Berlin: Izmjene zakonodavstva EU se nas ne tiču i “Sjeverni tok 2” se gradi

16 komentara

U sklopu projekta “Turski tok” je 17. siječnja započela izgradnja plinskog terminala za prihvat ruskog plina na području Turske u blizini naselja Kıyıköy, navodi se u priopćenju kompanije “South Stream Transport”.

Ovaj plinovod, osim što jamči energetsku sigurnost Turske, povećat će i diversifikaciju opskrbe ruskim plinom u druge zemlje.

Istovremeno Njemačka pokušava preuzeti ulogu jednog od najvećih distributera ruskog plina u Europi i suglasna je da s ruskim Gazpromom izgradi drugi krak plinovoda “Sjeverni tok“, čemu se protive neke europske zemlje i Europska komisija.

Kao odgovor na pokušaje Europske komisije da preuzme kontrolu nad izgradnjom projekta “Sjeverni tok 2“, Njemačka se na kraju odlučila na jednostrani potez i  podnijela stručno izvješće u kojem navodi kako je postavljanje bilo kakvih prepreka projektu od strane Bruxellesa neoprostivo. Njemački list Ostexperte piše kako su u Berlinu su rekli da bilo kakve promjene direktive Europske unije o energetskoj plitici neće utjecati na izgradnju plinovoda, jer su investicije odavno dogovorene.

Europska komisija želi steći široke ovlasti u donošenju odluka o provedbi projekta “Sjeverni tok 2” i izmijeniti zakone o plinskom tržištu EU, piše Ostexperte. Ako se usvoje izmjene i dopune, svi cjevovodi koji prolaze preko teritorija EU će se morati pridržavati normi “Trećeg energetskog paketa” koji je usvojen 2009. godine.

Ovim paketom zakona i propisa EU regulira pristup plinskoj mreži, kao i strukturu tarifa. Kompanije uključene u provedbu projekta “Sjeverni tok 2” strahuju da će promjene dovesti do usporavanja i eventualne zabrane izgradnje plinovoda na dnu Baltičkog mora.

Ruski projekt općenito izaziva burne rasprave u Europi. Najaktivniji protivnik “Sjevernog toka 2” je Poljska, koja se boji gubitka tranzitnih pristojbi i problema s opskrbom energije u zemlji.

U sve su se uključili i međunarodne nevladine organizacije World Wildlife Fund (WWF) i Savez za zaštitu okoliša Njemačke, koji su pozvao koaliciju demokršćana i socijaldemokrata da se  distancirati od projekta, nazivajući ga “klimatskom i političkom slijepom ulicom” i upozoravajući “kako je plinovod prijetnja krhkom ekosustavu u Baltičkom moru”.

U Njemačkoj se po pitanju “Sjevernog toka 2” mogu čuti različiti stavovi.

CDU, FDP i Zeleni upozoravaju da će plinovod povećati ovisnost o Rusiji i usporiti razvoj obnovljivih izvora energije.

Međutim, njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je sudjelovao na Ruskom-njemačkom forumu o resursima i kritizirao planirane izmjene zakona o plinskom tržištu EU.

U odgovoru Bruxellesu, Njemačka je Europskoj komisiji poslala pravno mišljenje koje kaže “kako Berlin ne vidi bilo koji razumljiv argument  koji bi išao u prilog predloženim promjenama”.

“One nisu primjenjive ni iz europskog, ni međunarodnog pravnog stajališta”, stoji u službenom dokumentu kojeg je Berlin uputio u sjedište EU i dodao kako eventualne izmjene zakona na europskoj razini neće spriječiti izgradnju projekta.

“Ako se izmjene i dopune i usvoje, one neće utjecati na provedbu projekta “Sjeverni toka 2″, budući da su investicije već dugo planirane”, službeno je priopćila Savezna Republika Njemačka.

Podsjetimo, Gazprom je većinski dioničar projekta, a uz rusku kompaniju sudjeluju ENGIE, OMV, Royal Dutch Shell, Uniper i Wintershall, koji su sklopili sporazum o izgradnji drugog kraka plinovoda uz postojeći “Sjeverni tok”, koji bi Njemačkoj, kasnije dalje zemljama Europske unije, isporučivao dodatnih 55 milijardi kubnih metara plina godišnje. Plinovod treba biti izgrađen od obale Rusije kroz Baltičko more do Njemačke, iz koje će partneri Gazproma u projektu dalje distribuirati plin u EU. Njemačka bi kao tranzitna zemlja ubirala velike prihode, budući da je postojeći plinovod “Sjeverni tok”, kapaciteta 55 milijardi kubnih metara plina godišnje, ove godine u više navrata radio sa 110% kapaciteta.

U okolnostima kada Rusija gradi “Turski tok”, a nema nikakvih jamstava da će se nakon isteka ruka ruski plin i dalje isporučivati kroz stare sovjetske plinovode preko Ukrajine, Berlin se odlučio suprotstaviti Europskoj komisiji, ma kakvu odluku s izmjenama direktiva o plinskom tržištu EU donio Bruxelles.

U Turskoj počela izgradnja prijemnog terminala za plinovod „Turski tok“

Sjeverni tok
Sjeverni tok
BundestagSjeverni tok 2
Pretplatiti se
Obavijesti o
16 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
maliboro
6 godine prije

Nisu nijemci glupi kao bugari.

eueueu
6 godine prije

Tok 2 ce odrediti sudbinu cijele EU. To ce biti pocetak otpora ili potpuna predaja.

Gost
6 godine prije

Gdje su sankcije Rusiji? Hahahaaa
Kad je nesto u interesu njemacke ko sljivi sankcije….

Drale
6 godine prije

Bila bi to vesela perspektiva za buduće potencijalne investitore u Evropi. Zamislite da investirate stotine miliona evra u neki projekt u Evropi, sve u skladu sa zakonom, i nakon 2 godine EU komisija donese zakon koji važi retroaktivno, i preko noći vaš projekat postane ilegalan i zabrani se. Upravo to sada želi EU komisija da uradi, toliko očajno u Washingtonu žele da blokiraju taj projekt da preko svojih podrepaša u Briselu i Varšavi pokušavaju da od zakona prave lakrdiju. Što je također interesantno a manje poznato, ovo što se dešava sada je deja-vu onoga što se dešavalo kada se gradio Sjeverni tok 1. Amerikanci su širom Evrope vodili ljutu bitku da blokiraju projekat, čak je i tadašnji US-ambasador u Švedskoj u najtiražnijim novinama zakupio cijelu jednu stranicu i halucinirao o ruskoj prijetnji po Švedsku kako bi Švedska blokirala prolazak gasovoda kroz njene teritorijalne vode. Tada je Berlin uputio javnu protestnu… Čitaj više »

čitatelj portala
6 godine prije

Suradnja Europe i Rusije je prirodna. Suradnja Njemačke i Rusije je prirodna.

bbbb
6 godine prije

Ovaj samo muti vodu, ne odlučuje on već oni koji ga na to mjesto postaviše da vlada umjesto njih i da glumi domoljuba a u stvari je izdajnik ko svi u bundestagu jer su se prodali za judine škude kao i u Saboru, Senatu, Kongresu, Skupštini u bilo kojoj državi. Mogao bi prvo skoćiti pa viknuti hop a ne ovako mutivoda tame.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI