Kinezi nastoje inicijativom „Jedan pojas – jedan put“ privući što više istočnoeuropskih partnera i time ih odvratiti od Zapada, žali se Nikkei Asian Review.
“U početku je Veliki kineski zid bio dugačka građevina izgrađena kako bi u davna vremena spriječila sjeverne barbare da uđu u Kinu”, podsjeća Nikkei Asian Review u studiji koja je detaljno opisala “novi Veliki kineski zid” koji raste u srcu Europe.
“Međutim, sadašnji Veliki kineski zid je ekonomski”, napominje autor ove veleumne opservacije Katsuji Nakazawa, na stranicama lista koji je obično vatreni zagovornik slobodnog tržišta i protoka kapitala.
On ukazuje da Peking vodi impresivnu kampanju u borbi za utjecaj u regiji istoka i jugoistoka Europe, gdje spadaju i „regionalne velesile“ nastale na razvalinama bivše SFRJ.
Kina svoj utjecaj vrši i putem medija na engleskom jeziku koji rade na Balkanu. Cilj Kine je „doći do bivših komunističkih zemalja smještenih na periferiji EU“. Analitičar podsjeća da Kina aktivno sudjeluje u velikim događanjima u regiji, poput Istočnoeuropskog ekonomskog summita. Uz to, kineske tvrtke u državnom vlasništvu rade u zemljama poput Srbije, dodaje autor.
“Nedavni dolazak Kine u Europu je hladan izračun. Peking pokušava osvojiti bivše komunističke zemlje, mameći ih velikim ugovorima u inicijativu “Jedan pojas, jedan put” kao alternativa zapadnim ulaganjima”, navodi Nikkei Asian Review.
Istovremeno, analitičar povlači analogiju između trenutne geografije Kine i teritorija koji je nekoć bio iza Željezne zavjese.
Međutim, Kina nije ograničena na ovaj prostor. Stručnjaci ukazuju na talijansku luku Trst, a pregovore o njenom korištenju Peking vodi s Rimom od 2016. godine, te grčku luku Pirej u kojoj Kina ima 67% udjela.
“Ako Trst bude povezan s lukom Pirej, najvećom u Grčkoj, kojom trenutno upravlja kineska tvrtka u državnom vlasništvu, utjecaj Kine na Jadranu i Sredozemlju će se povećati”, navodi se u istraživanju.
Mike Pompeo u Crnoj Gori suzbija kineski utjecaj
Shvaćajući potencijal trenutne kineske kampanje u kontekstu tekućeg trgovinskog rata, Washington pokušava voditi svoj kurs. Nedavno je Bijela kuća poslala državnog tajnika Mikea Pompea u Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, gdje je Dušku Markoviću i Zoranu Zaevu „objasnio“ moguće rizike inicijative “Jedan pojas, jedan put”.
Pompeo je s novom članicom NATO pakta, Crnom Gorom, sklopio veliki vojni ugovor za isporuke oružja, potpisavši sporazum vrijedan „čak“ 36 milijuna dolara za isporuku lakih taktičkih vozila ovoj balkanskoj zemlji.
Nikkei Asian Review primjećuje da je cijena ovog ugovora bliska kineskom kreditu za autoceste koje Kina gradi u Crnoj Gori. Analitičar ne navodi koji je ugovor „veći“ za Crnogorce i jesu li to nove prometnice ili taktička vojna vozila za vojsku bez strategije i taktike, osim one koju zapovijedi NATO.
Katsuji Nakazawa kaže kako se vjeruje da na području Crne Gore postoji svojevrsni balans između Moskve i Washingtona.
Navedeno je da međunarodne organizacije, kako Nakazawa zove one zapadne, ističu ovaj i druge regionalne projekte kao načine kojim se Crna Gora može namamiti u „klopku duga“.
Istina, planirane akcije Kine su tek nedavno zabrinule čelnike europskih saveznika Sjedinjenih Država, navodi Nikkei Asian Review. Konkretno, nakon što je Kina potpisala memorandum o suradnji između Italije i Novog puta svile.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ukazao je na gospodarsku ekspanziju Kine u Europi, napominjući kako je “razdoblje europske naivnosti završeno”. Angela Merkel je također napomenula: “Iako je Kina naš partner, ona je također konkurent s drugačijim političkim sustavom.”
„Međutim, to su samo riječi. I dok oni govore, Kina nastavlja s izgradnjom svog novog Velikog zida“, zaključuje Nakazawa.
