije. Vjeruju da potrošači, zajednice i zemlje “glasaju svojim dolarima”, čime nagrađuju najbolje proizvode i usluge.

U toj sumanutoj fantaziji, koju likovi poput Georgea Sorosa i Anne-Marie Slaughter zagovaraju kao idealno “otvoreno međunarodno tržište”, Sjedinjene Države i zapadne zemlje zauzimaju svoju dominantnu poziciju jednostavno zato što su najbolji. Prema tom mišljenju, proizvodi i usluge koje nude zapadne financijske institucije i međunarodne korporacije jednostavno su superiornije od onih koje se mogu kupiti negdje drugdje. Ova razočaravajuća fantazija je još uvijek karakteristična za zapadnu financijsku elitu, koja kao nekakav mentor pomaže svijetu da se “razvije” i možda jednog dana bude što više nalik “superiornom Zapadu”.

“Energetska dominacija”

Oni koji tvrde da je ova zapadnjačka priča lažna najbolju potvrdu imaju u nedavnim akcijama američke vlade. Odgovor na plinovod Sjeverni tok 2 i nedavni napadi na tehnologije kineskog diva Huawei potvrđuju da američku vladu uopće ne interesira slobodna konkurenciju među međunarodnim korporacijama.

Sjeverni tok 2 je plinovod koji se trenutno gradi, a trebao bi biti dovršen kasnije ove godine. To će omogućiti ruskim državnim energetskim korporacijama da prodaju prirodni plin zemljama unutar Europske unije. Narodi u raznim zemljama EU podržavaju izgradnju Sjevernog toka 2, jer će se proširiti i povećati pogodnosti njihovom pristupu kvalitetnom i jeftinom ruskom prirodnom plinu.

Međutim, Sjedinjenim Američkim Državama i Trumpovoj administraciji su se pridružili čelnici “otpora” Demokratske stranke i  svi zajedno traže da građani Njemačke i drugih europskih zemalja ne kupuju ruski plin. Oni glupo traže da Europska unija kupuje plin iz Sjedinjenih Država i da ga uvozi preko Atlantskog oceana.

Svima je jasno će uvoz prirodnog plina preko cijelog planeta biti daleko skuplji za središnju Europu, nego jednostavni tranzit preko granice iz Rusije. Međutim, u oštroj atmosferi histerije, pozivajući se na sve vrste nevezanih pitanja i optužbi protiv ruske vlade, američki politički establišment govori o sankcijama i drugim sredstvima prisiljavanja europske javnosti na kupnju američkog plina.

Američki čelnici se pozivaju na kritike ruske vlade temeljene na ljudskim pravima, što je očito licemjerje. Uzmimo samo Kraljevinu Saudijsku Arabiju, brutalnu autokraciju koja ubija i muči, a na tržištu energije i oružja ostaje glavni poslovni partner Sjedinjenih Država. Brutalno ubojstvo novinara Jamala Khashoggija nije promijenilo taj odnos, kojeg je Trump otvoreno branio isključivo na financijskoj osnovi.

Cilj zarađivanja novca za američke energetske korporacije i slabljenje ruskih energetskih korporacija, njihovih konkurenata, uopće se ne skriva. Bijela kuća otvoreno govori o “energetskoj dominaciji” kao temelju svoje politike i govori o tome kako je zaštita profita američkih naftnih i plinskih kompanija njena očita namjera.

Rat protiv kineskog pametnog telefona

Huawei

Jesu li Nijemci, Belgijanci i drugi europski narodi slobodni da “glasuju svojim dolarima” i da izaberu gdje će kupiti svoju naftu i plin? Čini se da “otvoreni međunarodni sustav” nije toliko otvoren kada su u pitanju geopolitički rivali monopolista s Wall Streeta.

Ista se retorika i metode koriste kako bi se pokušale pritisnuti zemlje diljem svijeta, od kojih se zahtijeva da ne kupuju telekomunikacijske tehnologije Huaweija iz Kine. Huawei je najveći proizvođač telekomunikacija na svijetu. Kompanija je sastavni dio tržišno-socijalističkog modela kojeg je razvio Deng Xiaoping, a Xi Jinping ga je prilagodio i unaprijedio.

Huawei telefoni imaju dulji vijek trajanja baterije, bolje kamere i izdržljiviji, dugotrajniji hardver od američkih telefona. Širom svijeta, na mjestima poput Indije, Latinske Amerike i raznih afričkih zemalja, ljudi su masovno odlučili kupovati te jeftinije i kvalitetnije telefone. Dobit Applea je nedavno pala samo zato što su Huawei proizvodi postali izbor sve više i više potrošača, širom svijeta i unutar Kine.

Međutim, američki čelnici su odjednom počeli tražiti da narodi širom svijeta ne “glasaju svojim dolarima” i kupe bolji telefon.

Ako bi primjenjivali logiku slobodnog tržišta, američki lideri bi jednostavno pozvali američke proizvođače da budu konkurentniji. Umjesto toga, američki lideri i dalje zahtijevaju da zemlje poput Poljske i Bugarske prestanu poslovati s Huaweijem i da ne kupuju njegove  tehnologije.

U Sjedinjenim Američkim Državama su Amerikanci bili spriječeni da “glasuju svojim dolarima” i kupuju P20, najnoviji telefon kojeg je izdao kineski proizvođač. Cijeli popis kineskih pametnih telefona je sada zabranjen u Americi, jer “predstavljaju rizik za nacionalnu sigurnost”.

Američki čelnici tvrde da su pametni telefoni koje proizvode kineske korporacije prijetnja nacionalnoj sigurnosti jer kompanije koje ih proizvode imaju veze s kineskom vojskom i vladom. Ova tvrdnja je prilično licemjerna, jer Apple, AT&T, Verizon i druge američke telekomunikacijske tvrtke nisu čak ni pokušale prikriti svoje odnose s američkim obavještajnim agencijama.

Ali američki telefoni nisu “vojna” ili “obavještajna” prijetnja, nego su to kineski. Očekivati da KP Kine, koja je zapravo stvorila Huawei, ne održava kontakte s ovim telekomunikacijskim divom su smiješne želje očajnika.

