Potpuno dovršena izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2

Plinovod Sjeverni tok 2, zajedničko ulaganje ruskog Gazproma i pet europskih partnera, ima za cilj isporuku ruskog prirodnog plina u Njemačku preko Baltičkog mora.

Izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 privedena je kraju, rekao je u petak ruski energetski div Gazprom.

“Na jutarnjem operativnom sastanku […], predsjednik Uprave Gazproma, Aleksej Miller, rekao je da je jutros u 08.45 po moskovskom vremenu [05:45 GMT] izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 u potpunosti dovršena”, priopćio je Gazprom na svom Telegram kanalu.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova naglasila je da je zaustavljanje Sjevernog toka 2 “nemoguće”, upozoravajući protiv stvaranja prepreka za projekt. Također je izrazila nadu da će milijuni europskih potrošača već u bliskoj budućnosti primati ruski plin najkraćim putem. Vrijeme početka komercijalnih isporuka ovisi o stavu njemačkog regulatora, dodala je.

Izjava je uslijedila nakon što je Nord Stream 2 AG, operater plinovoda, rekao da je posljednja cijev drugog niza Sjevernog toka 2 zavarena u ponedjeljak.

“Dana 06. rujna 2021. stručnjaci na lađi Fortuna zavarili su posljednju cijev od dva niza cjevovoda Sjeverni tok 2”, rekao je operater u priopćenju, dodajući da je cilj puštanje u rad “cjevovoda prije kraja ove godine”.

Operater je također spomenuo da projekt zadovoljava dugoročne potrebe energetskog tržišta EU-a, osiguravajući sigurnu opskrbu pod razumnim ekonomskim uvjetima.

“Kao sljedeći korak, dio cijevi koji dolazi s njemačke obale bit će spojen s dijelom koji dolazi iz danskih voda u takozvanu vezu iznad vode. Nakon toga provode se potrebne aktivnosti prije puštanja u pogon s ciljem da se plinovod pusti u rad prije kraja ove godine”, dodao je Nord Stream 2 AG.

Izjava dolazi nakon što je američko ministarstvo financija prošlog mjeseca reklo da je Washington uveo sankcije dvjema ruskim tvrtkama i dva plovila zbog njihovog sudjelovanja u projektu plinovoda Sjeverni tok 2.

Ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov naglasio je u priopćenju da “jednostrani postupci Amerikanaca protiv projekta krše međunarodno pravo i u suprotnosti su s načelom odnosa na slobodnom tržištu”.

Tome je prethodilo odustajanje Njemačke i SAD-a od sporazuma koji je podrazumijevao završetak projekta Sjeverni tok 2 bez prijetnji američkim sankcijama. Među uvjetima navedenim u sporazumu, Njemačka je obećala spriječiti Rusiju da “koristi energiju kao oružje” i upotrijebiti sve moguće poluge za produljenje tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel sa svoje je strane ustvrdila da se sporazumom Berlin-Washington o Sjevernom toku 2 ne rješavaju sve razlike između dviju zemalja u pogledu projekta, već da označava korak naprijed.

Sankcije SAD-a protiv Sjevernog toka 2

SAD i njihovi saveznici u Istočnoj Europi, posebno Poljska i Ukrajina, aktivno su se protivili izgradnji Sjevernog toka 2. Washington je prethodno na projekt uložio dvije runde sankcija, tvrdeći da će nakon što Sjeverni tok 2 proradi, Europa postati još ovisnija o ruskim energetskim resursima, nešto što će navodno pomoći Moskvi u stjecanju političke moći.

Bidenova je administracija tada odustala od sankcija protiv Sjevernog toka 2, rekavši kako Washington ne želi ometati izgradnju plinovoda, jer je shvatio da sankcije neće funkcionirati i jer želi izbjeći otuđenje Berlina.

Moskva je više puta naglašavala da je projekt čisto gospodarski, a protivljenje Bijele kuće primjer je nelojalne konkurencije.

Sjeverni tok 2 predviđa izgradnju dvostrukog plinovoda na moru dužine 745 milja s ciljem opskrbe do 1,9 bilijuna kubičnih stopa plina godišnje iz Rusije izravno u Njemačku.