Od slobodnog tržišta do ekonomskog gangsterizma

Cijena nafte na tržištu

Više od “slobodne konkurencije” i “otvorenog međunarodnog sustava” kojeg zagovaraju, čini se da američki lideri prihvaćaju ekonomsku filozofiju mafijaških gangstera. Slično kao i kriminalci koji se bave “zaštitnim reketom”, američke vođe tvrde da su određene zemlje u svijetu njihovu “dvorište”. Zahtijevaju da se njihove konkurente odbije, a svima koji im se nađu na putu čekaju  “sankcije”.

Američki čelnici sami diskreditiraju ideologiju koju su proširili diljem svijeta. Upravo oni otkrivaju da je “slobodna konkurencija” bila zabluda i da vlade donose odluke koje koriste njihovim bogatim financijerima. Mantra “slobodne konkurencije” je korištena za obuzdavanje zemalja u razvoju i potencijalnih konkurenata, ali američki čelnici su sretni što zanemaruju vlastite vrijednosti i kada štite globalni monopol Wall Streeta i Silicijske doline.

Istina je da najbogatiji ljudi u Sjedinjenim Državama svoje bogatstvo nisu stekli osobnim žrtvovanjem i briljantnošću, kao što zapadni svijet nije stekao svoje mjesto u međunarodnoj areni svojim džentlmenskim poslovnima praksama.

Međutim, u XXI stoljeću su zemlje širom svijeta odbacile ove zablude o slobodnom tržištu i njihove vlade su izgradile gospodarstava pod državnom kontrolom kako bi se eliminiralo siromaštvo i podigao životni standard. Huawei, kao i ruski Gazprom i Rosneft, rezultat su ekonomskih inovacija u kojima su vlade nakon Hladnog rata poduzele mjere s kojima će kontrolirati gospodarstva u ime stanovništva.

Za razliku od mnogih radnika u zapadnim zemljama, stanovništvo Rusije i Kine nije izbačeno iz procesa izgradnje  super-korporacija. Kada su se dvije euroazijske supersile pojavile u XX stoljeću, nisu imale slobodno tržište, već socijalističko centralno planiranje gospodarstva. Služeći se tim iskustvima, koja su prilagodili XXI stoljeću, danas su milijuni ljudi izašli siromaštva.

NEO Journal

Nametanjem sankcija cijelom svijetu SAD ruše sustav kojeg su gradile desetljećima

SAD su se u nemoći zapetljale u vlastite sankcije i embarga

 

 

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
66 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
igi
Gost
igi
1 godina prije

…nije problem u americi…problem je u ljudima koji prodaju vlastiti identitet i samopoštovanje za šaku srebrenjaka…ništa čudno…od 10 ljudi 8 bi prodalo vlastitu guzicu za osobnu korist…

Aragorn
Gost
Aragorn
1 godina prije

problem je itekako u americi,koja zeli slobodnu trgovinu kad je u pitanju izvoz,a zatvorenu sto se tice uvoza.to je ta osobna korist,drzavna,ja cu na tebi da zaradujem,a ti ces samo da kupujes moje proizvode…deficit i suficit je tesko uskladiv u ovome kapitalizmu gdje s jedne strade imamo 350 milijona ljudi,a na drugoj pet puta vise…

Max
Gost
Max
1 godina prije

Oba ste u pravu oni to propagiraju ali da nema lokalnih marioneta ne bi to mogli provesti.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

najbolje se vidi gangstersko poslovanje ovdje na balkanu. naši dragi predsjednici I njihovi kumovi primjenjuju ovaj američki “uspješni” model od prije. dakle oni su počeli primjenjivati ovaj model prije trumpa. za sve ostale, koji nisu predsjednikovi kumovi, tu su inspekcije I policija u slućaju da ne žele plaćati reket. hebeš domaće balkansko i američko međunarodno pravo.

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
1 godina prije

Teorija slobodnog tržišta je u samom startu mućak i prevara u što se lako možemo uvjeriti ako proučimo povijest ove budalaštine. Počinjemo naravno od Engleske koja je bila prva zemlja u povijesti koja se industrijalizirala, a taj razvoj ima zahvaliti politici strogog protekcionizma, državnog intervencionizma i nacionalnog bankarstva, koje je prakticirala još od 17. stoljeća. Engleske kompanije oduvijek su bile u najužoj sprezi s kraljevskom vlasti, koja ih je štitila od bilo kakve strane konkurencije carinama i subvencijama za razvoj domaćeg poduzetništva. Tijekom vladavine Georgea I. (1714-1727) sve kompanije koje nisu imale kraljevsku povelju stavljene su izvan zakona, a kolonijama je zabranjen izvoz gotovih proizvoda u Englesku. Svaku naznaku strane konkurencije domaćoj industriji vlada je promptno likvidirala. I još debelo u drugoj polovici 18. stoljeća, engleski su se lordovi u parlamentu pjenili da uvoz i jednog jedinog stranog čavla znači izdaju kraljevstva!

Ploča se međutim okrenula do 1775., kada su kolonije u Americi digle revoluciju protiv ovakve drakonske politike i izborile se za samostalnost od Londona. Vidjevši da je vrag odnio šalu i da će ostati i bez drugih kolonija ako ne promjene priču, Englezi tada pokušavaju prikriti svoju politiku ekonomskog nacionalizma, a kolonijama i drugim zemljama uvaliti kukavičje jaje kojim bi ih spriječili u razvoj konkurentskih industrija. I tu u priču ulazi Adam Smith, škotski računovođa s vezama u Britanskoj Istočnoindijskoj Kompaniji. Njegov je zadatak bio osmisliti bilo kakvo opravdanje da se strane vlade uvjeri kako je njihov najbolji nacionalni interes skinuti gaće i prepustiti se silovanju britanskog kapitala.

Godine 1776. Smith objavljuje svoju čuvenu knjigu “Bogatstvo nacija”, temelj liberalne ekonomske misli koja, u osnovi, tvrdi da bogatstvo zemalja ne proizlazi iz razvoja proizvodnje, infrastrukture i tehnologije, nego iz trgovine. Države stoga trebaju dokinuti sve barijere slobodnoj trgovini – kao što su recimo carine za stranu ili subvencije za domaću proizvodnju – i općenito se ne miješati u ekonomska pitanja, prepuštajući svo gospodarstvo inicijativi privatnih pojedinaca i kompanija. I kad se već sve podređuje logici trgovca, država također ne bi smjela trošiti više nego što privređuje, nego mora težiti balansiranoj potrošnji (ako već ne može imati budžet u plusu). Zaboravite na ulaganja u infrastrukturu, obranu, administraciju, što će vam to, nego si hajde lijepo pustite ljude da spiskaju i zadnju paru na britansku šrot robu.

Neki bi sad postavili pitanje: što će točno spriječiti nekoga, recimo… ne znam – Engleze? – da zloporabe takav sustav, u koji se država ne samo ne smije miješati, nego je i dobrano oslabljena luđačkom košuljom u koju si je sabila javnu potrošnju? Pa, objašnjava Smith, sustav slobodnog tržišta čarobno regulira nevidljiva ruka koja se uvijek brine da sve ispadne baš super i u redu. Ali samo ako država ne gleda i ne miješa se u ekonomiju! Jer ako država proviri makar i kroz ključaonicu, nevidljiva ruka više ne funkcionira, a tržište ode kvragu i ništa više ne valja!

Smithova cijela ekonomska teorija idiotska je upravo kao što i zvuči. Većini je ljudi onomad bilo kristalno jasno o čemu se radi: o ekonomskoj subverziji u ime gospodarskog rata koji je britanski imperij vodio protiv ostatka svijeta. I većina je ljudi tada bila dovoljno pametna da Smithove umotvorine otkanta. Američki revolucionari koji su upravo izborili svoju neovisnost od Londona nisu htjeli ni čuti o slobodnom tržištu, u kojem su jasno vidjeli najveću prijetnju njihovoj neovisnosti, odmah nakon otvorenog rata. U Europi i Aziji, pak, nove nacionalne ekonomije 19. stoljeća – u Njemačkoj, Rusiji i Japanu – sve su odreda potpomagale svoje mlade industrije carinama na uvoz, sustavom nacionalnog bankarstvom i masovnim ulaganjima u infrastrukturu. Drugim riječima, posve su ignorirali sve što im je Engleska savjetovala da rade, a radili su isto ono što i Engleska stoljeće prije njih.

Čuveni njemački ekonomist toga doba, Friedrich List, najbolje je to objasnio u svojoj kritici Adama Smitha, naslovljenoj “Nacionalni sistem političke ekonomije“, što je postalo poznato pod terminom “odbacivanje ljestava” (kicking away the ladder):

“Vrlo česta i lukava varka kad netko dosegne vrhunac veličine sastoji se u tome da odbaci ljestve kojima se sam uspeo, kako bi drugima onemogućio da se uspnu za njim. U tom leži tajna kozmopolitske doktrine Adama Smitha…

Bilo koja država koja carinama na uvoz i kontrolom plovidbe digne svoju industrijsku proizvodnju i svoju mornaricu do takvog stupnja razvoja da joj niti jedna druga država više nije konkurencija, ne može učiniti ništa mudrije nego odbaciti ove ljestve vlastite velebnosti i početi drugim narodima popovati o blagodatima slobodne trgovine…”

Ovo sve vrijedi i za kasnije mutacije ove ideologije kao što su libertarijanizam, “austrijska škola”, neoliberalizam, anarholiberalizam itd. U kojoj god inkarnaciji da se pojavila liberalna ekonomija slobodnog tržišta jedna je velika prijevara. Oduvijek je bila prijevara i nastala je kao prijevara – kao ekonomsko oružje koje, ako se uspješno implementira, omogućava da se stranu zemlju osvoji i opelješi bez otvorenog rata. To je ekonomski sustav koji je ciljano osmišljen da ne uspije! Liberalna ekonomija nema nikakve veze s kapitalizmom, dapače, sve kapitalističke velesile izgradile su svoje nacionalne ekonomije po principima apsolutno suprotnim školi slobodnog tržišta. Kapitalizam kao ekonomski sustav teži rastu kapitala, tj., povećanju bogatstva u društvu, dok slobodno tržište vodi upravo u siromaštvo, u propast, u porobljavanje. Liberalna ekonomija nema nikakve veze niti sa slobodnim, demokratskim i civiliziranim društvom: njeni propnenti više-manje otvoreno su zagovarali diktatorske režime i nametali ih gdje god i kad god su mogli. Oni koji su kroz povijest imali najviše koristi od slobodnog tržišta mahom su bili robovlasnici, šverceri droge, fašistički kolaboratori, vojne hunte, mafijaški oligarsi… jednom riječju, šljam ljudskog roda!

dandy
Gost
dandy
1 godina prije

Bravo!!!!

AAA
Gost
AAA
1 godina prije

Har Megiddo
super doprinos razvoju misli političke ekonomije

čitalac
Gost
čitalac
1 godina prije

Polako, polako….
Slobodno tržište je teorijska podloga da bogate države pljačkaju siromašne.
Slažemo se u tome.
Ali je zato slobodno tržište unutar državne ekonomije vrlo, vrlo korisno.
Zašto?
Ako država već ne može svojim kompanijama izboriti ravnopravne uvjete za nastup na svjetskom tržištu može na unutarnjem, domaćem. I tu neka dođu do izraza (pobjede!) sposobni, inovativni, hrabri. Tako se najuspješnije razvijaju “proizvodne snage”. I uslužne i ostale…
Što se dogodi ako toga nema unutar nacionalne ekonomije vidi se i po ex-Yu.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Nije problem slobodno tržište već zloupotreba toga.

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
1 godina prije

@čitalac, konkurentnost, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu, je isto tako najvećim dijelim iluzija. Zamisli da imaš dvije tvrtke koje proizvode isti proizvod i prodaju ga na istom tržištu. Jedini način da one jedna drugoj konkuriraju jest da svaka proizvodi čim više i prodaje za što manju cijenu. Drugim riječima, svaka od njih mora si stvarati dodatne troškove i trpjeti dugoročne gubitke da onu drugu izbaci iz posla. Sad se naravno postavlja pitanje: zašto bi itko normalan to radio? Zašto bi ijedna od tih tvrtki bila voljna riskirat vlastiti bankrot samo da onu drugu izbaci iz igre? Ne bi li bilo puno bolje za njih obje da se organiziraju u kartel, podijele tržište među sobom, te dogovore peterostruku cijenu proizvoda ispod koje niti jedna neće ići? Nema dodatnih troškova, nema dugoročnih gubitaka, samo profit!

Kartelizacija i monopolozacija tržišta apsolutno je najprirodnija pojava, a konkurentnost na tržištu može postojati samo u vrlo kratkim razdobljima, i to gotovo isključivo na vrlo novim i vrlo mladim tržištima. I zbog toga karteli naravno ne trpe nikakvu inovativnost i zapravo guše razvoj novih tehnologija koje omogućuju otvaranja novih tržišta te razvoj potencijalne konkurencije. Jednom kad se tvrtka ili grupa tvrtki etablira na nekom tržištu, štitit će stečene pozicije kao ličke medvjede i aktivno raditi na suzbijanju bilo kakve potencijale konkurencije. A da bi se to izbjeglo. što se mora napraviti? U priču opet, protivno postulatima slobodnog tržišta, uskače država kao neka viša sila koja će natmetnuti tim tvrtkama neke regule i zakone od općeg interesa: da, npr., ne proizvode šrot, ne sprečavaju druge da proizvode bolje, ne naplaćuju deseterostruke cijene, ne spuštaju plaće svojim radnicima, ne sele proizvodnju u druge zemlje, itd. Na takav se način onda može formirati neka relativno normalna nacionalna industrija. U protivnom, ako država ne intervenira, ili je naprosto preslaba da nadjača kartel koji se formirao na njenom teritoriju, stvari mogu postati jako, jako gadne.

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

@Har Megiddo
Ovde bih ipak reagovao: “ako dve kompanije formiraju kartel…” U pravom slobodnom tržištu pojaviće se nova koja će ponuditi jeftinije a kvalitetnije da bi se tako probila na tržištu a sve zahvaljujući previsokim cenama kartela. I to bi zaista bilo na korist populacije. Ali tada će kartel da primeni razne nedozvoljene mere od dampinga pa do mafijaških ucena a država samo gleda sa strane ne mešajući se jer je korumpirana ili ucenjena od strane kartela.

Dakle, u teoriji slobodno tržište dobro funkcioniše (gledano na unutrašnjem tržištu) jer je zakon vrlo precizno definisao sve zloupotrebe a država je spremna da zakone primeni. U praksi se to samo ponegde pa i tamo samo delimično praktikuje.

Međunarodna trgovina ne poznaje pravo slobodno tržište niti će ga ikad poznavati. I ona ima dobar zakon u vezi zaštite poslovnih entiteta i potrošača ali se ti zakoni sprovode po naređenju najmoćnijih. Isto kao i politički pluralizam – previše je interesa tako da se sve odvija onako kako odgovara najjačim krugovima moći. I nema nam pomoći kao čovečanstvu (jer smo svi pogođeni ma gde da živimo) dok ne rešimo ove probleme.

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
1 godina prije

@Shumadinac, čim država donosi bilo kakve zakone i regulative koji utječu na tržišne odnose, to više nije slobodno tržište, barem prema Adamu Smithu i njegovim sljedbenicima. Oni će bilo kakav pokušaj uplitanja države odmah proglasiti socijalizmom ili komunizmom. Prema njima jedina uloga koju država može imati jest da osigura da se poštivaju ugovori koje su sklopile dvije ili više privatnih strana. Tako npr. ako čistačica Barica sklopi ugovor o radu sa velikom kompanijom tako da mora raditi 16 sati na dan, da nema ni svetka ni petka i da za to bude plaćena 1 euro na dan, zadatak države je samo da osigura da će spremačica odraditi svoj ropski rad, a kompanija joj platiti taj pišljivi euro. Dakle, nedajbože da se država usudi propisivati nekakav minimalac, osmosatno radno vrijeme i tjedni odmor, to više nije slobodno tržište prema njima. i nije ih briga što pregovaračke pozicije velike kompanije i čistačice Barice nisu ni blizu iste.

Ista stvar je i s kartelima. Država se ne smije miješati u to hoće li neki kartel, ako si to može priuštiti, dampinškim cijenama uništiti neku novu i inovativniju konkurenciju. Jer intervencija odmah podrazumijeva da tržište nije slobodno. Dakle kompanije se mogu slobodno udruživati u kartele. Jedino, ako se na takvo nešto odluče i one čistačice, pa se npr. njih tisuću udruži u sindikat i onda zajednički nastupe pred kompanijom sa zahtjevom, ili ćete nas pošteno platiti i ponuditi nam razumno radno vrijeme, ili si čistite sami vaša govna – e, onda nastaje problem! Sada više ne vrijede priče o slobodnom udruživanju, sada odjednom slušamo floskule kako su sindikati relikt socijalizma i kako, naravno, oni štete tržištu (upravo pod tim izgovorom je u Americi bilo zabranjeno sindikalno udruživanje za vrijeme mandata Thedora Roosevelta).

Uglavnom, kad je riječ o slobodnom tržištu, tu se ne radi o onome što bi svatko od nas intuitivno podrazumijevao pod tim pojmom: da pojedinac ili država slobodno odlučuje kada će, kako, koliko i hoće li uopće trgovati s nekim. Ovdje se radi o tome da se na lukav i perfidan način državi-meti oduzmu instrumenti upravljanja i odlučivanja bez kojih ona postaje plijen za čerupanje stranim ili domaćim lešinarima.

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Tačno je kolega da je to naša realnost (a sve zbog korupcije) ali svuda postoji minimalna cena rada oko koje se uvek vode teške diskusije. Takođe je svuda zakonom propisano šta je dozvoljeno a šta ne – u protivnom bi većina nekvalifikovane radne snage u Evropi bila deca ispod 18 godina. Jer kapitalista u Nemačkoj, Indiji, Kini… gleda cifre a ne ljude i ako ne postoji zakon koji će ga zaustaviti na savest ne treba previše računati. A decu ipak ne viđamo po Evropi da guraju kolica…

farree
Gost
farree
1 godina prije

Tu dolazimo do pojma i svrhe države.
U svijetu je uspostavljen režim u kojem između onih 2000 svjetskih milijardera (naravno i neodređeni broj zamalo milijardera) vlada jednakost (ima jako malo stvari koji jedan milijarder sebi može da priušti više od drugog) i komunizam (svi njihovi gubitci se kolektiviziraju i rasporede na sve ljude svijeta kako je to učinjeno/čini 2008-dana, inaće bi se sam sistem urušio (bar nam tako kažu (zemlja sunce i mjesec se više ne bi okretali)))
Za sve ostale onih ostalih 99.999999% čovječanstva važi “zakon tržišta” (oni se moraju stajati u konkurenciji jedan naspram drugom, pa u ekstremnim slučajevima i u rovovima.

Zadatak države se da ovaj Status Quo i dalje održava, ako treba do posljednjeg čovjeka. U slučaju da neka vlada “zaboravi” ove internacionalne principe, tu se uvijek nađe Veliki Inkvizitor da se trebaju vratiti na “ispravni” put.

Ukratko. Suština moći je stvarati zakone koje trebaju drugi da poštuju.

RAJKO
Gost
RAJKO
1 godina prije

eto vidimo da ni ruzvelt nije demokrata bas toliko ko sto to nije bio ni jedan usa presednik dobro izuzet cemo kartera i forda

Borg
Gost
Borg
1 godina prije

Ovo što je opisano i nije kapitalizam već u stvari robovlasništvo s time da ti robovlasnik više ne mora osigurati egzistenciju (hranu i krov nad glavom) već ti daje novac da si to osiguraš sam. Sve ostalo samo služi da robove uvjeri da je to normalno i da imaju iste šanse ako se trude i rade jednog dana biti robovlasnici.

Max
Gost
Max
1 godina prije

Opet svaka čast.

čitalac
Gost
čitalac
1 godina prije

@Har Megiddo
Eh, ah….
Sa zakašnjenjem.
Po redu:
“Jedini način da one jedna drugoj konkuriraju jest da svaka proizvodi čim više i prodaje za što manju cijenu. Drugim riječima, svaka od njih mora si stvarati dodatne troškove i trpjeti dugoročne gubitke da onu drugu izbaci iz posla.”
???
Odakle ti to da se snižavanje cijene proizvoda dostiže samo i jedini jednostavnim, umjetnim snižavanjem koje vodi u gubitak???
Troškovi proizvodnje se dostižu tehničkim napretkom inovacijama, racionalizacaijama. Ukratko – R&D (Research and Development)
Dodatni troškovi koji nastanu zbog uvođenja novih tehnologija, inovacija, racionalizacija itd. imaju za rezultat drastično povećanje produktivnosti, rentabilnosti itd. što znači da je za isti isti proizvod potrebno manje vremena, manje enregija, manje materijala, manje rada… što sve SNIŽAVA cijenu proizvoda. A onoj drugoj firmi (hipotetički) koja se nije odlučila za slične stvari (iz ovih ili onih razloga) ostaje jedino moguće konkuriranje nižom cijemom koja mogu dostići snižavanjem cijene rada! Kako smo svi mi stariji učili pomalo Marxa: cijena nekog proizvoda na tržisšto je prosječna cijena troškova svih ponuđivača dotičnog proizvoda. Napredni i produktivni proizvođač na toj prosječnoj cijeni ima visok profit, neki minimalan a neki opet propadnu. Sve to smo mi stariji vidjeli na prinjeru bivše Juge, gdje uopće nije postojala unutarnja konkurencija već je sve bila dogovorna ekonomija, koja se u kapitalizmu zove kartelizacija i monopolizacija. Zato sposobni i vrijedni nisu imali motiva raditi jer im zboga toga nije bilo ništa bolje. Isto tako neinventivni nisu imali motiva za rad jer im je “šira društvena zajednica” pokrivala njihov nerad.
To je uništilo ex Yu!!!
Ako i dođe do kartelizacije i oligopolova tu je država koja mora uskočiti i stanje “popraviti”. To se i događa na zapadu. Kod njih je kartelizacija izuzetak a ne pravilo, a u ex Yu je karteilzacija bila PRAVILO! Zbog toga je propala.

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
1 godina prije

@čitalac, pa to i ja govorim. Da bi se spriječila kartelizacija i monopolizacija, potrebna je intervencija države. Samo što to onda više nije slobodno tržište, jer je se upetljala država, a znamo da se ideologija slobodnog tržišta može svesti pod parolu “smrt državi, sloboda tržištu”. Zapravo, nešto najbliže idealu potpuno slobodne trgovine jest tržište narkotika u čiju proizvodnju i prodaju ne intervenira nikakva javna vlast (barem ne na svjetlosti dana). I koji je rezultat toga? Apsolutna i potpuna dominacija kartela, koji doslovce fizički ubijaju svaku moguću konkurenciju.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Jedina omaška revolucije u USA je gubitak bankrskog suvereniteta.
Generalan problem, onaj problem što je ukopao sebične zapadnnke, ješto su proizvodnju prebacili u zemlje trećeg svijeta i time ubrzali razvoj tih država;naravno velika gluppst im ke bila uvođenje demokratije po “primitivnim” i ograničavajućim autokratskim društvima što je neminovno dovelo do samosvjesnosti za željom o ličnom napredku uz pitanje “zašto i ja ne mogu lijepo da živim ko onaj na zapdu?”.
Suma sumarum…..sami su sebe uništili, neminovan je pad standarda na zapadu i definirivan krah njihovih društava baziranih na pljački drugih.

Tak
Gost
Tak
1 godina prije

redakcijo, ovaj post bi trebao biti samostalni članak!

Mali
Gost
Mali
1 godina prije

Bome, svaka ti čast na opservaciji!

radijacija2000
Gost
radijacija2000
1 godina prije

@Har Megido Izvrsna opservacija ! Nadam se da mogu dijeliti tvoj komentar po internetu, da što više ljudi dobiju pravu spoznaju o “slobodnom tržištu”.

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
1 godina prije

Ma dijeli, brate.

farree
Gost
farree
1 godina prije

Jako dobra analiza uz par dopuna. Početak svega nije bio Adam smith, nego trenutak u povijesti 1689 (Glorious Revolution) i nešto kasnije 1694 kada su Britanci osnivanjem Bank of England uvidjeli sve “blagodati” štampanja jedne globalne valute s kojom možeš putovati po svijetu i kupovati zemlju u recimo Australiji, Novoj Gvineji ili Indiji. Za tvoje odštampane papire sa slikom tvoje kraljice je neko spreman da ti ustupi teško proizvedene produkte ili ti čak proda svoje posjede. Zapravo genijalno. Zahvaljujući novom ekonomskom sistemu (sa novom centralnom bankom), liberali koji su došli na vlast nakon Glorious Revolution su postali jako popularni jer su počeli ostvarivati velike profite i stvorila je se nova ekonomsko Elita, bazirana ovaj put na industriji i imperijalizmu.
Adam Smith je zapravo bio tu da sa svojom nekom nebuloznom ekonomskom (racionalnom) teorijom postavi naučne osnove ovog uspjeha, da mu da neku dozu neminovnosti. iako je sam sistem baziran na prevari i reketu (nikakvo “slobodno tržište” ne postoji ukoliko u sistemu postoje subjekti koji su u stanju generirati velike količine novca bez ekonomskih interakcija (ovo je naravno Adamu Smithu itekako bilo poznato ali je radije šutio o tome)).
Zapravo je Smith ovdje na tragu prvih liberala poput Locka, koji su, kada su došli na vlast, pisali knjige da bi opravdali sopstveni kriminal. U slučaju Locka veleizdaju i urotu, a u slučaju Smitha porobljavanje i pljačku sistemom nove monetarne politike i to ne samo Britanaca, nego i velikog dijela zemaljske kugle. Ovaj princip kasnije legitimacije kriminala se i dan danas jako uspješno primjenjuje u elitarnim krugovima

mars
Gost
mars
1 godina prije

@ Har Megiddo – briljantno !!! Svaka čast majstore!!! Fenomenalno objašnjeno. Poslije ovog tvog posta jedino kompletan idiot ili neko ko je plaćen za to, još uvijek može vršiti propagiranje i zastupanje teze o “slobodnom tržištu” kao receptu za ekonomski razvoj, uspjeh i napredak onih država i društava koja nisu dosegla stepen ekonomskog razvoja kao i oni koji ga propagiraju ili su ga donedavno propagirali. Još jednom – kapa do poda !!!

Fille
Gost
Fille
1 godina prije

Jako lijepo izneseno i napisano. Svaka ti cast ?

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

@Har Megiddo
Hvala za zadovoljstvo čitanja tvog teksta.

VladoGrozny
Gost
VladoGrozny
1 godina prije

Potpisujem !

Dayal
Gost
Dayal
1 godina prije

@Har Megiddo
Stvarno odlican komentar.
Normalno da nema slobodnog trzista ko sto pise Adam Smith. A pogotovo nema te carobne “nevidljive ruke”. U biti, ta nevidljiva ruka je politika, tj. deep state, vlada koja ima stvarnu moc da donosi odluke.

Jos je Adam i dobro napisao, da je to nevidljiva ruka, jer je ta stvarna vlada isto nevidljiva, tj. u sjeni.

Max
Gost
Max
1 godina prije

Nemam pojma tko si ali svaka ti časr 86i plus je od mene.

otpisani
Gost
otpisani
1 godina prije

SAD i EU su dobile po glavi toljagom kojom su namjeravale dotuči zemlje i narode nakon odustajanja od socijalizma…

Bio je to “pakleni” plan, mislili su da će nakon pada socijalizma najbolje oružje za preuzimanje i pokoravanje istoka biti upravo “globalno “slobodno” tržište”, pa su računali da će ih nakon šoka izazvanog raspadom sistema, onako ošamućene lako osvojiti i porobiti.
No istok se relativno brzo pribrao i prilagodio nametnutoj “slobodi tržišta” i ispalo je da je to bio najbrži put za hvatanje koraka sa svojim neprijateljima. Zapad je ubrzo shvatio da su se preračunali i da ako to ne promijene, sami će nastradati. Od tuda ovaj “gangsteraj” i kršenje pravila koje su sami postavili.
Sve u svemu za ukupnu svjetsku ekonomiju se ništa loše nije dogodilo osim što će gangsteri ostati “kratkih rukava” a tehnološki napredak i ukupni svjetski proizvod i dalje raste (što “gospodarima” i jeste cilj)

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Eto recimo u Srbiju je dovedeno “slobodno tržište” NATO avionima i raketama u akciji koja se zvala “milosrdni anđeo”. “Demokratizacija” kakvu je teško zamisliti. I ne samo u Srbiju već u sve zemlje koje se protive “zapadnim vrednostima” a nisu dovoljno jake da se odbrane. Dakle, ekonomski gangsterizam je neprestano na snazi ali su sretstva ponekad drugačija.

Ako se tako gleda onda se jasno vidi da SAD sprovodi “politiku” u talasima: za vreme Hladnog rata je sirova sila bila osnovna poluga, onda su silu nazvali demokratizacija pa kada su i to iskoristili do maksimuma opet se vraćaju sirovoj sili. Kako će to sada izgledati? Primena sile protiv Istoka već ima konture, one će se samo “podebljavati” (zajedno sa granicama) ali ono što se tek nazire je da će Evropa moći da sarađuje sa Istokom (ruski gas, iranska nafta…) samo ako bude u stanju da taj stav odbrani oružjem. Da li će uspeti – procenite sami.

Mali
Gost
Mali
1 godina prije

Ali za to vaše ‘slobodno tržište’ dobro se pobrinuo i Slobo!….od ’91 ih zove da dođu!

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

Mali Slobi je ruku da i Tuđman . . . koji se 1994 preda bez metka, odnosno preda je HNB nepoznatima . . . u protivnom 1995 nebi dobija političku, obaviještajnu, logističku i financijsku potporu oluje, nego upravo bi se dogodilo obrnuto odnosno Slobo bi dobija šta mu triba.

Domagoj
Gost
Domagoj
1 godina prije

Vas su pecnuli po prstima jer ste imali pretenzije na teritorije oko dogovorenih granica i predobri ste si bili s Rusima, dok se u Ukrajinu nisu usudili mijesati mada su im obecali da ce ih cuvati od Rusa kada su ovi dobrovoljno predali nuklearno oruzje, kao i Bjelorusija(sto im je bila VELIKA greska).

žrec
Gost
žrec
1 godina prije

Ne samo slobodno tržište, nego i slobodni mediji….koja je to tek prevara bila koju smo mi “popušili” u devedesetima.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Slažem, se ne u 90-ima nego još s Mladinom i Poletom, ne znam BG pandan tim liberalnim smećima, koje je plaćala država , odnosno republički Savezi socijalističke omladine , dalje da ne govorimo……

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Zapravo je najintrigantinije pitanje u priči oko ‘plinskih tokova’ zašto Njemačka svojom kupnjom plina hrani Rusiju? Drugačije postavljeno isto pitanje glasi – Zašto je Njemačka dopustila vlastitu energetsku ovisnost o plinu? Zašto se nije orijentirala na nuklearne elektrane te ovisnost o plinu smanjila na zanemarivi nivo kad bi joj bilo svejedno koliko plin košta?
Priče o ekologiji, CO2 valja objesiti mačku o rep. U njemačkoj kupnji ruskog plina nema ekonomske logike, niti zastupanja nekakvih nacionalnih interesa. Možda postoje nekakve tajne njemačke obaveze prema Rusiji?
Kakvi su tajni dogovori na snazi između Njemačke i Kine u vezi s mobilnom telefonijom? Nijemci ne znaju napraviti smartphone? Moš’ mislit’! I tu je riječ o političkoj odluci i podjeli interesnih sfera. Možda tipa – Mi vama nećemo konkurirati u automobilskoj industriji, a vi ne razvijajte mobilnu telefoniju?

Huawei jest prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti. Na isti način na koji je Iphone i Samsung prijetnja svim drugim nacionalnim sigurnostima. NSA nadzire zapadnu telefoniju, Kina nadzire Huawei..Poštenih nema.

Slobodno tržište? Hm, tu stvari stoje slično kao i sa slobodnim izborima. Biraš između filtriranog, koje je netko drugi filtrirao, odabrao i tu sloboda postoji. Svaka država za sebe pribjegava trikovima kako bi onemogućila stranu konkurenciju. No, to je ekonomija nižeg tipa. Za sitni zub. U onoj drugoj ekonomiji koja s proizvodnjom nema veze, nema nacionalnih interesa i stvorena je za vladajuću nadnacionalnu klasu. Tamo nacionalna i državna pripadnost ne igraju nikakvu ulogu, a profiti su enormni. Riječ je financijskim derivatima i novcu koji se tamo okreće gdje brk maste odabrani među svim nacijama. Tamo nema carina, ograničenja, taksi, skrivenih poreza. Sve je slobodno.

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

SoA U toj tvojoj ekvilibristici zaboravljaš sitnicu kako se američka vojna čizma nalazi u većini EU država, a Njemačka još i financira 35000 američkih vojnika na svojemu tlu i svo naoružanje za njih . . . dok Kina ništa od toga nema.
Jedna je stvar ponuda “uzmi ili ostavi” od ponude “uzimaj”, tako da ti priča ne drži vodu.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Moreno
A kako u tvojoj ‘ekvilibristici’ stoji odgovor na postavljeno pitanje o njemačkoj kupnji ruskog plina? Uz tvoj dodatak da američka čizma s 35 000 vojnika gazi Njemačku, a ovi opet ne kupuju američki, nego ruski plin? Za ebavaju Amerikance?

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

SoA Je li viruješ kako mi se neda odgovarat na te tvoje gluposti jer san ti odgovorija i prij koji dan na istu temu . . . pa ti ka da nemoreš vidit dalje od vrija tvoga nosa . . . Sjeverni tok 2 je planiran odma nakon državnoga udara u Ukrajini odnosno kad se vidilo kako je transport priko Ukrajine posta nesiguran, u to doba i nakon uvođenja sankcija u Sibiru je na vađenju nafte i plina radija američki Exxon Mobile zajedno sa ruskim tvrtkama jer se sankcije nisu odnosile na energetski sektor, pa je tako i suradnja Gazproma sa njemačkim i ostalim europskim tvrtkama bila neupitna. Lani su Ameri smanjili operations Exxon Mobile i počeli pritisak na Njemačku da zaustave Sjeverni tok 2 . . . a jasno je kako je i Njemcima pun k . . . . američke zajebancije, ali nesmiju puno srat . . .

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

Soa Cila EU jer je uvela sankcije Rusiji po američkome nalogu i Rusija je uzvratila sankcijama na hranu i sve EU zemlje, neke više neke manje, puše . . . i ti bi čini se totalnu pušionu . . . bez zajebancije, ne radi tebi glava dobro.

AAA
Gost
AAA
1 godina prije

stranka zelenih koju su u njemačkoj osnovali
usa institucije je sa obilatom financijskom pomoći
uspjela je sa svojim kampanjama zatvoriti sve njemačke
nuklearne elektrane ( po francuskoj nisu zatvorili niti jednu)
koje su najsigurniji opskrbljivač električne energije
industrija bez stabilnog izvora energije
ne može računati na ozbiljnu i profitabilnu proizvodnju
zbog tog a su ponovo otvorili termoelektrane
na ugalj sa puno co2 u zraku ali i vjetro elektrane
i solarne elektrane koje su nesiguran i skup izvor energije
interesantno je da švabe nemaju niti jednu naftnu kompaniju-rafineriju u svom vlasništvu dok ih je bivša država imala pet šest
što govori tko upravlja i na koji način sa njihovom industrijom

slobodno tržište je sintagma za slobodnu pljačku

Max
Gost
Max
1 godina prije

Njemačka je oduvijek ovisna O Ruskim energentima. Da nisu bili bi ovisni o Arapskim ili Američkim . Kao i cijela Europa.

Mucke
Gost
Mucke
1 godina prije

Komentar ti je neuspio pokusaj razvodnjavanja argumentiranog otiranja cizama sa pojmom “slobodno trziste”.Moze malo pojasnjenje ovoga sa “sjevernim tokom”,ako sam dobro razumio ti tvrdis da su rusi natjerali nijemce da kupuju njihov plin a ne da ga nijemci kupuju zato sto je njihov(ruski) znatno jeftiniji, i time pravdas drugu stranu, koja se sluzi metodom”os kupit ciglu”,koja svoj “proizvod” ne moze prodati drukcije?

Borg
Gost
Borg
1 godina prije

Znači njemačka bi prelaskom na nuklearnu energiju smanjila ovisnost o ruskom plinu???!
Od koga bi kupovala Uran za gorivo???
Najveće zalihe urana na planeti nalaze se opet u Rusiji i Indiji. Znači i dalje su jednako ovisni o Ruskom energentu s time da im plinovod daje ekskluzivno pravo da taj plin dalje pretprodaji diljem EU.

kralj satire
Gost
kralj satire
1 godina prije

Americki deep state gangsteri nisu krivi nego su jad i bijeda svi oni koji potpisuju protiv interesa nacionalnih drzava. Italija i Madjarska bravo a i Njemacka se budi.

krezubi glasac
Gost
krezubi glasac
1 godina prije

Zivila slobodna Hrvatska i trgovinsko slobodna Evropa

Nostradurus
Member
Nostradurus
1 godina prije

Jedina prava alternativa slobodnoj trgovini je kompenzirana trgovina. U međunarodnoj trgovini ne treba postojati novčani profit jer on nije otplativ i vodi u ekonomsko porobljavanje država.

Pajo
Gost
Pajo
1 godina prije

sta onda da nosam vrece sa zeljem za trampu?

Preduzetnik
Gost
Preduzetnik
1 godina prije

Slobodno trziste za sirotinju i robove. Za velike, strogo kontorlisani vozovi i izrabljivanje siromasnijih. Primera milion, jedan od primera .. tek 2019. godine u Srbiji je moguce naci ruski preciscivac vazduha ambilife u moru drugih. Toliko o trzisnoj konkurenciji.

ekspert
Gost
ekspert
1 godina prije

istina u srbiji jedva prava konkurencija postoji mi treba ko i rusi nasu ekonomiju zatvorenun da napravimo pa da vidimo sta ce biti

Žeks
Gost
Žeks
1 godina prije

as tako… Ali kako to pojasniti rijaliti naciji kojoj se prosto a uvukla u krv a ne pod kozu

anonimus
Gost
anonimus
1 godina prije

braca rusi se razumeju a amerika samo hoce da pokrade srbiju i balkan ceo. mi bi trebali u azijsku uniju sa bracom i kinezima

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

Uz izvrsni komentar Har Megiddo samo bi doda kako “slobodnoga tržišta” ni po defaultu nema jer ni teoretski nije moguće imat “slobodno tržište” na dnu piramide, ako to nije na njezinom vrhu iz jednostavnoga razloga šta na vrhu piramide oni koji imaju moć politički, a ne tržišno, određuju sve parametre novca odnosno količinu, vrijednost, kamatu i distribuciju proizvedenog novca.

kremit und satir
Gost
kremit und satir
1 godina prije

soros je zlo

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

kremit und satir Točno, doda bi kako je i Papa Frane sotonjara. Njih dva su ista NWO ekipa.

politicki nekorektan
Gost
politicki nekorektan
1 godina prije

…paolo sarpi…

eks
Gost
eks
1 godina prije

Tržišna ekonomija je velika prevara i laž, kao i zapadna demokratija . To je izmišljena i nametnuta priča za male i slabe . Veliki i jaki to koriste za bogaćenje i supremaciju.

Ivo Lola
Gost
Ivo Lola
1 godina prije

Kina je u 15 godina stvorila 350 miliona ljudi srednje klase, koji bez problema mogu plaćati račune i da im još ostane za putovanje, obrazovanje, zabavu i štednju. To smo sve imali i mi prije 40 godina, sad nemamo ništa od toga, mislim na radni narod, ne na kilavu slugansku elitu.

Bilo kuda, kiki svuda
Gost
Bilo kuda, kiki svuda
1 godina prije

Ivo Lola
Kina je u 15 godina stvorila 350 miliona ljudi srednje klase, koji bez problema mogu plaćati račune i da im još ostane za putovanje, obrazovanje, zabavu i štednju.

Hmm, ovako iz druge ruke, moji Kineski kolege kazu sasvim nesto drugo. Da zive kako ti navodis, tjerani su na rad 9/9/6.
Ovde u SLO jako jim je ljepo i cisto, kao sto i vole nas, to jest pomalo Balkanski, nacin zivota.
Ali znas kako je, sve navedeno je samo subjektivna ocjena.

Perun
Gost
Perun
1 godina prije

Vrijeme prohibicije i slicnih gluposti je davno proslo …..Plin nije alkohol a masa legalnih lijekova na trzistu gora je i od najgorih opijata a dozvoljena je prodaja i upotreba istih …Nekakav puritanski nacin zivota danas je nezamisliv …Globalizacija je uzela maha i situacija je takva kava jest….van svake pameti…

Pajo
Gost
Pajo
1 godina prije

U doba interneta onaj tko si ne zna zaradit novac za lagodan zivot sebi i onima u obitelji koji su ne pismeni neka radi za onoga koji to zna

kad se misli na stanovnike
Gost
kad se misli na stanovnike
1 godina prije

“Slobodno tržište” – ha, ha, ha. Slobodno klanje naivnih ovaca.

Jurišić maja
Gost
Jurišić maja
1 godina prije

Ma koje slobodno trziste to je kapitalistickih predatora mantra koja je bila usmjerena protiv socijalistickog bloka tek sada su vidljivi puni razmjeri eksploatacije i kapitalistickih zlocina kada su i nase zemlje nazalost postale dijelom tog”slobodnog trzists”

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
66
0
()
x